Politički sustav

1. Politički sustav Dr. sc. Anđelko Milardović Kolegij: Uvod u političku znanost Studij Mediji i kultura društva Sveučilište u Dubrovniku 03. ožujka 2005.

2. Struktura predavanja • Pojam i određenje • Tipologija I. • Autoritarni sustavi • autoritarne monarhije • osobna vladavina • dominantne stranke • vladavina vjerskih vođa • vojna diktatura • Demokratski sustavi • neposredna (participativna) demokracija • liberalna demokracija • poludemokracija • Tipologija II. • Konsolidirane države • Tranzicijske države • Tranzicije u demokraciju • Tri faze demokratizacije • Demokracija u eri globalizacije

3. Pojam i određenje • Politički sustav je onaj društveni podsustav koji je odgovoran za proizvodnju kolektivno obvezujućih odluka • Definira se u razgraničenju spram države, ustava i sustava vladavine • D. Easton (1957) određuje politički sustav s jedne strane kao primatelja društvenih zahtjeva (inputs), a s druge strane kao isporučitelja obvezujućih odluka i mjera (outputs) • Politički sustav koji inpute pretvara u outpute osigurava svoj opstanak

4. Pojam i određenje • Politički sustav čine institucije, političke organizacije, interesne grupe, odnosi između tih grupa, te političke norme i pravila koja određuju njihove funkcije • Politički sustav je određen: • Oblikom vladavine • Tipom poretka • Tipom političkog sustava • Odnosima vlasti • Oblicima društvenog i političkog predstavništva

5. Tipologija I 1. autoritarni • autoritarne monarhije • osobna vladavina • dominantne stranke • vladavina vjerskih vođa • vojna diktatura + totalitarni poretci 2. demokratski • neposredna (participativna) demokracija • liberalna demokracija • poludemokracija

6. Autoritarni politički sustav • Ograničeni pluralizam, bez razrađene i usmjeravajuće ideologije u kojima vođe ili grupica ljudi posjeduju moć unutar prilično predvidivih granica • Veliki dio stanovništva nema nikakav djelotvoran nadzor nad vladarima • *Totalitarni sustavi – nema pluralizma, ali slijede eksplicitni ideologiju i zahtijevaju potpun nadzor da bi proveli svoju viziju društva (2 suprotna oblika totalitarizma: fašizam i komunizam)

7. Autoritarni politički sustav 1. autoritarne monarhije • Srednji Istok (Saudijske Arabija) – šeici, sultani • U zapadnoeuropskim zemljama – svedeni na simbolične figure 2. osobna vladavina • Postkolonijalna afrička društva, u zemljama bez jakih institucija vlasti • Plemenska tradicija, institucija zaštitnika 3. dominantne stranke • Iskušavanje granica demokracije • Dopušta izborno nadmetanje ali ostaje na vlasti zahvaljujući kontroli medija, resursa vlasti (kontrola javnih resursa) 4. vladavina vjerskih vođa • Najrjeđi oblik • U islamskim zemljama; svećenstvo (ulama) treba vladati –nema odvojenosti svjetovne i vjerske vlasti 5. vojna diktatura • Uobičajene u Africi, Aziji, Latinskoj Americi u doba hladnog rata • Vojska bi ugrabila vlast kao reakciju na domaće političke i ekonomske problema, a onda i ostala na vlasti uz potporu velesila (SAD ili ex-SSSR)

8. Demokracija • Vladavina naroda, samovlada 1. Neposredna (participativna) demokracija • Građani sami odlučuju bez posredničkih institucija • Država i društvo postaju isto • Primjer: drevna Atena 2. liberalna demokracija • Odluke donose izabrani političari koji predstavljaju narod • Djeluju unutar formalnih granica osmišljenih da bi se zaštitila manjinska i pojedinačna prava • Moderne demokracije Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Australije, Novog Zelanda, Japana • Obilježja: • Predstavnička vladavina (predstavljanje interesa nositelja vlasti) • Ograničena vladavina (sprječava tiraniju većine)

9. Demokracija 3. Poludemokracija • Objedinjuje demokratske i autoritarne elemente A) “demokratski despoti” kontroliraju izborni proces • Prava pojedinaca se krše • Nezavisna tijela, poput medija, se nadziru • Npr. Kina za vrije Moia B) “demokratske marionete” • Iako su izabrane vođe – usmjeravaju ih drugi nositelji vlasti: vojska, etnički vođe ili bande kriminalaca • Npr. Uzbekistan Istoznačnice za poludemokraciju: • autoritarna demokracija • osporena demokracija • delegativna demokracija • democradura • izborna demokracija • fasadna demokracija • vođena demokracija • neliberalna demokracija • ograničena demokracija • demokracija niskog intenziteta • djelomična demokracija • plebiscitarna demokracija • predsjednička demokracija • restriktivna demokracija • nadgledana demokracija • skrbnička demokracija

10. Tipologija II 1. kosolidirane države • Ona država u kojoj su institucije vlasti etablirane i prihvaćene • Političko nadmetanje se odvije unutar tih institucija • Svi akteri prihvaćaju pravila političke igre • Strukture moći su “institucionalizirane” i osiguravaju stabilan okvir političkog djelovanja • Promjene se asimiliraju u sklopu postojećeg političkog okvira (miran prijenos vlasti) 2. tranzicijske države • Prelaze iz jednog oblika vladavine u drugi • Izazovno, neriješeno, pa i eksplozivno stanje • Pravila se osmišljavaju tijekom igre i akteri su važniji od institucija • Političari moraju sami osmisliti nove institucije • Tranzicije redovno stvaraju dobitnike i gubitnike (nesuglasice iznutra i napadi izvana) • Tranzicija nije obilježje samo postkomunističkih zemalja (latinoameričke i afričke postmilitarističke države) • Moguće su i tranzicije iz demokracije

11. Tranzicije u demokraciju • D. Rustow (1970) utemeljitelj “tranzitologije” – izučavanje demokratskih tranzicija • Kako političari uvode demokraciju? • Demokracija je nagodba koju sklapaju sukobljene skupine kada shvate neizbježnost podjele vlasti • Demokracija je kompromis • Otkriće tranzitologije: središnja uloga političkih elita (iako je stvorena za ljude, demokracija se nameće “odozgo”)

12. Tri faze demokratizacije • Akteri prijelaza u demokraciju: • U starom režimu: • Tvrdolinijaši (dogmati) se • opiru reformi • Mekolinijaši su voljni pregovarati • o liberalizaciji i/li demokraciji • U opoziciji: • Radikali žele prekid; nema • kompromisa sa starim režimom! • Umjerenjaci uvažavaju probleme • starih vladara i spremni su • na kompromise 1. Liberalizacija • Autoritarni režim popušta pritisak, ublažava represiju i omogućuje otvorenije političko nadmetanje; smanjuje se cenzura medija • Najčešće je pokreće osjećaj neuspjeha unutar autoritarne koalicije, kada vladari shvate da režim gubi na djelotvornosti i legitimnosti • Strategije preživljavanja na vlasti (tvrda struja vs. meka struja) • Oporba jača i postojeći vladari shvaćaju da je njihovo vrijeme prošlo 2. Tranzicija • Uvode se demokratske institucije; održavaju se konstitutivni izbori • Cilj: uspostava slobodno izabrane vlasti sa suverenim autoritetom • 2 načina tranzicije: a. reforme (postojeće elite pokreću mirne promjene – npr. Španjolska nakon Francka, Mađarska nakon komunista) b. “ruptura” (opozicija preuzima inicijativu, a stari se režim urušava izvana, čak i nasilnim putem – npr. Rumunjska nakon Ceausescua • Pregovori između tvrdolinijaša, mekolinijaša te umjerenih i radikalnih reformista 3. Konsolidacija • Svi najvažniji akteri navikavaju se na novu demokraciju i prihvaćaju je kao novu igru • Završna faza demokracije • Demokracija je konsolidirana kad osigurava prihvaćeni okvir za političko nadmetanje

13. Demokracija u eri globalizacije Otvorena pitanja • Kakva je budućnost demokracije? • Oduzimaju li sile globalizacije važnost demokraciji? • Države poduzeća? • Politika menadžment? • Integracija država u globalnu zajednicu? • Donošenje bitnih ekonomskih odluka izvan granica države-nacije? • Utjecaj/sudjelovanje građana?