MIROVINSKI SUSTAV

1. MIROVINSKI SUSTAV Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Zadar, 8.-10. listopada 2010. godine

2. Prvi dioMIROVINSKI SUSTAVI U SVIJETU

3. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 1. Definicija mirovinskog sustava • elementi: pravne norme, institucije, financije 2. Značenje u današnjem društvu • socijalno: tiče se egzistencije gotovo svih ljudi • ekonomsko: na mirovine se troše ogromna sredstva koja utječu na javne financije • političko: umirovljenici imaju značajnu ulogu u političkim borbama 3. Funkcije mirovinskog sustava • preraspodjela potrošnje tijekom životnog vijeka • individualna i nacionalna štednja • vertikalna i horizontalna redistribucija kao oblik solidarnosti

4. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 4. Povijest mirovinskih sustava • neformalno zbrinjavanje starih i nemoćnih u tradicionalnom društvu u okviru srodničkih skupina • mutualne udruge – oblik formalnog zbrinjavanja u opasnim profesijama (rudari) • mirovine za državne službenike • Bismarckov zakon 1889. – prvi zakon o mirovinama u svijetu; motivi koji su pokrenuli donošenje zakona; glavni njegovi parametri - početak socijalnog osiguranja • danski zakon iz 1891. – razlike u odnosu na bismarckovski zakon – temelj univerzalizma • švedski zakon iz 1913. godine o narodnim mirovinama – nastavak univerzalizma • ekspanzija mirovinskih sustava nakon Drugog svjetskog rata (kenzijanska država) • kriza mirovinskih sustava u posljednja tri desetljeća – mirovinske reforme

5. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 5. Osnovne mirovinske sheme - način financiranja: socijalno osiguranje – univerzalne mirovine - način raspodjele: tekuća raspodjela (PAYG) – kapitalizacija - način utvrđivanja mirovina: definirana davanja - definirani doprinosi - način upravljanja: javne mirovine - privatne mirovine; obvezne mirovine – dobrovoljne mirovine - U većini zemalja dana je uobičajena kombinacija različitih mirovinskih shema! Tipologija sustava (B. Palier) • tri generacije bismarckovskih sustava • rezidualni anglosaksonski tip sustava Mirovinski stupovi • komponente mirovinskih stupova Preporuke EU (Lisabon 2000. i Laeken 2001.)

6. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 6. Kriza mirovinskih sustava Uzroci krize • starenje stanovništva i povećanje indeksa ovisnosti starijeg o radnom kontingentu • opadanje stope fertiliteta i opasnost od demografskih poremećaja u budućnosti • porast mirovinskih troškova • nezaposlenost i promjene u strukturi rada - fleksibilizacija i prekarizacija zaposlenosti • globalizacija, nadnacionalno financijsko tržište, slabljenje države-nacije, pritisak na smanjenje javnih troškova i troškova rada • individualizacija i kapitalizacija mirovina

7. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 7. Mirovinske reforme Dvije vrste mirovinskih reformi • prilagodba postojećih sustava (parametarske reforme): parametri koji se mijenjaju: dob i modalitet odlaska u mirovinu, vremensko razdoblje obračuna mirovine, formula utvrđivanja visine mirovine, indeksacija mirovina, kriteriji za odlazak u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Itd. • radikalna promjena mirovinske paradigme: od PAYG-o prema sustavima kapitaliziranih mirovina; od sheme definiranih davanja prema shemi definiranih doprinosa; umjesto javnih privatne mirovine. Primjeri mirovinskih reformi • čileanska i argentinska reforma • reforme u Zapadnoj Europi: Italija, Francuska, Švedska, Njemačka • reforma u postsocijalističkim zemljama Svjetska banka - pokretač i nadziratelj mirovinskih reformi u postsocijalističkim zemljama – promotor trostupovnih mirovinskih sustava, posebno u tranzicijskim zemljama

8. I. Dio – Mirovinski sustavi u svijetu 8. Indikatori mirovinskih sustava - Dob umirovljenja: • većina razvijenih zemalja ima starosnu granicu - 65 godina, a neke i više od toga. U većini zemalja izjednačena je dob umirovljenja za muškarce i žene. Također se ostvaruje podizanje dobi umirovljenja iznad 65 godina (primjeri: Njemačka, Španjolska, Francuska). Postoji mogućnost fleksibilnog umirovljenja. - Indeksacija (usklađivanje) mirovina: • najčešća je indeksacija prema troškovima života (cijenama), a rjeđa prema plaćama; neke zemlje koriste kombiniranu formulu indeksacije (Švicarska, Portugal, Poljska, Hrvatska, ). Neke zemlje mirovine indeksiraju prema rastu BDP-a (Italija). - Zamjenska stopa(replacement rate): • indikator koji govori o visini individualne prosječne mirovine prema prosječnoj plaći (u trideset zemalja OECD-a projicirana neto zamjenska stopa za puni radni staž iznosi 68, 7% od prosječne plaće, u Hrvatskoj oko 63%). - Relativna vrijednost mirovina • radi se o indikatoru kojim se utvrđuje udio prosjeka mirovina za sve umirovljenika u odnosu na prosjek plaća za sve zaposlene. - Očekivana ukupna vrijednost mirovina (pension wealth): • vrijednost mirovina koju će, prema procjeni, ostvariti umirovljenik do kraja svog života. (Za trideset zemalja OECD-a prosjek je 8,9 godišnjih plaća).

9. Neto zamjenske stope prosječne mirovine u odnosu na prosječnu plaću u zemljama OCDE-a Zamjenska stopa - postotak od plaće pojedinca ostvarene prije mirovine: projekcija za naredno razdoblje

10. Drugi dioHRVATSKI MIROVINSKI SUSTAV

11. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 1. Povijest hrvatskog mirovinskog sustava Razdoblje do 1918. godine • mirovinske rente za neke državne službenike; bratinske blagajne • austrijski zakon - osiguranje u nekim poduzećima (npr. bankama) Razdoblje između dva rata • Zakon o socijalnom osiguranju 1922. • zakašnjela primjena tog zakona – 1937. godina Razdoblje socijalizma • osiguranje za zaposlene u društvenom sektoru; postupna decentralizacija osiguranja • širenje obuhvata mirovinskog osiguranja na obrtnike i poljoprivrednike (šezdesetih i sedamdesetih godina) • pogoršanje socijalnih prilika osamdesetih godina uoči pada socijalizma; nezaposlenost, socijalni problemi – nagovještaj krize mirovinskog sustava

12. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav Osnovni pokazatelji o mirovinskom sustavu nakon stjecanja neovisnosti • kretanje broja osiguranika i umirovljenika • struktura umirovljeničke populacije s obzirom na socijalni status, način stjecanja i financiranje mirovina • kretanje mirovinskih troškova u BDP-u • relativna visina mirovina i zamjenska stopa

13. Kretanje broja osiguranika i umirovljenika

14. Kretanje mirovinskih troškova u BDP-u

15. Relativna visina mirovina i zamjenska stopa

16. Novi podaci o mirovinskom sustavu Hrvatske • Godina 2010. (srpanj) Broj osiguranika ....................... 1 542 110 Broj umirovljenika .................... 1 187 509 Omjer osiguranika i umirovljenika 1,30:1,00 Prosječna mirovina ..................... 2 165 kn Prosječna plaća .......................... 5 415 kn Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći .... 40% Prihodi mirovinskog sustava (projekcija za 2010.) - prihodi od doprinosa ............... 19,87 mlrd kuna (56,4%) - prihodi iz Proračuna ................. 15,34 mlrd kuna (43,5%) - vlastiti prihodi ......................... 4,6 mln kuna (0,1%) Udio mirovinskih troškova u BDP-u. oko 10,5 %

17. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 3. Hrvatske mirovinske reforme Prva mirovinska reforma 1999. • ciljevi reforme: - racionalizacija i jačanje održivosti sustava - usporiti rast mirovinskih troškova - povećati individualnu odgovornost za mirovine (čvrsta veza doprinosa i davanja) • osnovne mjere prve reforme: - podizanje dobi odlaska u mirovinu - proširenje razdoblja za obračun mirovina - promjena formule usklađivanja mirovina - strožiji kriteriji za invalidske mirovine Druga mirovinska reforma 2002. - utjecaj Svjetske banke (uzor: argentinski model) - uvođenje tri mirovinska stupa (sloja) - raspodjela mir. doprinosa na prvi i drugi stup - obilježja drugog stupa - kapitalizirana štednja, individualni računi u mirovinskim fondovima - treći, dobrovoljni mirovinski stup

18. 3.a Aktualna reforma mirovinskog sustava • Radi se o parametarskoj (maloj) reformi čiji su osnovni elementi: Prijedlog Zakona - podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu za žene, odnosno njeno izjednačavanje s dobi odlaska u starosnu mirovinu muškaraca (sa 60 na 65 godina) u narednih 10 godina - povećanje odbitka za svaki mjesec prijevremenog odlaska u mirovinu s 0,15% na 0,34%, odnosno za pet godina s 9% na 20,4% odbitka Promjene u prijedlogu Zakona - izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola u roku od 20 godina (do 2030. godine) - ublažavanje povećanja odbitka za prijevremeni odlazak u mirovinu - Prijedlog Zakona ide u normalnu saborsku proceduru umjesto hitne

19. PODACI O MIROVINSKOM SUSTAVU HRVATSKE II. • Korisnici mirovine prema ZOMO 2010. - ukupno ......... 1 100 240 ili 100,0% - starosne ....... 608 168 ili 55,3% - invalidske ...... 253 786 ili 23,1% - obiteljske ...... 238 286 ili 21,6% • Korisnici mirovine pod posebnim uvjetima - ukupno................179 442 ili 15,1% od toga: hrvatski branitelji... 69 150 sudionici NOR-a ... 39 611 pripadnici hrv. D. V.18 738

20. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 4. Osnovni problemi mirovinskog sustava Dosadašnji problemi - mirovinski dug: - nastanak mirovinskog duga početkom devedesetih; zahtjev umirovljeničkih udruga; odluka Ustavnog suda iz 1998. - visina duga utvrđena na 13,8 milijardi kuna - povrat duga: (a) dodacima na mirovinu u vrijeme koalicijske vlade te (b) sporazum Vlade i umirovljenika o načinu vraćanja duga - problem „novih“ mirovina i njihovo zaostajanje za starim mirovinama: - pokazatelji o „novim“ mirovinama - uzroci zaostajanja „novih“ mirovina - problem umirovljenika koji su nakon 2002. godine išli u drugi stup (nema dodatka na “nove mirovine”) Dugoročni problemi - starenje stanovništva - niska razina zaposlenosti : - niska razina opće zaposlenosti - niska razina zaposlenosti mlađeg i starijeg radnog kontingenta stanovništva - nestabilna struktura rada: - fleksibilizacija i prekarizacija rada, siva ekonomija, problemi prikupljanja doprinosa i kontributivna evazija - nepovoljna struktura umirovljeničke populacije - proporcionalno velik broj invalidskih i obiteljskih mirovina te mnogo “privilegiranih” mirovina

21. II. Dio – Hrvatski mirovinski sustav 5. Perspektive razvoja mirovinskog sustava - nadogradnja i „krpanje“ postojećeg mirovinskog sustava (npr. mirovinski dug i provizorno rješenje pitanja „novih“ mirovina) - prilagodba parametara mirovinskog sustava: - porastu udjela stare u ukupnoj populaciji (povećanje koeficijenta ovisnosti) - novoj fleksibilnoj strukturi rada - Neka moguća rješenja: - izjednačavanje dobi odlaska u mirovinu za oba spola - podizanje dobi odlaska u mirovinu - fleksibilizacija odlaska u mirovinu - promjene institucionalne strukture sustava: - redefiniranje solidarnosti unutar mirovinskog sustava („nulti“ stup) - prvi stup transformirati u “mirovine definiranih doprinosa“ - diversifikacija dobrovoljnih mirovina i oblika mirovinske štednje. - Uloga države: - zbog svog velikog značenja mirovinski sustav treba ostati pod državnim regulativnim i financijskim ovlastima - država mora voditi računa o tri europska kriterija mirovinskih reformi: pristojne i pravične mirovine, financijska održivost sustava, konsenzus oko reformi

22. Glavna pitanja za raspravu o mirovinskom sustavu • Zašto je došlo do krize mirovinskog sustava u većini zemalja? • Koji su osnovni pravci reformi i po čemu se razlikuju parametarske od radikalnih reformi? • Koja su osnovna obilježja hrvatskog mirovinskog sustava? • S kojim se problemima danas susreće hrvatski mirovinski sustav? • Osnovne naznake o aktualnoj hrvatskoj parametarskoj reformi? - Kakve su perspektive hrvatskog mirovinskog sustava?

23. Osnovna literatura (1) Puljiz, V., Mirovinski sustav, u: Puljiz, V. i sur. (2005.) Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. (2) Puljiz, V. Mirovinski sustav (Hrvatske), u: Puljiz, V. i sur. (2008.) Socijalna politika Hrvatske, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (3) HZMO (2002.) 80 godina mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj, HZMO, Zagreb (4) Marušić, Lj. (2003.) Primjena i efekti reforme I. stupa u razdoblju 1999. – 2003., Mirovinsko osiguranje br. 8. (5) Marušić, Lj., Škember, A. (2008.) Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, Revija za socijalnu politiku, 15 (3), str. 343-364. (6) Vuković, S. (2005.) Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj – temeljni pokazatelji, Revija za socijalnu politiku 3-4/2005. (7) Müller, K. (1999.) The Political Economy of Pension Reforme in Central-Eastern Europe. Cheltenham UK, Northampton M. A, USA. Edvard Elgar. (8) OECD (2005.) Pension at a Glance. Public policies accross OECD countries. Paris. (9) The World Bank(1994.) Averting the Old Age Crisis. Policies to protect old and promote the Growth. Washington D.C.