500 likes | 801 Views
Predmetni nastavnik: Prof. Dr. Sc. Mirsad Kulović , dipl.ing. Viši a sistent: M r .Sc.Azra Moštro, dipl.ing. Travnik, oktobar 2011. Interanacionalni Univerzitet Travnik , Saobraćajni fakultet International University of Travnik , Faculty of Traffic PLANIRANJE SAOBRAĆAJA I SAOBRAĆAJNICA.
E N D
Predmetni nastavnik: Prof. Dr. Sc. Mirsad Kulović, dipl.ing. Viši asistent: Mr.Sc.Azra Moštro, dipl.ing. Travnik, oktobar 2011. InteranacionalniUniverzitetTravnik,SaobraćajnifakultetInternational University of Travnik, Faculty of TrafficPLANIRANJE SAOBRAĆAJA I SAOBRAĆAJNICA
III PREDAVANJE 1. Razvoj prometnog planiranja- Obilježja prometa važna za prometno planiranje2. POVEZANOST PUTNIČKOG PROMETA I DRUŠTVENODEMOGRAFSKIHOBILJEŽJA ZAJEDNICE3. PROSTORNO-PROMETNO PLANIRANJE PROMETA
Sustavsko istraživanje prometa- sam razvoj je bio potaknut razvojem tehnologije kao i naglim porastom prijevoznih sredstava što je prouzrokovalo daljnji razvoj gradova i ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu. Sustavsko istraživanje prometa - temelji se na kompletnoj slici i zasnovano je ne samo na proučavanju prometa nego proučavanju prometa u njegovom odnosu sa okolinom i drugim sustavima- ekonomskim, društvenim.. 1. Razvoj prometnog planiranja
Može se reći kako je razvijanje postupaka prometnog planiranja posljedica naglog razvoja gradova itehnološkog napretka te povećanja broja vozila i broja putovanja. Razvoju prometnog planiranja su pridonijelavelika ulaganja u prometnu infrastrukturu, opći društveni interes za kvalitetom prometne povezanosti, neusklađeni odnosi između ponude i potražnje za prijevozom kao i neusklađeni odnosi između korištenja različitih vidova prijevoza. 1. Razvoj prometnog planiranja
Prvi počeci planiranja temeljili su se na jednostavnom ekspandiranju(preračunavanju) dotadašnjih stopa rasta prometa ishematskom prikazu prostorne raspodjele putovanja u obliku tabelarnih prikaza o izvorištima i odredištimaputovanja. Početke ozbiljnijeg pristupa prometnom planiranju predstavlja otkriće veze između namjene površina iputovanja. Ovaj pristup je uspješno primijenjen pri izradi prometnih studija za velike gradove u USA; Detroit iChicago. 1. Razvoj prometnog planiranja
Preračunavanje (ekspandiranje) saobraćajnoguzorka Na glavnimputevimaanketeuzorakamogubitipotrebnezasvakipojedini sat. Dobijenipodacitrebada se preračunaju (ekspandiraju) nasvakopojedinomestoanketiranja, posvakomsatuisvakojvrstivozila.Preračunavanjem (ekspandiranjem) poovimkategorijamapostiže se većatačnost. Ukupnabrojanja (sume) počasovimaivrstamavoziladobijaju se naosnovubrojanja, provedenihnasvakompojedinom mjestubrojanja. Ova brojanjamogu sevršitizavrijemeanketiranja, ili se moguizvestiizranijih (istorijskih) brojanjana tombrojačkom mjestu. Statističkatačnostpodatakaizuzorakarazmatra se u odeljku oanalizipodataka 1. Razvoj prometnog planiranja
Kasnije izrađene studije doprinijele su razvoju modela stvaranja putovanja u ovisnosti o namjeni površina iobilježjima zajednice kao i modela prognoze prijevozne potražnje, ali osnovni principi navedenih studijazadržani su do današnjih dana. 1. Razvoj prometnog planiranja
Temeljna premisa (pretpostavka) svih studija je da se na temelju planiranih namjena površine za neku ciljnu godinu (najčešće20 godina) može prilično dobro prognozirati buduća prometna potražnja. 1. Razvoj prometnog planiranja
Praktički, gotovo jedino što se promijenilo u postupcima prometnog planiranja zadnjih dvadesetak godina suprimijenjene matematičke metode unutar modela prometnog planiranja. Uz to se danas prilikom izboraoptimalne varijante prometnog sustava, pored navedenog, u obzir uzima i utjecaj pojedinog prijevoznogsredstva na okoliš (buka, zagađenje zraka, zaštita kulturne baštine, nesreće…), kao iutjecaj primjene različitih tehnologija prijevoza na namjenu površina. 1. Razvoj prometnog planiranja
Znanstvenipristupplaniranjuprometaomogućen je time štosuuočeneslijedećezakonitosti unjegovomodvijanju: Masovnost pojave prometnih kretanja pri čemu postoje određene pravilnosti u odvijanjukretanja: onasumjerljiva, redovnaiustaljenateuravnoteženapoizvorištimaiodredištima,odnosnopostojevremenskaiprostornakolebanjakojaodražavajuodređena pravila ponašanja. 2. Uočeno je danamjenapovršina, demografsko-socijalneiprivrednekarakteristikedruštvautječunaveličinuteprostornuivremenskuraspodjelukretanja. 1. Razvoj prometnog planiranja
Šta predstavlja dobar temelj za razvoj postupka prometnog planiranja? Dobar temelj predstavljaju podaci o postojećem stanju odvijanja prometnih tokova i prognoze privredno-društvenog razvoja, kako za putnički tako i za teretni promet. 1. Razvoj prometnog planiranja
Iako postoje mnoge sličnosti postoje i određene razlike što se tiče putničkog i teretnog prometa • Na teretni promet najviše utiče ekonomski razvoj kao i razmještaj lokacije sirovina, prerade i prodaje kao i razvoj tehnoloških postupaka proizvodnje. • Na putnički promet najviše utiču demografsko- socijalna obilježja i privredni razvoj zajednice. Pa se prometno planiranje vrši odvojeno za putnički i teretni promet. 1. Razvoj prometnog planiranja
Najvažnija obilježja prometa na temelju kojih su se razvile metode i postupci planiranja su slijedeći: 1. Prijevoz je usluga koja nastaje kao posljedica potrebe za premještanjem robe i ljudi. 2. Prijevozna potražnja je izvedena potražnja jer postoji međuovisnost prijevozne potražnje idruštveno-gospodarskih karakteristika promatranog područja. 3. Razlike u obilježjima pojedinih vidova prometa uzrokuju njihovu komplementarnost ilikonkurentnost. Obilježja prometa važna za prometno planiranje
1. Prijevoz je uslugakojanastajekaoposljedicapotrebezapremještanjem robe iljudi. (Velika vremenska i prostorna kolebanja veličine prijevozne potražnje otežavaju utvrđivanje potrebne veličineirazmještajaprijevoznihkapacitetakojimorajubitiosiguraninamjestui u vrijemepotražnje.)
2. Prijevozna potražnja je izvedena potražnja jer postoji međuovisnost prijevozne potražnje idruštveno-privrednihkarakteristikapromatranogpodručja. (S porastombrojastanovnika, zaposlenihistandardatepovećanjemproizvodnjerastepotrebazaprijevozomiobratno. Uz to, veličinapotražnjeovisi o prostornomrasporedusirovina, mjestanjihoveprerade, udaljenostiisastavu tržišta te o razmještaju stanovništva i njegovoj pokretljivosti. Također i kvaliteta raspoloživihprometnihkapacitetautječenapovećanjegospodarskihaktivnosti)
3. Razlike u obilježjimapojedinihvidovaprometauzrokujunjihovukomplementarnostilikonkurentnost. (Komplementarnost se javlja u slučajevimakadakretanjeodishodišta do odredištazahtijeva, ili jeoptimalnoobaviti, korištenjemrazličitihvidovaprijevoza u višeetapa. Konkurentnost se javljakodputovanjakodkojihpostojimogućnostizborakoji se vršinatemeljuusporedbecijene, duljine, brojaetapa i kvalitete prijevoza robe ili putnika).
2. POVEZANOST PUTNIČKOG PROMETA I DRUŠTVENODEMOGRAFSKIHOBILJEŽJA ZAJEDNICE
Prometna potražnja nastaje na mjestima gdje je mjesto stanovanja i stalnog boravka daleko od mjesta ostalih aktivnosti (posao, trgovina, škola, rekreacija, kino, bolnica….).
Faktorikojiutječunaveličinuirazmještajprijevoznepotražnjemogu se svrstati: u faktore uvjetovanedruštveno-privrednimrazvojem (stanovništvo,standard, razmještajiveličinanamjenapovršina…) i 2. u faktoreuvjetovaneponudomprometnogsustava(veličina, sastavismještajprometnemreže, ponudaprijevoznihsredstava …).
Najvažnijaobilježjadruštveno-gospodarskograzvitkakojiutječunaveličinuirazmještajprijevoznepotražnjesu:Najvažnijaobilježjadruštveno-gospodarskograzvitkakojiutječunaveličinuirazmještajprijevoznepotražnjesu: Veličina mjesečnih primanja Veličina i sastav stanovništva Gustina stanovanja Namjena površina Posjedovanje automobila
1. Veličina mjesečnih primanja- pored toga što veličina mjesečnih primanja utiče na povećanje broja dnevnih putovanja utiče i na svrhu putovanja kao i na izbor prijevoznog sredstva. 2. Veličina i sastav stanovništva - najčešćevarijablekoje se povezuju s brojemivrstomputovanjateizboromprijevoznogsredstvasu: ukupanbrojstanovnika,prosječanbrojosobapokućanstvu, dob, spol, sastavpremazanimanju, zaposlenost)
3. Gustina stanovanja - s povećanjem gustoće stanovanja raste broj putovanja i raste udioputovanja ostvaren javnim prijevozom. 4. Namjena površina - različite namjene privlače različiti broj putovanja - komercijalna,javne zgrade, industrijska, stambena, prometna, javne površine… 5. Posjedovanje automobila – porastbroja putovanja na kraće udaljenosti i do odredišta nevezanih zamjesto rada.
Općenito se može reći da bilo koja vrsta planiranja predstavlja donošenje odluka na temelju prikupljenih i analiziranih podataka. Struktura procesa društvenog planiranja se može prikazati kroz 5 osnovnih koraka prikazanih na sljedećoj slici 3. PROSTORNO-PROMETNO PLANIRANJE PROMETA
Prostorno-prometno planiranje obuhvaća planiranje prometnog sustava, a posebno prometne mreže unutarzadanog prostora i utvrđivanje interakcije između prijevozne potražnje i društveno-privrednih karakteristikazajednice.
Planiranje se može vršiti za područja različitih veličina i namjena pa se razlikuje regionalno i gradskoplaniranje. Općenito, postupak prometnog planiranja obuhvaća faze analize i ocjene postojećeg stanja, određivanje ciljeva,projekcije potražnje za prijevozom, izrade mogućih rješenja te njihove procjene i izbora.
Razlika u primijenjenim postupcima je u načinu prikupljanja i obrade podataka, tehnikama predviđanjapotražnje te načina njezina podmirenja. Od svih razvijenih modela prometnog planiranja, prostorno-prometno planiranje urbanih sredina predstavljanajsloženiji problem zbog gustine življenja i mnogobrojnih gradskih aktivnosti.
Gradski prometni sustav može se promatrati kao posljedica društveno-ekonomskih zahtjeva gradskog područja. S druge strane privredno-društveno obilježja zajednice se mijenjaju pod utjecajem transportnog sustava. Različite namjene gradskih površina rezultiraju drugačijom prijevoznom potražnjom te zahtijevaju različitevidove prijevoza, a istovremeno raspoloživi način prijevoza utječe na vrstu namjene površina.
Općenito se svaki sustav može definirat kao skup elemenata međusobno povezanih na način da sustav naoptimalan način odgovara na postavljene podražaje okoline.
Na slici je prikazana detaljnija struktura postupka planiranja koja se može primijeniti i na postupak prostorno - prometnog planiranja urbanih sredina
Prva faza u postupku planiranja je DEFINIRANJE PROBLEMA. Faza definiranja problema sastoji se od slijedećih elemenata: - Cilj (koji predstavlja idealni kraj težnji odnosa sustava i okoline). - Ograničenja (koja predstavljaju obilježja okoline koja ograničavaju ili onemogućavajuprimjenu prikladnog rješenja. Ona mogu biti financijska, politička, prostorna.) - Ulazi u sustav predstavljaju obilježja okoline kao što su raspodjela prostorne i vremenskeprijevozne potražnja između gradskih centara aktivnosti koje sustav mora pretvoriti u izlaznerezultate koji zadovoljavaju postavljene ciljeve. - Izlazi iz sistema ovise o ulazima i svojstvima sistema, a obično su prikazani u smislu vremenatrajanja putovanja između različitih gradskih zona koji zavise o prijevoznoj potražnji iraspoloživim kapacitetima prometne mreže. Također su često cijena i sigurnost prijevozaizlazni rezultati. Indirektni rezultati su utjecaj transportnih sustava na prostornu razdiobugradskih aktivnosti. - Funkcija vrednovanja predstavlja postupak koja veličine izlaznih rezultata svodi nazajedničku jedinicu vrijednosti kojom se mjeri stupanj postignutosti postavljenih ciljeva.
Druga faza planiranja je IZBOR MOGUĆIH RJEŠENJA IZBOR MOGUĆIH RJEŠENJA je faza koja zahtijeva da se uoče moguća rješenja koja zadovoljavajuciljeve i postavljena ograničenja.
Treća faza planiranja je ANALIZA MOGUĆIH RJEŠENJA Cilj faze analize mogućih rješenja je da procijeni operativne karakteristike alternativnih rješenja zapretpostavljeno stanje okoline na kraju planskog razdoblja.
Četvrta faza planiranja je VREDNOVANJE I IZBOR OPTIMALNOG RJEŠENJA U fazi vrednovanja i izbora se utvrđuje sustav koji u najvećoj mjeri zadovoljava postavljene ciljeve.
Postupak karakterističan baš za prostorno-prometno planiranje sadrži nekoliko općih faza koje zajedno čine logičnu cjelinu prikazanu na slici
1.Definiranje problema i okvira planiranja – u ovoj fazi se utvrđuju ključni problemi, određuju ciljevi iograničenja, određuju ulazni i izlazni podaci, vrijednosna mjerila te izbor kriterija odlučivanja. Postupak prostorno-prometnog planiranja
1.Definiranje problema i okvira planiranja 1.1. Ciljevi -moraju što vjernije odraziti potrebeljudi promatranog područja u skladu s ciljevima društveno ekonomskog razvitka, a određuju se na temeljudosadašnjih razvojnih dostignuća i tendencija budućeg razvitka. Postupak prostorno-prometnog planiranja
1.Definiranje problema i okvira planiranja 1.2. Ograničenja-utvrđivanje ograničenja ima za cilj osigurati realnost planskih predviđanja i ostvarenja odabranih rješenja.Ograničenja mogu biti novčana, ekološka, prostorna... Postupak prostorno-prometnog planiranja
1.Definiranje problema i okvira planiranja 1.3. Ulazni podaci -ulazni podaci za jedan transportni sustav su potražnja za prijevozom robe i ljudi koja ovisi o veličini i sastavustanovništva, namjeni površina, raspoloživosti različitih vidova prometa te kapacitetu i razmještaju prometnemreže, te o raspoloživosti novčanih sredstava. Postupak prostorno-prometnog planiranja
1.Definiranje problema i okvira planiranja 1.4. Izlazi - Skup izlaznih podataka o veličini učinaka datog prometnog rješenja čine trajanje, kvaliteta i trošak prijevoza.Oni predstavljaju rezultat funkcija ulaznih podataka i svojstava sistema. Veličina i smjer izlaza određuju u kojojsu mjeri ispunjeni ciljevi sistema. Postupak prostorno-prometnog planiranja
1.Definiranje problema i okvira planiranja 1.5. Kriterij odlučivanja je postupak koji omogućuje planeru da pojedinačne vrijednosne mjere različitih izlaznih veličina te potrebnihfinancijskih sredstava za izgradnju i održavanje sustava pretvori u jedinstvenu mjeru vrijednosti sistema štoomogućava utemeljen izbor optimalnog sistema. Postupak prostorno-prometnog planiranja
2. Stvaranje statističko dokumentacijske osnove Ova faza obuhvaća prikupljanje statističkih podataka o društveno-ekonomskim obilježjima analiziranogpodručja na temelju kojih će se razvijati modeli prostorno-prometnog planiranja. U ovoj fazi se prikupljajupodaci o prometnim kretanjima, prometnoj infrastrukturi, stanovništvu, društveno-ekonomskoj razvijenosti.Ovi podaci služe kao temelj za utvrđivanje međuovisnosti navedenih obilježja i prijevozne potražnje. Postupak prostorno-prometnog planiranja
2. Stvaranje statističko dokumentacijske osnove Terenska istraživanja koja se vrše u ovoj fazi planiranja su slijedeća: Brojenje prometa na raskrsnicama Brojenje prometa na dionicama cestovne mreže Utvrđivanje katastra cesta, ulica i raskrsnica (broj trakova, dopuštena kretanja) Određivanje kapaciteta raskrsnica i ulica Anketiranje kućanstva (4-10% kućanstava). Snimanje brzina. Razmještaj i učestalost linija JGP. Podaci o BDP. Podaci o namjeni površina. Postupak prostorno-prometnog planiranja
3. Predviđanje društveno-ekonomskog razvitka Obuhvaća prikupljanje podataka o predviđanju broja stanovništva, BDP, zaposlenosti, namjeni površina istupnju motorizacija, kao i ostalih podataka koji će utjecati na buduću prijevoznu potražnju. Osim općegrazvoja zanimljiva je i prostorna raspodjela razvoja, odnosno prostorni razmještaj stanovništva po zaposlenosti,visini dohotka… Postupak prostorno-prometnog planiranja
4. Predviđanje prijevozne potražnje Predviđanje potražnje predstavlja fazu kojoj su podređene sve prethodne faze prometnog planiranja. Cilj ovefaze je osiguravanje podataka o ukupnoj veličini, sastavu i načinu prijevoza ljudi i robe na prometnoj mreži zarazdoblje za koji se izrađuje plan. Temeljna pretpostavka ove faze je da postoji uzročno-posljedična vezaizmeđu potražnje i društveno-ekonomskih obilježja promatranog područja. Postupak prostorno-prometnog planiranja
5. Stvaranje i vrednovanje plana Nakon faze predviđanja potražnje kojom je dobivena raspodjela prometnih tokova na prometnoj mreži pristupase izradi i vrednovanju varijantnih planova kroz testiranje i vrednovanje predloženih rješenja. Testiranjem se utvrđuje da li predloženi prometni sustav zadovoljava prijevoznoj potražnji u smislu kapaciteta,sigurnosti i razine usluge te se ocjenjuje mogući utjecaj na okoliš i namjenu površina. Vrednovanjem se ocjenjuje do koje je mjere neko rješenje ekonomski i društveno opravdano i ostvarivo. To sepostiže usporedbom troškova i koristi varijantnih planova te usvajanjem onoga koji postiže najveće koristi. Postupak prostorno-prometnog planiranja
6. Donošenje odluke i utvrđivanje politike ostvarenja plana Ova faza uključuje širok skup ekonomskih, financijskih, zakonodavnih, administrativnih akcija koje trebaprovesti da se osigura izvršenje plana. Postupak prostorno-prometnog planiranja