1 / 32

Evaluacija projekata bioplina Danica Maljković, dipl.ing.stroj.

Razvitak održivog tržišta bioplina u srednjoj i istočnoj Europi. Evaluacija projekata bioplina Danica Maljković, dipl.ing.stroj. Ugovor br. IEE/09/848 SI2.558364 | Trajanje projekta 01/05/2010 – 31/10/2012 . Biomasa.

gavril
Download Presentation

Evaluacija projekata bioplina Danica Maljković, dipl.ing.stroj.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Razvitak održivog tržišta bioplina u srednjoj i istočnoj Europi Evaluacija projekata bioplinaDanica Maljković, dipl.ing.stroj. Ugovor br. IEE/09/848 SI2.558364| Trajanje projekta 01/05/2010 – 31/10/2012

  2. Biomasa Termin koji opisuje sve organske tvari nastale fotosintezom na Zemlji (procjena 2.000 milijardi tona) Anaerobna razgradnja raspad organske tvari uzrokovan bakterijama (mezofilni, termofilni proces) bez prisustva kisika

  3. Anaerobna razgradnja • Direktne koristi: • Bioplin (kogeneracija, energent, pogon vozila…) • Izlazni materijal (tekuće i kruto gnojivo, peleti) • Indirektne koristi: • Gospodarenje otpadom: rješavanje problema odvoza i deponiranja, prostornog planiranja, zapošljavanje, recikliranje tvari, smanjenje zagađenje vode i zraka, redukcija neugodnih mirisa i količine insekata… • Smanjenje stakleničkih plinova • “Novi” način gospodarenja organskim tvarima iz : • Poljoprivreda (silaža, stajsko gnoj, ostaci od žetve) • Industrijski otpad (klaonice, šećerane, mljekare…) • Komunalni otpad (organski dio)

  4. Elementi bioplinskog postrojenja Silažne piste Strojarnica Postdigestori (lagune) Spremnik bioplina Digestori

  5. Razvoj projekata -Upravljanje rizicima Poljoprivrednici/Developeri su naučeni za prihvaćaju rizike Inženjeri su naučeni da minimiziraju rizike Financijeri su naučeni da izbjegavaju rizike

  6. Razvoj projekta bioplina se može definirati kao proces u kojem se nastoji upravljati raznovrsnim rizicima, koji su karakteristični za svaki razvojni projekt i svaki projekt obnovljivih izvora energije, ali koji ima svoje posebnosti zbog karakteristika goriva koje se koristi.

  7. Gorivo? Karakteristike goriva? U načelu se ne mogu kupiti na tržištu. Preferiramo “gorivo” iz vlastitih izvora. U načelu nema transporta (neisplativo/neodrživo). Gorivo na, ili jako blizu, lokacije.

  8. Evaluacija sa stajališta financijske ustanove koja prati projekt Situacija: Developer dolazi u financijsku instituciju i traži financiranje za svoje bioplinsko postrojenje. Kako evaluirati projekt? Donosi projektu dokumentaciju, feasibility study, sklopne crteže, laboratorijske nalaze, ali kako znati koji projekt želimo financirati.

  9. Evaluacija svakog RES projekta se sastoji od Tehničkog dubinskog snimanja (TDD) Statusa projekta sa stajališta statusa potrebnih dozvola i rokova izvršenja Pravnog dubinskog snimanja (LDD) Financijskog dubinskog snimanja (FDD)

  10. Projekti RES - bioplin

  11. 1. TDD – Inicijalna provjera Obično se koristi (razvijeni) software za inicijalnu provjeru Na temelju podataka dobivenih od developera, bez dodatnih vlastitih analiza, radi se prva provjera projekta Za potrebe banke se može napraviti predefinirana forma (obrazac, propisani sadržaj feasibility ) kojeg je klijent dužan ispuniti prilikom prijave za kreditiranje

  12. 1. Model za inicijalnu provjeru

  13. 1. Tehnički DD Pitanje dobave goriva? Pitanje kvalitete goriva? Pitanje odbrane tehnologije? Pitanje statusa potrebnih dozvola?

  14. 1. TDD – Dobava goriva Da li je gorivo vlastito? Preferira se da je gorivo vlastito. Drugim riječima, preferira se da je bioplinsko postrojenje postrojenje kojim će se riješiti problem zbrinjavanja opada. Koliko je lokacija izvora goriva daleko od lokacije postrojenja? Preferira se da su lokacije izvora goriva i lokacije postrojenja iste, ili vrlo malo udaljene. Mala je vjerojatnost isplativosti (i održivosti!) ukoliko se gorivo transportira. Da li postoje više godišnji ugovori s dobavljačem goriva? Ako gorivo koje se koristi nije vlastito gorivo, da li postoje višegodišnji ugovori (barem na vrijeme trajanja kredita). Mehanizmi osiguranja ukoliko nema dobave (veterinarski problemi, …). Snažno se preferira da je gorivo vlastito.

  15. 1. TDD – Dobava goriva Koja je kvaliteta goriva? Postoje generalni benchmark-ci koji govore koliko se bio plina može dobiti od nekog izvora (recimo, xy m3 bioplina od z uvjetnih grla). Iako je to dobar inicijalni pokazatelj, kvaliteta bioplina od istih izvora se razlikuje zbog brojnih parametara. U biokemijskim laboratorijima se može utvrditi točni sadržaj uzoraka, te se može sugerirati optimalni “recept” za produkciju što veće količine bioplina. Npr., stajnjak se obično mješa sa silažom kako bi se potaknuo proces proizvodnje bioplina. Omjer u kojem treba određeni tip stajnjaka miješati s određenom silažom (recimo kukuruznom) možemo odrediti samo u biokemijskom laboratoriju. Tražimo renomirane i opremljene laboratorije (npr., Agronomski fakultet).

  16. 1. TDD – Odabrana tehnologija Iskustvo glavnog projektanta Iskustvo investitora (ili nominiranog project managera) Iskustvo proizvođača opreme Iskustvo izvođača radova

  17. 1. TDD – Iskustvo glavnog projektanta Bitno je da postoji jedna osoba koja ima pregled nad čitavim projektom i svim njegovim dijelovima Manji rizik sa iskusnijim projektantom (CV, renomirana projektanta kuća, iskustvo, track-record sa bioplinom).

  18. 1. TDD – Iskustvo developera Da li je do sada razvio ovakvo postrojenje? Da li ima iskustva s drugim, sličnim, tipovima postrojenja? U slučajevima da se radi o investitoru iz druge branše (recimo, samo poljoprivrednik) koji je odlučio ući u avanturu energetike, potrebno je pametno odrediti neplanirane troškove (contingencies). U ovom navedenom slučaju oni bi mogli iznositi i do 40% ukupne vrijednosti projekta. OPEX!!!

  19. 1. TDD - Tehnologija U tijeku TDD tehnologije i proizvodnosti, banka (bančin konzultant) ne radi “drugi proračun”, već samo revidira vrijednosti dobivene u aplikaciji U načelu se ne sugeriraju promjene, ali postoji kao opcija. Odgovornost, performance, bi trebao biti na strani developera. Revizija vrijednosti dobivenih u dokumentaciji

  20. 1. TDD – Iskustvo proizvođača opreme Prijašnje provedene instalacije od strane proizvođača opreme Iskustvo Renomirana tehnologija Renomirani proizvođač Nedokazane tehnologije, s malim brojem instalacija, iako su možda obećavajuće, se ne preferiraju (prvenstveno zbog ograničenja računalnog modeliranja – potrebno dokazati tehnologiju u praksi -> razvojni projekti) Bez obzira na renomiranost OBAVEZNE ZADOVOLJAVAJUĆE GARANCIJE – Toyota sindrom!

  21. 1. TDD – Stanje dozvola Prostorne dozvole (lokacijska, građevinska, uporabna) – smatra se poljoprivrednim objektom Rješenja o stjecanju statusa potrebna za dobivanje feed-in tarife Koncesije, ako se radi o toplovodu Registracija i odobrenje za obavljanje djelatnosti … Developeri moraju pokazati da su svi koraci riješeni ili da mogu biti riješeni

  22. 1. Konačna tehnička evaluacija Pretpostavka je da se radi o projektnom financiranju Daje se ocjena u smislu rizika vezanih za pojedine korake tehničkog DD Za svaki nepovoljan parametar se iskustveno određuje postotak nepredviđenih troškova po pojedinoj stavci CAPEX-a Nepredviđeni troškovi za bioplin: Njemačka: cca 10% Hrvatska: _____%

  23. 2. LDD: Pravno dubinsko snimanje SPV Odnos SPV – tvrtka majka Ugovori SPV – tvrtka Dobava goriva Isporuka toplinske energije? Pravomoćnost odluka Ugovori – POSEBNO Ugovor o otkupu (PPA) Odrediti granice projekta Pravnik financijske ustanove Specijalistički odvjetnički ured

  24. 3. FDD – Raznovrsni dionici Kreditne kuće će željeti napraviti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne projekcije Može li prihod servisirati kredit? Investitori će željeti napraviti projekcije da vide da li će im projekt osigurati dovoljan povrat (profit) i opravdati investiciju NPV, investitor IRR Mjerodavni se žele pobrinuti da projekt prodaje energiju po fair cijeni Developers žele dati prednost boljim projektima NPV, Benefit Cost Ratio

  25. 3. FDD – potrebni su fleksibilni modeli Fleksibilni inputi Prilagođavanje specifičnosti svakog projekta Višestruki prihodi i troškovi Miks financijskih modela – debt, equity, grants Povećanje troškova, poticaju, porez, feed-in, fees, royalties Fleksibilni outputi Cash flows u životno vrijeme potrojenja Financijski indikatori, mjerenje performansi Reporting Fleksibilne analize i evaluacije Evaluacija rizika Osjetljivost, “what if” scenariji

  26. 3. FDD: Uobičajeni alati za evaluaciju Izvaci Cash flow GFI Bilanca Korištenje sredstava Zaduženost Financijski indikatori Payback, Net Present Value, Benefit Cost Ratio Levelized Cost Probability and Leverage Ratios Gross Margin, Operating Margin Debt to equity, equity, debt Likvidnost Current Ratio, Acid Test Ratio

  27. 3. FDD – Analiza osjetljivosti Niti jedan projekt se ne razvija po planu! Nakon što je napravljen bazni model, koristi se analiza osjetljivosti na izabrane parametre Kamatna stopa, trošak kapitala, OPEC, tarife, … Provesti analizu koliko god je puta potrebno Potrebno je identificirati parametar koji se može koristiti kao mjera promjene IRR, etc. Za investitore, IRR najvjerojatnije najbolji. “Pauk” dijagram

  28. 3. FDD: Pauk dijagram Trošak kapitala 30% Raspoloživost Kapacitet 20% 10% 0% -10% -5% 0 5% 10% -10% -20% -30% % Change in Through Life NPV

  29. Završno Cilj je završiti projekt u zadanom roku i sa što nižim troškovima. Taj proces je vođen zahtjevnim odredbama, ugovorima i sadrži u sebi brojne dionike čiji odnosi nisu jednoznačni. Financijske ustanove moraju “imati dobar osjećaj” za developera, njegove konzultante, podugovarače kao i formu ugovora kojima su svi navedeni povezani. Rizici se trebaju identificirati i riješiti na način da su za njih odgovorni oni koji će najbolje i najuspješnije upravljati tim rizikom. Potrebno je naći ravnotežu između mrkve i batine, u procesu procjene rizika.

  30. Još završnije Često se kaže da je upravljenje projektom jednaka umjetnost kao i bavljenje znanošću (!?), a da je umjetnost upravljanja ljudima važnija od teksta ugovora i svih drugih osiguranja koje pravnici mogu napisati u ugovor.

  31. Za kraj U praksi, potrebno je oboje. I dobre leadership osobine i timski pristup kao i dobri ugovori koji jasno iskazuju ciljeve i odgovornosti pojedinih sudionika. Zadatak, i važnost voditelja projekta (project manager, developer, investitor) je u tome da nađe balans između svega navedenog, te da projekt prikaže atraktivnim za financiranje.

  32. Koordinator: Energetski institut Hrvoje Požar Savska cesta 163 Zagreb, Hrvatska www.eihp.hr Fax: +385 1 6040 599 Kontakt: Ana Kojaković akojakovic@eihp.hr Tel: +385 1 6326 135 Biljana Kulišić bkulisic@eihp.hr Tel: +385 1 6326 169 Web stranica projekta: www.biogasin.org Partneri na projektu: WIP Renewable Energies (WIP), Germany European Biogas Association (EBA), Belgium Fraunhofer (IWES), Germany Centre for Renewable Energy Sources and Savings (CRES), Greece Czech Biogas Association (CzBA), Czech Republic EKODOMA, Latvia Energoproekt, JSC (ENPRO), Bulgaria Razvojna agencija Sinergija, Slovenia Trinergy Grup (TG), Romania Partneri i kontakti 07/12/2010 | Contract No. IEE/09/848 SI2.558364 | Project duration 01/05/2010 – 31/10/2012

More Related