SUSTAVNA POSTAVKA – OSNOVA LOGISTIČKE KONCEPCIJE

1. 3. PREDAVANJESustavna postavka – osnova logističke koncepcijeLogistički sustaviLogistika unutar poslovnih funkcija

2. SUSTAVNA POSTAVKA – OSNOVA LOGISTIČKE KONCEPCIJE Kako bismo shvatili logistički sustav, poći ćemo od pojma sustava općenito. Primjena sustavnog mišljenjadaje novu osnovicu obradi logističkihproblema. Sustavno mišljenje je osnovica logističke koncepcije. Sustavno mišljenje je mišljenje o kompleksnim mrežnim vezama. Općenito, sustav se može definirati kao niz dijelova, ili elemenata koji djeluju sa svrhom postizanja specifičnog cilja. Cilj sustava obično predstavlja transformaciju različitih vrsta ulaza u željeni izlaz.

3. Sustav je skup međusobno povezanih elemenata koji sačinjavaju sređenu cjelinu. Skup veza između elemenata sustava čini strukturu, koja zajedno sa prostornom strukturom elemenata određuje sastav sustava. Najvažnije za sustavni pristup je cjelovito promatranje u kojem za objašnjenje cjelovitosti nije dovoljno samo objašnjenje elemenata, već je potrebno i objašnjenje odnosa između elemenata. Rastavljanjem sustava se gube osobine koje ima cjelina. Sustav višeg reda nastaje kada se međusobno povežu dva, ili više sustava. Sustavno mišljenje doprinosi izbjegavanju suboptimalnih izdvojenih logističkih odluka, te se na osnovi njega teži optimalnim ukupnim rješenjima.

4. Poslovnu logistiku možemo shvatiti utrostrukom smislu: -Funkcijskom. Poslovna logistika je „nova funkcija” poduzeća. To je integrirajuća, uslužna, presječna funkcija, koja prožima sve druge funkcije. -Instrumentalnom. Instrumentalni smisao logističkog mišljenja odražava se na uvođenje instrumentarija elektroničke obrade podataka u svrhu podrške u odlučivanju, a i za samo odvijanje procesa(npr., obrade naloga, narudžbe …). -Institucijskom. Institucijski smisao poslovne logistike odnosi se na organizacijsku izgradnju poduzeća i suradnju poduzeća u poslovnoj logistici. Logistika je dakle dio upravljačkog sustava poduzeća. Ona upravlja količinama, vremenom i mjestima u transformacijskom procesu poduzeća.

5. LOGISTIČKI SUSTAVI Logistički sustavi mogu se definirati kao sustavi prostorno – vremenske preobrazbe dobara, a procesi koji njima teku kao logistički procesi. Logističkim procesima izaziva se tok dobara, koji povezuje sustave pripravnosti dobara i sustave upotrebe dobara. Ovi procesi ostvaruju se u tzv. logističkim poduzećima. To su uslužna poduzećačija je osnovna svrha premošćivanje prostora i vremena. Logistički procesi protječu i u industrijskim, trgovinskim i drugim poduzećima, kod kojih vremensko i prostorno premošćivanje predstavljaju samo djelomične zadaće za ispunjavanje vlastite svrhe poduzeća.

6. Obilježjelogističkih sustava je shvaćanje povezanosti procesa kretanja (transporta) s procesima zadržavanja(skladišta). Procesi kretanja i procesi zadržavanja mogu se predstaviti mrežom.Objekti se kreću mrežom, a zadržavaju se u njezinim čvorovimaiz kojih se usmjeravaju na puteve za različita odredišta. Osim dobara, mrežom se kreću i energija, informacije i ljudi. Prema ideji mreže osnovne strukture logističkih sustava su: -jednostupnjevani logistički sustavi (prostor i vrijeme premošćavaju se izravnim tokom dobara između točke isporuke i točke prijama. U točki isporuke dobra se pripremaju, a u točki prijema koriste.), -višestupnjevani logistički sustavi(tok između točke isporuke i točke prijama prekida se najmanje u jednoj točki čija je zadaća pregrupiranje dobra u manje jedinice količine, ili pak njihova koncentracija u veće jedinice količine),

7. - kombinirani logistički sustavi (ako istovremeno postoje izravni i neizravni tokovi dobara). Obično se od proizvodnje do regionalnog skladišta prevoze velike količine, a od regionalnog skladišta do kupca manje količine. Međutim, u točkama prekida stalno se odvijaju dodatni logistički procesi koji stvaraju i dodatne troškove!!!

8. Osnovna funkcija logističkih sustava je prostorno-vremenska preobrazba proizvoda. Sa njezinim ispunjenjem vezane su funkcije promjene količina i vrsta proizvoda, te funkcije olakšavanja preobrazbe proizvoda. Procesi u kojima se obavljaju logističke funkcije: -transport, pregrupiranje i skladištenje gdje su bitni procesi tokova proizvoda, -pakiranje i signiranje gdje su bitni procesi pomaganja tokovima proizvoda - dostavljanje i obrade narudžbi gdje su bitni procesi tokova informacija . Tok proizvoda između točke isporuke i točke prijama petpostavlja i razmjenu informacija između obje točke.

9. Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon završenog tijeka proizvoda. One ga izazivaju, prate i objašnjavaju, kontroliraju i slijede, te potvrđuju ili ukazuju na odstupanja. Stoga su i procesi tokova informacija također logistički procesi. Poslovni logistički sustav može se podijeliti na dva podsustava: a) logistički informacijski sustav ( formalizirano komuniciranje međusubjektima logističkog procesa), b) fizički logistički sustav ( prostorno-vremenska preobrazba materijalnih dobara). Funkcioniranje oba sustava je međuovisno, a fizički logistički sustav je podržan logističkim informacijskim sustavom.

10. Funkcijski logistički podsustavipoduzeća jesu: a) držanje zaliha b) sustav skladišta c) pakiranje d) transport e) ukupno izvršavanje naloga (procesiranje narudžbe) Input (ulaz) logističkog sustava predstavljaju ulaganjaproizvodnih čimbenika, odnosno logistički troškovi. Output (izlaz) su učinci, rezultati i logističke usluge.

11. LOGISTIKA UNUTAR POSLOVNIH FUNKCIJA Logistika se nalazi unutar svih drugih funkcija (prožima ih), npr. nabave, proizvodnje, distribucije, skladištenja. Zadaće svake pojedine logistike kao takve se preklapaju. Svim tim logistikama zajedničko je obuhvaćanje ukupnosti logističkih zadataka i postupaka kod pripreme i provođenja svake pojedine poslovne funkcije.

12. Sadržaj logistike nabave Logistika nabave bavi se tokom materijala od dobavljača do poduzeća. U okviru logistike nabave spadaju sljedeći logistički zadaci: • razmatranja : proizvoditi, ili kupovati zajednički s proizvodnjom, • usklađivanje nabave s proizvodnjom (vrste pošiljki, vrijeme dostave, mjesto dostave), • minimiziranje transportnih troškova, • izbor ambalaže, • kontrola kvalitete…

13. Sadržaj logistike proizvodnje. Logistika proizvodnje bavi se unutarnjim tokovima do i unutar proizvodnih mjesta. U logistiku proizvodnje spadaju: • razmatranja: proizvoditi ili kupovati, zajednički s nabavom, • strukturiranje proizvodnje prema logističkim aspektima, • planiranje proizvodnje i upravljanje proizvodnjom, • uobličavanje fizičkoga i informacijskog toka kroz proizvodnju (skladišni i transportni sustavi, sustavi planiranja, upravljanja i simulacije…)…

14. Sadržaj logistike distribucije Logistika distribucije bavi se uglavnom pitanjima: • lokacije pojedinogskladišta, • zaliha na pojedinim lokacijama, • sustava skladištenja i komisioniranja (sastavljanja pošiljki) • raspačavanja uz što niže troškove.

15. Sadržaj logistike skladišta Logistika skladišta povezana je s logistikom nabave, logistikom proizvodnje i logistikom distribucije. Logistika skladišta treba riješiti pitanja kao što su: • je li skladište potrebno? • koje funkcije skladište treba ostvariti? • je li standard optimalan? • treba li držati sav asortiman na skladištu (sa motrišta učinaka prodaje) • koji su optimalni sustavi skladištenja i komisioniranja? • koja su najekonomičnija transportna sredstva?

16. Logistika skladišta bitna je kod užih zadataka planiranja samog skladišta. Postoji povezanost logistike skladišta sa logistikom nabave, logistikom proizvodnje i logistikom distribucije. Naime, skladište se može nalaziti u nabavi, u prodaji, odnosno distribuciji, a i u samoj proizvodnji (međuskladište).