1 / 21

OSNOVNA ŠKOLA ANTUNA MIHANOVIĆA ZAGREB

OSNOVNA ŠKOLA ANTUNA MIHANOVIĆA ZAGREB. INTERKULTURALNA ŠKOLSKA ZAJEDNICA I INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE PODUČAVANJA ravnateljica Škole: mr.sc. Beatrica Šurbek. Vukovar, 18. listopada 2013. Interkulturalni odgoj i obrazovanje.

imaran
Download Presentation

OSNOVNA ŠKOLA ANTUNA MIHANOVIĆA ZAGREB

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OSNOVNA ŠKOLA ANTUNA MIHANOVIĆA ZAGREB INTERKULTURALNA ŠKOLSKA ZAJEDNICAI INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE PODUČAVANJAravnateljica Škole: mr.sc. Beatrica Šurbek Vukovar, 18. listopada 2013.

  2. Interkulturalni odgoj i obrazovanje Interkulturalizam – koncepcija koja polazi od pluraliteta kultura i njihove jednakopravnosti, ali uvijek aktivna suodnosa • Naglašena dimenzija dijaloga među kulturama daje interkulturalizmu potrebnu otvorenost i socijalnu dimenziju dodira ( Matijević, Pranjić, Previšić, 1994.) • interkulturalnost predstavlja referentnu točku, metodu i perspektivu za akciju ( Rey, 1989). • Najpotpunije izražava sve one dimenzije ( antropološke, psihološke, sociološke, pedagoške, etničke, religiozne, kulturne, etičke, verbalne i neverbalne) koje dolaze do izražaja u dodiru, susretu između dviju kulturno različitih osoba ili grupa na određenom prostoru i u određenom vremenu ( Piršl, 2001.).

  3. Interkulturalni odgoj i obrazovanje Interkulturalizam znači znanje i razumijevanje različitih kultura i uspostavljanje pozitivnih odnosa, razmjene i uzajamnog obogaćivanja između različitih komponenti unutar kulture jedne zemlje i između različitih kultura u svijetu, stremi nadilaženju procesa asimilacije tako i pasivne koegzistencije mnoštva kultura kako bi se razvijalo samopoštovanje, poštovanje i razumijevanje kultura ( UNESCO, 1992.). Vukovar, 18. listopda 2013.

  4. Interkulturalni odgoj i obrazovanje temeljne odrednice interkulturalnog odgoja i obrazovanja - bogatstvo različitosti u čijoj osnovi je jednakopravnost; škola koja priprema učenike za zajednički život u demokratskom društvu bez obzira na njihovu rasnu, vjersku, etničku, spolnu ili neku drugu različitost; Intekulturalna pedagogija zahtijeva i stanje duha koji razvija veću sposobnost tolerancije i dvoznačnosti,otvorenost prema drugim vrijednostima ( Sablić, 2009.) Vukovar, 18. listopada 2013.

  5. Interkulturalni odgoj i obrazovanje Jedan od najvažnijih instrumenata jačanja sigurnosti i stabilnosti u Europi ( Piršl, Vican, 2004.) Interkulturalno obr. usmjereno na cijelu zajednicu i školski sustav što uključuje promjene kurikuluma, kulturne razlike postaju društvena vrijednost ( Spajić- Vrkaš, 2004.) Jednakost različitosti pojedinca i skupina, kulturna i jezična različitost kao izvor za učenje,odbacivanje etnocentrizma, ostvarivanje jednakih šansi, a protiv svih oblika diskriminacije ( Zidarić, 1994.) Zagreb, 15.veljače 2012.

  6. INTERKULTURALNA ŠKOLSKA ZAJEDNICA • Zasad teorijski konstrukt • Interkulturalne kompetencije učitelja • Interkulturalna osjetljivost • Interkulturalni kurikulum Interkulturalno kompetentan učitelj prilagodit će nastavne metode i kurikulum svim učenicima koristeći kooperativno i suradničko učenje; prilagodit će nastavnu građu i vježbe, praćenje i vrednovanje postignuća učenika bit će s ciljem podizanja samopouzdanja i poštovanja prema svim učenicima ( Baatelan, 2001.). Vukovae, 18. listopada 2013.

  7. INTERKULTURALNA ŠKOLSKA ZAJEDNICA • kultura, odgoj i učenje u interkulturalnoj školskoj zajednici • nastava u interkulturalnoj školskoj zajednici • socijalni i emocionalni aspekti odgoja u interkulturalnoj školskoj zajednici • roditelji u interkulturalnoj školskoj zajednici Vukovar, 18. listopada 2013.

  8. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE U PODUČAVANJU Za interkulturalno obrazovanje esencijalno je pitanje ostvarivanje politike jednakih mogućnosti za sve. Cilj je interkulturalne pedagogije da se nauči živjeti i djelovati u različitostima. Ukoliko se u jednoj školi definiraju različitosti, onda se one moraju prihvatiti kao izvor za nastavni proces i učenje, a ne kao hendikep. Traganje za razlikama ne smije postati samo sebi svrhom, jer, kako kaže Louis Porcher ,“zatvaranjem drugoga u njegovu različitost, zatvaramo i sebe u svoju različitost“, što je suprotno autentičnom interkulturalnom obrazovanju, koje pretpostavlja dijalog i interakciju (Zidarić, 1994.,14). Vukovar, 18. listopada 2013.

  9. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJA PODUČAVANJA • interkulturalno obrazovanje je načelo na kojem se temelje aktivnosti škola i obrazovne zajednice. Svrha je zahvatiti cijeli obrazovni sustav: nastavnike- mentore i nastavnike na svim razinama, od predškolskog odgoja do sveučilišta, uključujući stručnu izobrazbu i obrazovanje odraslih. Valja obuhvatiti i ostale obrazovne djelatnike : upravno osoblje i prateće službe, psihologe, socijalne radnike, zdrastveno osoblje. To zahtijeva početnu pripremu za sve nastavnike ( koju treba nastaviti unutar sustavnog i primjerenog stručnog usavršavanja) i daljnje obrazovanje.

  10. INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE PODUČAVANJA • Osim inicijalnog, početnog obrazovanja učitelja, kroz cjeloživotno obrazovanje, učitelji trebaju stjecati svekolike kompetencije koje su važne za rad u kulturno pluralnom društvu i školi koja postaje interkulturalna školska zajednica. Učitelji, stručni suradnici i svi profesionalci u školi trebaju biti adekvatno osposobljeni kroz kurikulumski pristup u svom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju za kulturne različitosti i socijalnu inkluziju. Učitelji preuzimaju ulogu i odgovornost za poticanje socijalne integracije djece različitog kulturnog porijekla, a istraživanja pokazuju da velik broj učitelja ima malo znanja o tome kako efektivno raditi s djecom iz različitih kulturnih sredina i različitog porijekla.

  11. Gundara ističe važnost uključivanja interkulturalnih dimenzija u obrazovanje učitelja tijekom njihova studija te osnovu interkulturalne kompetencije učitelja sagledava u njegovoj sposobnosti i vještinama interpersonalne komunikacije. Također, ističe problem ne uključivanja „ stranaca“ u nastavnička zanimanja te smatra da bi njihovo uključivanje u nastavnički poziv poboljšalo multijezične vještine i osnažilo interkulturalne kompetencije učitelja ( Gundara, 2003.,15.). • Razmatrajući pitanja nove uloge učitelja Baatelan ističe kako profesionalna kultura učitelja zahtijeva sposobnosti , ali i prilike za iskazivanje vlastitih stavova i kompetencija. Nije dovoljno tek, s vremena na vrijeme razmatrati pitanja netolerancije i deklarativno isticati jednakost svih učenika. Pitanja koja si učitelj mora postavljati u svom radu su (Baatelan, 2001.,242.) : • 1. Kako se ponašanje učenika u razredu reflektira na moje vlastito ponašanje? • 2. Koje su moje reakcije na učenikovo ponašanje? • 3. Da li očekujem od učenika da preuzmu odgovornost? • 4. U kojoj mjeri razvijam različite vještine i inteligencije? • 5. Da li živim ono što poučavam? • 6. Da li stvaram situacije za iskustveno učenje? • 7. Da li stvaram situacije u kojima se nitko ne osjeća isključenim? • 8. U kojoj mjeri prepoznajem učenička pozitivna nastojanja ? • 9. U kojoj mjeri potičem samopouzdanje učenika? • 10. Na koji način se nosim sa sukobom ?

  12. Interkulturalna osjetljivost kao pretpostavka razvoja interkulturalnih kompetencija • Interkulturalna osjetljivost je osobina koja se stječe kroz socijalizacijske procese tijekom života čovjeka. U odgoju i obrazovanju bitna je intencionalnost s ciljem razvoja interkulturalne osjetljivosti učenika i mladog čovjeka. Interkulturalna osjetljivost je sposobnost uočavanja i prepoznavanja postojanja različitih viđenja / pogleda na svijet koji nam omogućavaju prihvaćanje i priznavanje ne samo vlastitih kulturnih vrijednosti, već i vrijednosti kulturno drugačijih osoba .

  13. Prema zaključku • Odgoj i obrazovanje za interkulturalnu kompetenciju i osjetljivost trebali bi biti jedna od osnovnih profesionalnih umijeća učitelja te kao takvi biti polazište za cjeloživotno obrazovanje. Kvalitetno pedagoško- psihološko, didaktičko i stručno obrazovanje, ali i životno iskustvo koje učitelj ima, omogućit će bolju fleksibilnost, kreativnost, ali i prilagodbu složenim i zahtjevnim izazovima koje pred njega postavljaju globalizacijski procesi( Piršl, 2007.,287.). Interkulturalne kompetencije učitelja odnose se na stalni osobni i profesionalni razvoj, na razvoj socijalnih i komunikacijskih kompetencija, razvijanja interpersonalnih vještina , ali i stalnog propitivanja vlastitog odnosa i stava prema učenicima i njihovim roditeljima koji dolaze iz različitih kulturnih sredina.

  14. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE CILJ ISTRAŽIVANJA : ispitati povezanost stavova prema interkulturalizmu i europskim demokratskim vrijednostima sa socijalnom distancom ispitanika prema pripadnicima različitih nacionalnih i vjerskih skupina i u odnosu na njihova sociodemografska obilježja te utvrditi mogućnost koncipiranja modela interkulturalne školske zajednice. ZADAĆE ISTRAŽIVANJA INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA UZORAK: 593; 196 učitelja i 397 učenika Vukovar, 18.. listopada 2013.

  15. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA: Postoje statistički značajne razlike među učenicima u iskazivanju socijalne distance prema različitim nacionalnim i vjerskim skupinama, a s obzirom na sociodemografska obilježja kao što su spol, mjesto škole i školski uspjeh učenika; Postoje statistički značajne razlike među učiteljima u iskazivanju socijalne distance prema različitim nacionalnim i vjerskim skupinama, a s obzirom na sociodemografska obilježja kao što su dob, mjesto stanovanja i radno mjesto učitelja; Postoje razlike između učenika i učitelja u socijalnoj distanci prema različitim nacionalnim i vjerskim skupinama; Vukovar, 18. listopada 2013.

  16. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA: Postoje statistički značajne razlike između učenika i učitelja u stavovima o europskim demokratskim vrijednostima; Postoje statistički značajne razlike između učenika i učitelja u stavovima o interkulturalizmu; Postoje statistički značajne razlike u stavovima o europskim demokratskim vrijednostima između učenika s obzirom na sociodemografska obilježja učenika ; Postoje statistički značajne razlike u stavovima o europskim demokratskim vrijednostima između učitelja s obzirom na sociodemografska obilježja učitelja Vukovar, 18.listopada 2013.

  17. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA: 8. Postoje statistički značajne razlike između učenika u stavovima o interkulturalizmu s obzirom na sociodemografska obilježja učenika ; Postoje statistički značajne razlike između učitelja u stavovima o interkulturalizmu s obzirom na sociodemografska obilježja učitelja ; Postoji povezanost stavova o europskim demokratskim vrijednostima sa stavovima o interkulturalizmu kao osnovi tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvenoj zajednici i kod učenika i kod učitelja; Vukovar,18.listopada 2013.

  18. ZAKLJUČCI • Ispitanici iskazuju različite stupnjeve bliskosti prema različitim vjerskim i nacionalnim skupinama. Učitelji iskazuju veću socijalnu bliskost prema svim nacionalnim i vjerskim skupinama od učenika. Učenice iskazuju veću socijalnu bliskost prema nacionalnim i vjerskim skupinama od dječaka, a posebno prema Romima i Slovencima, muslimanima židovima. • Na socijalnu distancu učenika utječe i njihov opći uspjeh, odlični i vrlo dobri učenici u većoj mjeri iskazuju toplije socijalne odnose. • Razlike između učenika i učitelja postoje i u stupnju slaganja sa europskim demokratskim vrijednostima te kao i prema stavovima o interkulturalizmu, učitelji iskazuju veći stupanj slaganja. Vukovar, 18. listopada 2013.

  19. ZAKLJUČCI • Stavovi o demokratskim vrijednostima, i kod učenika, i kod učitelja, značajno su pozitivno povezani sa stavovima o interkulturalizmu kao osnovi tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvenoj zajednici. • Pozitivni stavovi učitelja su osnova za njihov odgojni rad na oblikovanju interkulturalnih odnosa u školi. Vukovar, 18. listopada 2013.

  20. ZAKLJUČCI • Iz istraživanja je vidljivo da učenici razmišljaju o društvenim procesima, odnosima tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvu, ali na sustavu odgoja i obrazovanja je da učeniku pruži mogućnost djelovanja. • Modelom interkulturalne školske zajednice demokratske vrijednosti sazdane u ciljevima odgoja i obrazovanja dobivaju svoj potpuni izraz. • U interkulturalnoj školskoj zajednici, učitelj, učenik i roditelj dobivaju novu ulogu ravnopravnih članova zajednice s otvorenim mogućnostima za suradnju. Vukovar, 18. listopada 2013.

  21. Literatura • Batelaan, P., Gundare, I. (2000), Intercultural education, co-operative learning and the changing society. Intercultural Education, 11 Supplement, 31-34. • Baatelan, P. (2001), Learning to respect. Intercultural Education, 12(3) : 237-245. • Delors, J.(1998), Učenje blago u nama. Zagreb: Educa. • Ermenc, K. ( 2004), Položaj pripadnika manjinskih etničkih zajednica u slovenskoj osnovnoj školi. Pedagogijska istraživanja 2 : 261-274. • Gay, G. (1995), Building cultural bridges. Multicultural Education,The Dushkin Publishing Group/Brown & Benchmark Publishers , Guilford, 2/E: 34-39. • Gundara, J. (2003), Intercultural Education : World on the brink?. London: Institute of Education, University of London. • Hrvatić, N. (2007), Interkulturalna pedagogija : nove paradigme.U: Previšić, V.,Šoljan, N., Hrvatić, N.(ur.), Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. Zagreb: Školska knjiga, str. 41- 58 • Marsh, C.J. (1994), Kurikulum : temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. • Perotti, A. ( 1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa. • Piršl, E. (2001), Komparativna analiza nastavnih programa i stavova učitelja uinterkulturalizmu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.( Doktorska disertacija) • Previšić, V. ( 1996), Sociodemografske karakteristike srednjoškolaca i socijalna distanca prema nacionalnim i religijskim skupinama. Društvena istraživanja, 5(25-26): 859-874. • Rey-von-Allmen, M. (2002), Une education interculturelle:defi et necessite pour nos • societes pluriculturelles. Migracijske i etničke teme 18: 85-98. • Roux, J. ( 2001), Social dynamics of the multicultural classroom. Intercultural Education 1(3): 273- 287. • Sablić, M. ( 2009), Sukonstrukcija interkulturalnoga kurikuluma, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. (Doktorska disertacija) • Zidarić, V. ( 1995), Europska dimenzija u obrazovanju- njezin nastanak, razvitak i aktualno stanje. Društvena istraživanja 2(21):161-181.

More Related