PRAVNI POLOŽAJ NASLJEDNIKA

1. PRAVNI POLOŽAJ NASLJEDNIKA PRAVNI POLOŽAJ NASLJEDNIKA JE POLOŽAJ KOJI U PRAVNIM ODNOSIMA IMA NEKA OSOBA ZATO ŠTO JE USLJED OSTAVITELJEVE SMRTI STEKLA NASLJEDNO PRAVO TE POSTALA OSTAVITELJEVIM NASLJEDNIKOM

2. OTVARANJE NASLJEDSTVA • Nasljedstvo je sve ono što je od ostavine prešlo na nasljednika • Nasljedstvo se otvara smrću i proglašenjem nestale osobe umrlom • Dan otvaranja nasljedstva: 1. dan smrti ostavitelja, 2. dan kada je rješenje o proglašenju osobe umrlom postalo pravomoćno osim ako je u samom rješenju kao dan smrti određen neki drugi dan • U slučaju proglašenja osobe umrlom rokovi počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju osobe umrlom • Nasljednik mora biti živ u času otvaranja nasljedstva • Začeto, a nerođeno dijete se smatra nasljednikom ako se živo rodi • Komorijenti – osobe koje su izgubile život u istom događaju (npr. ostavitelj i nasljednik): smatra se da ni jedna od tih osoba nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge osobe ako se ne dokaže suprotno • Nasljednici moraju biti dostojni za nasljeđivanje

3. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE • Nasljednik stječe nasljedno pravo u trenutku ostaviteljeve smrti (otvaranje nasljedstva) • Ostavina na nasljednika prelazi po sili zakona čime postaje njegovo nasljedstvo • U trenutku otvaranja nasljedstva nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika • Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednoga prava

4. NEPOZNATI NASLJEDNICI • Ako su nasljednici nepoznati sud će oglasom u Narodnim novinama i na drugi prikladan način pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu • Ako se u roku od 6 mjeseci od objave oglasa ne javi ni jedan nasljednik ostavina prelazi u vlasništvo općine ili grada • Nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo i ima pravo zahtijevati ostavinu (osim u slučaju zastare nasljednopravnoga zahtjeva) • Svoje pravo takav nasljednik može ostvarivati jedino u parnici ako je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno • Kad su nasljednici nepoznati, nepoznatoga boravišta ili nedostupni sud će postaviti privremenoga skrbnika ostavine • Privremeni skrbnik ostavine zastupa nasljednike, može tužiti i biti tužen, naplatiti tražbine, isplatiti dugove itd. • Na privremenoga skrbnika primjenjuju se na odgovarajući način pravila o izvršitelju oporuke

5. ODRICANJE OD NASLJEDSTVA • Pozitivna i negativna nasljednička izjava • Pozitivna nasljednička izjava nije potrebna jer se u nas ne razlikuje delaciju od akvizicije • Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke • Odricanje od nasljedstva vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao osim ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime • Ako se odreknu svi nasljednici bližega nasljednoga reda na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedećega nasljednoga reda • Ako se nasljedstva odreknu svi ostali nasljednici prvoga nasljednoga reda, bračni drug ostaje u prvom nasljednom redu i pripada mu cjelokupna ostavina

6. Ako je nasljednik umro prije svršetka ostavinske rasprave ili nakon svršetka ostavinske rasprave, a prije donošenja prvostupanjske odluke, a nije se odrekao nasljedstva, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike Nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom ne može se odreći nasljedstva Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave, ne lišavaju ga prava da se odrekne nasljedstva Odricanje od nasljedstva ne može biti djelomično ni pod uvjetom Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu Odricanje u korist određenoga nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednoga dijela Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnoga učinka, ali postoje iznimke

7. Iznimno se potomak koji ima poslovnu sposobnost može ugovorom s pretkom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka Iznimno se i bračni drug može ugovorom odreći nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti njegova bračnoga druga Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: 1. ovjeren od suca nadležnoga suda, ili 2. sastavljen u formi javnobilježničkoga akta iili 3. potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku Ovlaštene su osobe dužne ugovornicima pročitati ugovor i upoznati ih s njegovim posljedicama Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati Ipak i pozitivna i negativna nasljednička izjava može se pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje (npr. zablude i prijevare)

8. ZASTARA NASLJEDNOPRAVNIH ZAHTJEVA • Nasljednička tužba (hereditatis petitio) moguća je samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna ističe svoje jednako ili jače pravo nasljedstva prema osobi koja posjed stvari ostavine također temelji na pravu nasljedstva • Rokovi zastare u nasljednom pravu prema ZON-u vrijede samo ako se radi o nasljednopravnom zahtjevu (sudska praksa) • Ako netko ne drži spornu imovinu po nasljednopravnom temelju nego kao svoju vlastitu tada se ne primjenjuju zastarni rokovi iz ZON-a nego oni iz ZV-a (sudska praksa) • Pravo zahtijevati ostavinu zastarijeva: 1. u roku od godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine (subjektivni rok), 2. za deset godina od smrti ostavitelja za zakonskoga nasljednika, a za oporučnoga nasljednika od proglašenja oporuke u odnosu na poštenoga posjednika (objektivni rok), 3. prema nepoštenom posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina (objektivni rok)

9. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA OSTAVITELJEVE DUGOVE • Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove • Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove • Nasljednik za dugove odgovara naslijeđenom i vlastitom imovinom • Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine • Na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika • Kad ima više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine svoga nasljednoga dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva • Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno

10. ODVAJANJE OSTAVINE • Ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika • Sud donosi rješenje o odvajanju ostavine u ostavinskom postupku • Da bi došlo do odvajanja vjerovnici moraju učiniti vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju tražbinu • Ako dođe do odvajanja nasljednici ne mogu raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njihovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti sve dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali odvajanje • Ostaviteljevi vjerovnici koji su zahtijevali to odvajanje mogu naplatiti svoje tražbine samo iz sredstava ostavine • Odvojenoj ostavini sud može postaviti skrbnika • Na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika sud može odrediti čuvanje odvojene ostavine na trošak vjerovnika koji su to zahtijevali

11. Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvajanje nema ovršnu ispravu ili ako već prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svoje tražbine, dužan je pokrenuti postupak radi ostvarenja svoje tražbine u roku koji mu odredi sud rješenjem o odvajanju ostavine Ako vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upućen u roku koji mu je određen, sud će po službenoj dužnosti svoje rješenje o odvajanju ostavine staviti izvan snage O zahtjevu vjerovnika sud odlučuje rješenjem u ostavinskom postupku Žalba protiv toga rješenja ne odgađa njegovu provedbu

12. RAZVRGNUĆE NASLJEDNIČKE ZAJEDNICE • Do pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju sunasljednici upravljaju i raspolažu ostavinom po pravilima koja vrijede za zajedničke vlasnike • Sunasljednici ne upravljaju i raspolažu onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine • Pošto bude utvrđeno koliki dijelovi nasljednoga prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do razvrgnuća suvlasnici upravljaju i raspolažu po pravilima o suvlasništvu, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine • Razvrgnuće može zahtijevati svaki sunasljednik • Pravo na razvrgnuće ne zastarijeva • Ništetna je oporučiteljeva odredba kojom zabranjuje nasljednicima da ikad razvrgnu zajednicu • Razvrgnuće se provodi po pravilima o razvrgnuću suvlasništva ako oporukom ili ZON-om nije što posebno određeno

13. PRAVO SUNASLJEDNIKA KOJI SU ŽIVJELI S OSTAVITELJEM • Na zahtjev sunasljednika ili zapisovnika koji je živio ili privređivao u zajednici s ostaviteljem sud može kada postoji opravdana potreba, odlučiti da mu se ostave pojedine stvari (pokretne ili nepokretne) koje bi inače pripale u dio ostalih nasljednika • Vrijednost tih stvari sunasljednik je dužan isplatiti u novcu u roku koji prema okolnostima odredi sud • Rješenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovršna je isprava • Sunasljednik – poljodjelac ne mora učiniti vjerojatnom opravdanu potrebu kada se radi o nasljeđivanju poljoprivrednoga zemljišta • Za osiguranje iznosa koji im je dužan isplatiti sunasljednik ostali nasljednici imaju zakonsko založno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku • Ako im u roku ne bude plaćeno, oni imaju pravo zahtijevati naplatu svoje tražbine ili predaju stvari koje bi im inače pripale na ime nasljednoga dijela

14. DIOBA KUĆANSKIH PREDMETA • Kućanski predmeti koji nisu znatnije vrijednosti, a služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio s ostaviteljem u istom kućanstvu koji nije njegov potomak ni njegov bračni drug, ostavit će mu se na njegov zahtjev • Vrijednost tih predmeta uračunat će se u dio toga nasljednika • Ako vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednoga dijela, nasljednik kojemu su ti predmeti ostavljeni isplatit će ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu

15. USTUPANJE NASLJEDNOGA DIJELA PRIJE DIOBE • Svaki nasljednik može prije diobe potpuno ili djelomično prenijeti svoj nasljedni dio samo na sunasljednika • Ugovor o prijenosu nasljednoga dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od suca, sastavljen u obliku javnobilježničkoga akta ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku • Ovlaštene su osobe dužne pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora • Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednoga dijela samo obvezuje nasljednika da po izvršenoj diobi preda svoj dio suugovorniku • Time suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo

16. OŠASNA OSTAVINA • Ošasna ili kaduktna ostavina je ona koju nema tko naslijediti • Ostavitelj uopće nema nasljednika (ni po zakonu ni po oporuci) ili su nedostojni (nesposobni) za nasljeđivanje ili su se odrekli nasljedstva • Ošasna ostavina mogla bi se prepustiti prisvajanju (okupaciji) pojedinaca, no suvremeni nasljednopravni sustavi prihvaćaju načelo fiscus post omnes (državna blagajna poslije svih) • U RH ostavina bez nasljednika postaje vlasništvo grada ili općine • Može se kazati da ošasna ostavina postaje državno vlasništvo • Nekretnine i s njima izjednačena prava (npr. pravo građenja) pripadaju onom gradu/općini na čijem se području nalaze • Pokretnine pripadaju onom gradu/općini na čijem je području ostavitelj imao prebivalište (a ako nije imao prebivalište onda se uzima u obzir boravište) u trenutku smrti

17. Ako ostavitelj nije imao ni prebivalište ni boravište u RH u trenutku smrti, njegove pokretnine prelaze na grad/općinu gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana RH U teoriji nasljednoga prava postavilo se pitanje smatra li se država kod preuzimanja ošasne ostavine nasljednikom Prema prvom shvaćanju država se smatra nasljednikom, no tome se prigovara jer zakonski nasljednik može biti samo fizička osoba Prema drugom shvaćanju smatra se da država samo stupa na mjesto nasljednika, ali sama nije nasljednik Prema trećem shvaćanju koje prihvaća i ZON, država postaje ostaviteljevim univerzalnim sukcesorom s onakvim pravnim položajem kakav bi inače imao nasljednik Za razliku od nasljednika koji se može odreći nasljedstva, država mora prihvatiti nasljedstvo

18. URAČUNAVANJE DAROVA ZAKONSKOM NASLJEDNIKU • Uračunavanje je institut po kojem se svakom zakonskom nasljedniku uračunava u njegov dio sve ono što je dobio na dar od ostavitelja za života • Uračunavanjem se nastoji izjednačiti položaj nasljednika istoga nasljednoga reda • Uračunavanje se obavlja na način da se najprije nasljednicima koji nisu za života ostavitelja dobili od njega određene darove, prizna i iz ostavine dodijeli odgovarajuća vrijednost • Pravo da zahtijevaju uračunavanje imaju sunasljednici • Ostavitelj je ovlašten odrediti da se dar neće uračunavati u nasljedni dio daroprimatelja • Nasljednik ima pravo darovanu mu stvar vratiti ostavini • Pri uračunavanju vrijednosti darova nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost dara u času otvaranja nasljedstva, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja

19. Jednako kao dar nasljedniku uračunava se u njegov dio ono što je dugovao ostavitelju s učinkom kao da je dug ispunio Ne uračunavaju se: 1. uobičajeni manji darovi, 2. plodovi i koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari do ostaviteljeve smrti, 3. troškovi uzdržavanja i obveznoga školovanja nasljednika, 4. darovi učinjeni nasljedniku koji se odrekao nasljedstva (ako se time ne dira u nužni dio), 5. darovane stvari vraćene u ostavinu Da li će se izdaci koje je ostavitelj učinio za daljnje školovanje nasljednika uračunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlučit će sud prema okolnostima, uzimajući u obzir naročito vrijednost ostavine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika