POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

1. POVIJEST HRVATSKOGA KNJIŽEVNOGA JEZIKA

2. počeci hrvatske pismenosti su na • latinskom jeziku i pismu latinici, a • iz tog vremena potječu: • Trpimirova darovnica (852.) • Branimirov natpis (888.) • – po prvi put se spominje ime Hrvat

3. Držislavov natpis (976.) Nadgrobna ploča kraljice Jelene

4. hrvatska pisma su: • glagoljica • hrvatska ćirilica (bosančica) • latinica

5. glagoljicu su u 9. stoljeću • sastavila braća • Konstantin/Ćiril i Metod iz • okolice Soluna koji su na • poziv moravskog kneza • Rastislava došli u Moravsku i • tamo prevodili crkvene • knjige na crkvenoslavenski • jezik

6. BAŠĆANSKA PLOČA (1100. g.) – najstariji cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti • kamena ploča ugrađena u pod • crkvice sv. Lucije u Jurandvoru • kod Baške na otoku Krku

7. darovnica kojom kralj Zvonimir daje • toj crkvi zemljište • pisana uglatom glagoljicom i • mješavinom crkvenoslavensko- • hrvatskog jezika • - važna je jer je: • a) prvi pravni dokument (darovnica) • b) prvi povijesni dokument (o kralju • Zvonimiru) • c) jezični dokument (prvi hrvatski • cjeloviti tekst)

8. Bašćanska ploča se danas čuva u Hrvatskoj akademiji znanosti umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.

9. ostali spomenici na glagoljici: • Vinodolski zakon (1288.) • Istarski razvod

10. spomenici na hrvatskoj ćirilici: • Povaljska listina • (1189.) • Poljički statut

11. spomenici na latinici: • Šibenska molitva • (1347.) • Red i zakon zadarskih • sestara dominikanki (1345.)

12. 1455. godine je Nijemac Johannes Gutenberg u Mainzu izumio tiskarski stroj.

13. prva tiskana knjiga u svijetu je Biblija • prvotisci ili inkunabule – knjige tiskane • do 1500. godine • prva tiskana hrvatska knjiga je • Misal po zakonu rimskog dvora • 22. 2. 1483. g. (glagoljicom)

14. u 16. stoljeću su tiskare u Senju, • Kosinju i Rijeci • - pravi se procvat hrvatske • književnosti desio u 15. i 16. • stoljeću kada se u gradovima • Splitu, Zadru, Hvaru i Dubrovniku • formiraju književni krugovi

15. ČAKAVSKO NARJEČJE • SPLIT – Marko Marulić – „Judita“ • (prvi epski spjev, napisan • 1501. g., a tiskan 1521. g. • u Veneciji) – otac hrvatske • književnosti

16. ZADAR – Petar Zoranić – • „Planine“ (prvi hrvatski roman)

17. HVAR – Hanibal Lucić – • drama „Robinja“ • pjesma „Jur nijedna na • svit vila“ • Petar Hektorović – • „Ribanje i ribarsko prigovaranje“ (prvi • hrv. putopis)

18. ŠTOKAVSKO NARJEČJE • DUBROVNIK – • Džore Držić • Šiško Menčetić • Mavro Vetranović – pobožna drama • „Suzana čista“ • Marin Držić – piše • pastorale i komedije, • npr. „Dundo Maroje“, • „Novela od Stanca“

19. U 17. stoljeću u Dubrovniku djeluje Ivan Gundulić (pastorala „Dubravka“, spjev „Suze sina razmetnoga“, ep „Osman“…).

20. u 18. stoljeću na tom narječju • stvaraju: • Andrija Kačić Miošić – „Razgovor • ugodni naroda slovinskoga“ • Matija Antun Reljković – • „Satir iliti divji čovik“ • Antun Kanižlić – „Sveta Rožalija“

21. KAJKAVSKO NARJEČJE • razvija se krajem 16. stoljeća, ali • doživljava procvat u 17. i 18. stoljeću • - najpoznatiji kajkavski pisci su: • Antun Vramec – „Kronika“, • „Poštile“ (16. st.)

22. Juraj Habdelić – rječnik „Dictionar“ (17. st.) Tituš Brezovački – komedije „Matijaš Grabancijaš dijak“ i „Diogeneš“ (18. st.)

23. 1595. g. tiskan je u • Veneciji prvi hrvatski • rječnik – „Rječnik pet • najuglednijih europskih • jezika: latinskog, • talijanskog, njemačkog, • dalmatinskog i • mađarskog“ Šibenčanina • Fausta Vrančića

24. 1604. g. je u Rimu tiskana prva • hrvatska gramatika – „Osnove • ilirskog jezika“ Pažanina Bartola • Kašića (u 2 knjige)

25. u 17. stoljeću javlja se ozaljski književni • krug kojem pripadaju: • Petar Zrinski – preveo je ep svog • brata Nikole („Adrijanskoga mora • sirena“) • Fran Krsto Frankopan – zbirka • poezije „Gartlic za čas kratiti“

26. Katarina Zrinska – molitvenik „Putni tovaruš“ Pavao Ritter Vitezović Ivan Belostenec – „Gazophylacium“ Osobitost tog književnog kruga je stvaranje književnih djela mješavinom svih triju narječja.

27. 30-ih godina 19. stoljeća razvija se ilirski • pokret na čelu s Ljudevitom Gajom • zadaci ilirskog pokreta • (hrvatskog narodnog • preporoda) su: • a) jezično sjedinjenje • (stvaranje zajedničkog • jezika svih Hrvata) • b) ujednačenost slovopisa • c) uporaba hrvatskog • jezika u školama i svim • javnim ustanovama

28. - u tom su pokretu: Antun Mihanović – napisao hrvatsku himnu „Horvatska domovina“ Dimitrije Demeter – drama „Teuta“ grof Janko Drašković Petar Preradović – piše budnice Stanko Vraz – zbirka ljubavnih pjesama „Đulabije“ Ivan Mažuranić – ep „Smrt Smail-age Čengića“

29. Stanko Vraz Grof Janko Drašković

30. Dimitrije Demeter Antun Mihanović

31. Petar Preradović Ivan Mažuranić

32. 1830. Gaj izdaje • knjižicu (malu • gramatiku) pod • nazivom „Kratka • osnova horvatsko- • slavenskoga • pravopisanja“

33. 1835. Ljudevit Gaj izdaje članak • „Pravopisz“ te časopis „Novine • horvatske“ (na kajkavskom) s • književnim prilogom „Daniczom • horvatzkom, slavonzkom i • dalmatinzkom“ (na štokavskom • narječju)

34. iduće godine novine mijenjaju • naziv i postaju „Ilirske narodne • novine“ i „Danica ilirska“ • (sve na štokavskom narječju) • 1843. godine zabranjeno je ilirsko • ime i novine postaju „Narodne • novine“ i „Danica hrvatska“

35. 1843. godine Ivan • Kukuljević Sakcinski • je u Hrvatskom • saboru održao prvi • govor na hrvatskom • jeziku, a 1847. je • hrvatski jezik • proglašen službenim