PORODICA RUŽA

1. PORODICA RUŽA ROSACEAE Dijana Bučanac

2. Osnovna obilježja • Porodica ruža jedna je najbogatijih i geografski najrasprostranjenijih biljnih porodica • Raznovrsna porodica kojoj pripada 115 rodova s više od 3000 vrsta • Porodici Rosaceae pripada velik broj višegodišnjih voćnih biljnih vrsta • Stabljike su različite od vrste do vrste unutar porodice i mogu biti: drvenaste, grmolike, zeljaste…

3. Veliki broj vrsta koristi se za ukrašavanje zelenih površina, tako samim tim ova porodica dobiva još veći značaj • Većina voćaka koje koristimo u svakodnevnoj ishrani također pripadaju ovoj zaista velikoj porodici • Listovi su izmjenični, često sastavljeni • Cvjetovi pravilni i dvospolni, najčešće 5 lapova i isto toliko latica (unakrsno) • Najčešće mnogo prašnika, jedna ili više plodnica

4. Plodnica • Prašnik • Latice • Lapovi

5. Ovisno o građi cvijeta odnosno plodnice razvija se: • Koštunica • Mnogokoštunica

6. Šipurak • Jabuka • Jagoda

7. Podjela • Rosoideae • Spiraeoideae • Amygdaloideae ili Prunoideae • Maloideae ili Pyroideae

8. Neki od predstavnika su: • ruža, malina, kupina, dunja, kruška, • jabuka, šljiva, marelica, breskva, • badem, višnja, trešnja, …

9. Jagoda • Rod – Fragaria • Jagoda spada među najomiljenije sitno voće, a njeni plodovi dolaze najranije u proljeće • Može se saditi i na najmanjoj površini, jer jagoda daje ne samo ukusan plod, nego zbog ljepote cvijeta i ploda daje ukras vrtu • Vrtna jagoda je grmolika zeljasta, višegodišnja biljka • Korijen je vlasast, u tlu je do 25 centimetara dubine i širine, a list je trodijelan

11. Šljiva • Rod – Prunus, vrsta - domestica • Vrsta voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod • Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti) • Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini • Šljiva pripada istom rodu (Prunus) u koji spadaju i badem, breskva, marelica, višnja i trešnja koji kao plod imaju košticu

13. Dunja • Rod – Cydonia, vrsta - oblonga • Dunjaje jedina vrsta iz roda Cydonia koja pripada subporodici Maloideae iz porodice Rosaceae • Svoje latinsko ime je dobila po starom grčkom gradu Kydonia, na Kreti • Dunja je drvo visoko od 4-8 metara koje raste u Aziji i Europi • Cvjetovi su joj ružičasti, voli toplije krajeve • Plod dunje je jarko žut, tvrd, blagog mirisa

14. Dunja se upotrebljava u proizvodnji džemova, pekmeza, sokova i kompota, a zbog sadržaja sluzi povoljno djeluje na probavne organe

15. Badem • Rod – Prunus, vrsta – amygdalus • Biljka je drvenasta (dosegne visinu 4-9 m) s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima • Postoje dvije osnovne podvrste: gorki badem (koristi se u alternativnoj medicini) i slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača)

17. Višnja • Rod – Prunus, vrsta – cerasus • Višnja je voće nastalo križanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama • Višnju s pravom nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda • Sve do 1971. godine u Dalmaciji (proizvodi se višnja maraska) proizvodilo se više od 12.000 tona, a danas je proizvodnja niža od 3.000 tona

19. Trešnja • Rod – Prunus, vrsta - avium • Trešnja je listopadno drvo, kora drveta je glatka • Listovi su joj jednostavni, ovalni, zelene boje • Cvjeta rano u proljeće, u isto vrijeme kad i lista • Pojedinačni cvjetovi su bijeli s pet latica • Oprašuju ih pčele, plod trešnje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, ovisno o vrsti • Zrije sredinom ljeta

21. Kruška • Rod – Pirus, vrsta - communis • Listopadno drvo koje može narasti i preko 20 m • Listovi su joj jajasti i jednostavni, obično s blagim rubom • Plodovi su žuti ili zeleni, sazrijevaju od početka jeseni do početka zime, ovisno o vrsti • Plodovi su bogati mineralima i vitaminima

23. Marelica • Rod – Prunus, Vrsta – armeniaca • Marelica raste kao grm ili nisko drvo, oblik krošnje je okrugao • Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala • Mlade grane često su crvenkaste boje • Listovi su ovalni sa špicastim vrhom i nazubljenim rubom • Marelica je samooplodna, rijetko stranooplodna biljka, najvažniji oprašivač je pčela. • Plod je koštunica, podsjeća na malu breskvu, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu • Jedna sjemenka nalazi se unutar tvrde koštice

25. Breskva • Rod – Prunus, vrsta – persica • To je listopadno drvo, a listovi su joj šiljati • Cvjeta rano, cvjetovi su usamljeni ili u paru, ružičasti s 5 latica • Plod je koštunjičav, s jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj koštici • Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom ovisno o sorti • Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće

27. Malina • Rod – Rubus, vrsta – idaeus • Malina je grm koji naraste do 200 cm • Plodovi su joj crveni, rjeđe bijeli, sočni, slični kupini i jagodi • Rasprostranjena je u cijeloj Europi, do 2000 m nadmorske visine • Raste po polusunčanim mjestima, rubovima šuma, gdje je veća vlažnost zraka, a ne podnosi vlažna i močvarna zemljišta

29. Kupina • Rod – Rubus, vrsta - fruticosus • Stablo im je manje-više pokriveno trnjem i mjestimično odrvenjelo • Bodlje služe za penjanje, ali i kao obrambeni mehanizam protiv životinja koje se hrane lišćem kupine • Cvjeta od lipnja do kolovoza, nakon toga, iz svakog pojedinačnog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod crvene boje, koji kasnije potamni do tamnoplave i skoro crne boje • Plod kupine se koristi u prehrani kao voće, služi za pravljenje sokova, džemova, vina i slično • Lišće kupine se koristi u raznim čajevima, koji imaju blagotvorno djelovanje na snižavanja krvnog tlaka i razine šećera u krvi

31. Divlji šipak • Rod – Rosa, vrsta - canina • Divlja ruža, pasja ruža, šipak, šepurika, … • Raste kao grm visine 2 do 3 metra • Tijekom prve godine rastu uspravne grane koje se kasnije razvijaju u mnogobrojne viseće grane • Grm ima oštre, nadolje zavinute bodlje, listovi rastu naizmjence, ovalnog su oblika i nazubljeni • Cvjeta u lipnju i srpnju, a cvijet je bijele ili svijetlo ružičaste boje • Raste u cijeloj Europi i Aziji, na području umjerene klime, po sunčanim rubovima šuma, uz putove i ograde • U novije vrijeme njeguje se kao ukrasna biljka

32. Plodovi su jajoliki, crvenkaste boje, s mnoštvom tvrdih sjemenki • Slatko-kiselog je okusa, a bere se u rujnu, listopadu i studenome, prije nego plod predozri • Upotrebljava se svjež i osušen, suši se na temperaturi od 50°C da zadrži svoju prirodnu boju • Pripisuju mu se velika medicinska svojstva, od otklanjanja malaksalosti, umora, anemije (slabokrvnosti), kao i antiupalna svojstva pri upalama unutarnjih organa,... • Najviše se upotrebljava za pripremanje čajeva, posebno uz dodatak hibiskusa, te za proizvodnju sirupa, marmelada, raznih namirnica • Može se jesti i sirov, ali zbog brojnih dlačica koje sadrži izaziva neugodan svrab

34. Jabuka • Rod – Malus, vrsta – domestica • Najrasprostranjenija voćka • Prema vremenu sazrijevanja razlikujemo rane ili ljetne, srednje rane ili jesenske, te kasne ili zimske jabuke • Po obliku se dijele na okrugle, šiljate, plosnate, rebraste, bez rebara, s dubokom ili plitkom čašicom • Dijele se i po boji i svojstvu pokožice ploda na crvene, žute, šarene, obojene kao mramor, odnosno, glatke, sjajne, hrapave, i masne jabuke • Jabuka sadrži i do 90% vode

36. Hrvatska sibireja • Rod – Sibiraea, vrsta – altaiensis var. croatica • Hrvatskasibireja endemična je vrsta u Hrvatskoj iz porodice Rosaceae • Od 4. rujna 1964. godine Zakonom o zaštiti prirode strogo je zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima • Raste u šikarama i primorskoj bukovoj šumi na sjevernom i srednjem Velebitu • Raste kao listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm, gustih grana, sa snažnim korijenjem koje prodire u vapnenačke stijene • Kora je od crvenosmeđe do sivosmeđe, glatka i sjajna • Cvate u lipnju i početkom srpnja, razmnožava se sjemenom koje dozrijeva krajem rujna