260 likes | 546 Views
KRALJ JE UMRO, ŽIVIO KRALJ REX NON MORITUR KRALJ NE UMIRE !!! Sastavio: Mr.sc. Ivan Buturac, H.Z.P.C.d.o.o., Saršoni 4; 51216 VIŠKOVO; 051-257-112. “KRALJ” KRUMPIR ANTIOKSIDANSI U KRUMPIRU. ANDE KRALJESTVO I PRADOMOVINA KRUMPIRA. NIJE LI “KRALJ” KRUMPIR U NAS MALO PREKRUPAN ???.
E N D
KRALJ JE UMRO, ŽIVIO KRALJ REX NON MORITUR KRALJ NE UMIRE !!! Sastavio: Mr.sc. Ivan Buturac, H.Z.P.C.d.o.o., Saršoni 4; 51216 VIŠKOVO; 051-257-112 “KRALJ” KRUMPIRANTIOKSIDANSI U KRUMPIRU
KRUMPIRje značajan izvor ANTIOKSIDANSA u našoj prehrani • Prije svega poznajete li stvarno namirnicu krumpir?provjerite!!!
JE LI TO STVARNO KRUMPIR? • DA to je krumpir, različite boje mesa i kožice
“CRVENI I BIJELI” KRUMPIR; KREM-BIJELOG DO ŽUTOG MESA, TAKAV KRUMPIR POZNAJEMO!
” Kruh naš svagdanji daruj nam Gospodine”....jedemo ga nekoliko puta na tjedan • KRUMPIRje na jelovniku bogatih i siromašnih samo što različito doprinosi dnevnom unosu hranjivih tvari, za siromašne je značajan izvor kvalitetnog proteina, vitamina C, ugljikohidrata i kalija, a za bogate važan izvor ugljikohidrata, sirovih vlakana te kalija.Vrijedi li još uvijek šala “ Bog je stvorio krumpir da i narod ima koga guliti”. Vrijedi; potrošnja krumpira naročito raste u zemljama u razvoju, a stagnira ili opada u razvijenim zemljama.Istovremeno u razvijenom svijetu raste potrošnja prerađevina od krumpira.Tako je npr.“ pomfrit” postao globalni proizvod i troši se širom svijeta, a naročito u razvijenom svijetu.
DOPRINOS KRUMPIRA U DNEVNOJ POTREBI HRANJIVIH TVARI • Možemo razmatrati sa dva stajališta: • 1.Prehrane stanovništva– krumpir je bio i ostaje izuzetno važna namirnica sada i u budućnosti • 2. Individualne prehrane(hranidbeno i zdravstveno osvješćenog pojedinca) – Visokom šećernom indeksu krumpira i prisustvu alkaloida solanina zamjerit će osvješćeni pojedinci “umro kralj”; visoka antioksidativna vrijednost i sadržaj kalija od istih bit će visoko vrednovana “živio kralj”.Gdje je istina? • Krumpir ostajezdrava, hranjiva, nisko kalorijska lako probavljiva namirnica ( podrazumijevajući da ga gotovimo bez puno masnoća).
NEPOŽELJNE HRANIDBENE KARAKTERISTIKE ( UMRO KRALJ) • Visok šećerni indeks – brza probava i pretvorba škroba u šećer ( glukozu)- nepoželjno za šećeraše. • Sadržaj alkaloida – solanina i kakonina, koji su u većoj koncentraciji štetni i daju gomolju gorak okus; prosječno ih ima 2-10 mg/ 100 g svježeg gomolja, dopuštenim se drži oko 15 mg, već 14 mg daju gomolju gorak okus(uzrokuju nakupljanje neurotransmitera acetilholina).
“NIJE VRAG TAKO CRN KAKO IZGLEDA” GI- NEKIH NAMIRNICA • NAMIRNICA GI- glikemijski index • Bijeli kruh 70 • Kukuruzne pahuljice 84 • Zobene pahuljice 55 • Mahune 31 • Krumpir kuhan 63 • Instant pire krumir 86 • Čips od krumpira 54 • Saharoza (bijeli šećer) 65 • Marelice 31 • Datulje 103
ZAŠTO NIJE ??? • OCAT npr. u krumpir salati snizuje GI za 25% ! • KISELINE – naročito one s malom molekularnom težinom ( octena, mliječna ) usporavaju pražnjenje želuca bolje od npr. jabučne i limunske koje nalazimo u citrusima. • MJEŠANJE hrane u obroku-miješajte npr.grah sa rižom ili krumpirom u obroku jer će rezultirati srednjim vrijednostima GI • Jedite salatu začinjenu octom uz obroke koji sadrže namirnice sa visokim GI • Pijenje soka od grejpa i naranče također će pomoći, ali ne toliko kao OCAT!
POZITIVNO: -snižava kolesterol -štiti od salmonele -inhibira proliferaciju stanica raka Prisustvo večih količina alkaloida (pozelenjeli gomolji) osjeti se (gorak okus), takav krumpir se ne jede ! ŠTETNO: -inhibira encim holinesterazu -razara staničnu membranu POZITIVNO I NEGATIVNO DJELOVANJE ALKALOIDA (solanina, kakonina)
Nisko kalorično jelo - bez masnoća i kolesterola Bez natrija ( suodgovoran za visok tlak) Visok sadržaj K - u 90% mušk. i 99% žena u SAD nedostaje kalija – važan za kosti, krvni tlak i smanjenje izlučivanja kalcija ( otklanja osjećaj umora)! Visok sadržaj vitamin C – nedovoljno prisutan kod 40% mušk. i 38% žena u SAD ( važan za imunost, pojačanje mineralnog sastava kostiju, zarašćivanje rana, ozljede mišića itd. Sadrži oko 2% kvalitetnih proteina Dobar izvor sirovih vlakana ( nužni za dobru probavu) Dobar izvor vit. B6 (piridoksin), Niacina i folne kiseline Visok sadržaj antioksidansa-vitamina C, klorogenske i kafeinske kiseline, bioflavonoida (različiti polifenoli), karotenoida (ali ne i alfa i beta karotena =provitamina A) i td.Krumpiri obojenog mesa su obećavajući novi izvor antioksidansa. POZITIVNE HRANIDBENE VRIJEDNOSTI
ŠTO SU SLOBODNI RADIKALI I KAKVU ŠTETU ČINE NAŠEM ORGANIZMU • Slobodni radikali – su nestabilne molekule ( imaju nespareni elektron), stoga “kradu” elektron od susjednih molekula kako bi se one stabilizirale, time tvore nove slobodne radikale i nastaje lančana reakcija ( domino efekt).Ovaj proces “ krađe” elektrona zove se oksidacija i normalno se odvija u našem organizmu, a postaje štetan kada se stvara više radikala nego ih tijelo uspijeva uništiti. • Sl.radikali ( oksidansi ) oštećuju stanične strukture ( npr. vrlo štetna oksidacija LDL- masti u krvi,oštećenja DNK- nasljedne osnove i itd.).Višak sl. radikala može izazvati različite bolesti (rak, šećerna bolest, bolesti krvno - žilnog sustava, sivu očnu mrenu itd.).u malim količinama radikale koristi organizam za ubijanje bakterija.Kako se naše tijelo štiti od viška oksidansa (slobodnih radikala)? pomoću antioksidansa!!!
ŠTO SU TO ANTIOKSIDANSI • Antioksidansi- su tvari koje spriječavaju porast broja slob. radikala i zaustavljaju lančanu reakciju formiranja novih radikala (oni se oksidiraju i time spriječavaju oksidaciju ostalih molekula ). • Najvažniji su : Vitamini A, C i E, Selen i Bioflavonoidi - biljni pigmenti-(npr. alfa i beta karoten,likopen,lutein,rezveratol itd.), oni očvršćuju stijenke kapilara i spriječavaju proširenje vena, moždanu kap i štite vitamin C od razgradnje)
ANTIOKSIDANSI U KRUMPIRU • Fenolna komponenta-klorogenska , kofeinska i kumarinska kiselina • Antocijanini (biljni pigmenti - crveno, plavo) Pelargonidin – Geranium-iglica,krvavac Peonidin – Petunidin – Petunia Delphinidin- Delphinium Malvidin- Pinot Noir- crni pinot • Vitamin C • Karotenoidi- ( različiti karotenoidi - žuti pigmenti, ali ne alfa i beta karoten )
ANTOCIJANINI I BOJA MESA GOMOLJA Meso crvene boje - sadrži glikozide pelargonidina i peonidina Meso ljubičaste boje- sadrži glikozide malvidina i petunidina
KOLIČINA ANTIOKSIDANSA U KRUMPIRU • Karotenoidi - uglavnom žute do crvene boje ( lutein, zeaksantin, violaksantin), ali vrlo malo sadrže alfa i beta karotena otuda krumpir nije dobar izvor provitamina A • Antocijanini– (obojeni flavonoidi), nalaze se i u kožici i u mesu i daju crvenu i ljubičastu boju ( pelargonidin, malvidin, petunidin, peonidin, delfinidin) -50-100 µg/ 100g svježeg gomolja- u gomolju bijelog mesa do 2000 µg / 100 g – u tamno žutom do naranđastom mesu Antioksidativna aktivnost antocijanina u krumpiru crveno i ljubičasto obojenog mesa jednaka je onoj u kelju pupčaru i špinatu. Vitamin C- gomolj ( baked) 200 g osigurava 20-30% dnevne potrebe ( 90mg/dan). Vitamin C- prosjek 20 mg / 100 g svježeg gomolja ( oko 13% od ukupnog antioksidativnog kapaciteta Fenolna komponenta- ( klorogenska= 80%, kofeinska i kumarinska kiselina)izražene u ekvivalentu galne kiseline u svježem gomolju variraju po sortama od 50 do 450 mg/100 g svježeg gomolja ( npr. sorta All Blue = 450 mg; R. Burbank = 50 mg). Antioksidativni kapacitet krumpira može se povećati stvaranjem novih sorata ljubičastog i crvenog mesa i sa većim sadržajem vitamina C.
PRERAĐEVINE OD KRUMPIRA OBOJENOG MESA • Preteča – prerade krumpira proizvodnja “ Chuna” – smrzavanjem, tiještenjem vode i ispiranjem alkaloida, te sušenjem za kasniju upotrebu
ZA DOBRO RASPOLOŽENJEPREPORUČAMO STARE DOBRE “POLE” U LJUSCI • PREPORUČAMza depresivne tmurne zimske dane za večeru dobre stare “POLE” u ljusci sa (ili bez salate od kiselog kupusa - po izboru začinjenu crvenom paprikom, češnjakom i sa par kapi djevičanskog maslinovog ulja).Pole pojdene sa ljuskom povisit će vam nivo serotonina i sutradan će te se osječati:optimistično, samopouzdano i kreativno. • Možete jesti i drugačije priređen krumpir sa ljuskom ali bez proteina ( bez mesa, sira, jaja). Nevjerujete li, jednostavno je, probajte.
ZAKLJUČAK The Journal of Agricultural and Food Chemistry, 9 June, 2004 Povrće i voće svrstano je prema ukupnom antioksidativnom kapacitetu (TAC) zavisno od porcija (serving size) svrstava na prvo mjesto mali crveni grah ( 92g/TAC 13,727); na drugo borovnicu ( 144 g/TAC 13,427);na sedmo artičoku ( 84g/ TAC 7,904); na osamnajsto krumpir russet ( 299 g/ TAC 4,649); krumpir crvene pokožice na 38 mjesto (173 g7 TAC 2,294 ) od ukupno 50 razvrstavanja.Uspoređen samo sa povrćem sličnog je antioksidativnog kapaciteta sa: špargom, crvenim kupusom, paprikom, a jači je npr. od mrkve, crvenog luka, slatkog krumpira, rajčice i mahuna. Nove sortekrumpira obojenog mesa su obećavajući dodatni bogati izvor antioksidansa u našoj prehrani.Oni koji moraju voditi računa o glikemijskom indeksu ne zaboravite, ocat i miješanje hrane su rješenje za vas!