2. Predavanje Kineska fonetika

1. 2. PredavanjeKineskafonetika

2. Kineski jezik • Slogovi i tonovi Kineski jezik ima dvije posebnosti – slogovi-riječi su općenito otvoreni ili imaju nazalne završetke na –n dotično –ng, a mogu imati neki od pet različitih tonova: ravni, uzlazni, silazno -uzlazni, silazni i neutralni. Slogovi se redovito sastoje od početka – suglasničkoga dijela i dočetka –samoglasničkoga dijela (uključujući dvoglase, troglase). Slog ne mora imati suglasnički dio. Ukupno ima 21 početak: bo, po, mo, fo .... i 36 dočetaka: a, o, e, i, u,ü, ia, ie ….

3. Tonovi • Svaki slog može u načelu imati i različite tonove. Ukupno ima nešto preko 1200 mogućih slogova računajući ih s pripadnim tonovima.

4. Značenja i tonovi Vidimo da su tonovi bitni za značenje riječi. Po tome je kineski veoma melodičan i sluhovno veoma osjetljiv jezik. Ima mnoštvo primjera poput ovih: Peking pozadina

5. Sastavnice znakova Kineski znakovi općenito su sastavljeni od dviju sastavnica – označitelja (radikal) i ozvučitelja (fonetik). Prvi ga svrstava u neku od (klasično 214) kategorija, a drugi naznačuje približni izgovor:

6. Primjer zajedničkoga ozvučitelja

7. Pojednostavnjeni znakovi Znakovi su se razvijali kroz više od četiri tisuće godina, od početnih slikovnih do sadašnjih standardnih, u različitim stilovima. U NR Kini se u 60-tim i 70-tim godinama prošloga stoljeća uvelo nove pojednostavnjene, skraćene znakove, za koje je tipično da imaju manji broj crtica – poteza od tradicionalnih, potpunih znakova. Navodimo primjere:

8. Tonovi • 1. ton – ravni ton • 2. ton – uzlazni ton • 3. ton – silazno-uzlazni ton • 4. ton – silazni ton • Nenaglašeni (neutralni) ton

9. Izgovor slogova • Kineski izgovorni slogovi sastoje se općenito od dva dijela • početaka (ima ih 21) i dočetaka (ima ih 36). • dočetak može i sam biti samostalan slog • Pri tom početci odgovaraju suglasnicima, a dočetci su samoglasnici, dvoglasnici (na pr. ai, ei, ao, uo), troglasnici (na pr. iao, iou, uai, uei), te prednje (n) i stražnje (ng) nazalizirani dočetci (na pr. ang, eng, ong, iang). • Izgovor kineskih slogova zapisuje se sustavom pin yin (slaganje glasova).

10. Početci, suglasnici se izgovaraju ovako: • b p m f bo po mo fo - usneni • d t n l de te ne le - zubni • g k h ge ke he - grleni • j q x ji qi xi - prednjenepčani • z c s zi ci si - šuštavi • zh ch sh r zhi chi shi ri - stražnjenepčani

11. pri tom su - m, f, n, l, h, s - izgovorom slični odgovarajućim hrvatskim glasovima, b, d, g, također, ali nisu zvučni nego "poluzvučni – na granici bezvučnoga i zvučnoga, p/b, t/d, k/g p, t, k, su bezvučni, ali su haknuti, aspirirani, s pojačanom strujom zraka – kao ph, th, kh.

12. Slično, ostalima odgovaraju hrvatski glasovi: • j—đ, ali poluzvučan, ć/đ, prednji doljnji • z— dz, ali poluzvučan, c/dz • zh—dž, ali poluzvučan, č/dž i stražnji gornji • q—ć, ali haknut, ćh, prednji doljnji • c—c ali haknut, ch • ch—č, ali haknut, čh i stražnji gornji • sh—š, ali stražnji gornji • x – ś , mekani š, prednji doljnji • r – stražnji gornji, zvuči između r i ž.

13. Dočetci su: • a o e i u ü ai ei ao ou • pr. bā pó dé mǐ fù lǘ kāi gěi dào tóu • e se izgovara kao o s ustima namještenim za e • ü se izgovara kao i s ustima namještenim za u • glas ü iza j, q, x piše se bez točkica dakle kao ju(=jü), qu(=qü), xu(=xü) • U slogovima bez početaka piše se yi za i, wu za u, yuzaü

14. an en ang eng ong pr. nán mén gāng lěng dòng ia ie iao i(o)u ian in iang ing iong pr. jiā bié liǎo niú jiàn xīn jiǎng píng qióng ako su bez početaka piše se y za i, dakle: yā yé yào yǒu yǎn yīn yàng yíng yòng za: ia ie iao iou ian in iang ing iong

15. ua uo uai u(e)i uan u(e)n uang ueng pr.huā zuó kuài shuǐ chuán lùn shuāng ako su bez početaka piše se w za u dakle: wā wǒ wài wéi wán wèn wàng wēng

16. üe üan ün pr. lüè xuǎn jūn ako su bez početaka piše se yu za ü, dakle: yuè yuán yūn za: üe üan ün er pr. érzi zhèr (=zhe er) nǎr (=na er) nàr