Ekonomski fakultet u Osijeku Regionalna ekonomija Regionalna politika skandinavskih zemalja

1. Ekonomski fakultet u OsijekuRegionalna ekonomijaRegionalna politika skandinavskih zemalja Bajić Ivona Asistent: Crnković Dragana Nataša Drvenkar, univ.spec.oec

2. Regionalna politika • odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva • dva temeljna cilja: povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva i uravnoteženog razvoja pojedinih područja • objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu • danas se politika regionalnog razvoja koncentrira na socijalni kapital, blagostanje i redistribuciju u korist slabijih regija, kao i gospodarski rast u svim dijelovima neke države

3. Peter Maskell navodi četiri preduvjeta za uspješnu regionalnu razvojnu politiku: • uzima u obzir posebnosti gospodarske strukture regije i ne-tržišnih institucija • tržišno je usmjerena, podržavajući aktivnosti koje je tržište već odabralo • odgovara na proces globalizacije: (a) usredotočenošću na učenje, (b) koncentracijom napora na podržavanje poduzeća kako bi prebrodila kognitivnu udaljenost, i (c) podrškom akumulaciji i zaštiti socijalnog kapitala • institucionalni preduvjeti gospodarske globalizacije za politiku regionalnog razvoja moraju se razlikovati

4. Skandinavija ( Nordijske zemlje) • Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela skandinavskog i jutlandskog poluotoka • regija obuhvaća tri suverene države: Danska Norveška Švedska • i skandinavsku periferiju: Finska (suverena republika od 1917) Island (suverena republika od 1944)

5. Švedska • visok životni standard, visoko razvijen sustav socijalne skrbi i jedan od najviših prosječnih dohodaka na svijetu • čuvanje prirode, zaštita okoliša i energetska učinkovitost imaju prioritet kod definiranja svih državnih politika • značajan je izvoznik željeza, bakra i drvene građe. • bogata je vodnim resursima no ima značajni nedostatak nafte i ugljena • bogatstva u toj zemlji očituje kroz uređenost gospodarske i socijalne infrastrukture • gospodarstvo počiva na razvijenoj industriji (primjena najnovijih, ekološki prihvatljivih tehnologija), prometu, trgovini i vrlo razvijenom uslužnom sektoru

6. Od prirodnih resursa najznačajniji su: • rude: boksit, željezna rudača, cink, olovo, zlato • mnogobrojni vodeni tokovi pogodni za gradnju hidrocentrala • šume: više od 50% zemlje pokriveno je vrlo kvalitetnim šumama • plodno tlo - u južnim i središnjim dijelovima zemlje • razvijena prometna i telekomunikacijska infrastruktura • članica je brojnih međunarodnih institucija i organizacija WTO, OECD, WB, IMF, EU

7. Norveška • naziva se "zemljom 1000 fjordova“ • najnepristupačnija i najrazvedenija obala na svijetu • pismenost u Norveškoj je 100% • jedna je od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta • gospodarstvo je zaosnovano na proizvodnji nafte, prirodnog plina, drvne industije i energetike

8. Danska • ima modernu tržišnu privredu • životni standard je vrlo visok • privreda zavisi o vanjskoj trgovini i izvozu (najviše se izvozi: svinjetina, riba i žitarice)

9. Finska • najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera (ima 187,888 jezera) • rijeke se koriste za splavarenje drva • najveće prirodno bogatstvo su šume - glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze

10. Regionalna podjela U regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline: • Finska Laponija • Jezerska Finska i • Finsko primorje

11. Inos BDP-a po stanovniku 2008.godine IZNOS U EURIMA

12. Nezaposlenos 2009.godine

14. Skandinavski model • postao je sinonim za sustav koji uspješno kombinira ekonomsku efikasnost i rast sa pravednom distribucijom prihoda, socijalnim mirom te razvijenim i stabilnim tržištem rada • podrazumijeva samo Dansku, Finsku i Švedsku, jer se Norveška i Island promatraju zasebno budući da su visoko ovisne o nafti i ribarstvu i nisu članice EU

15. Sličnosti ekonomije i politike: • sveobuhvatna socijalna država sa naglaskom na potporu kućanstvima i jakim programom socijalnih davanja koja se financiraju porezima, najviše porezima na dohodak i potrošnju • velike državne i privatne investicije u području edukacije, istraživanja i razvoja • jake institucije na području tržišta rada, sindikati, udruge zaposlenih, koordinirana visina primanja, izdašna davanja za nezaposlene • važnost se pridaje politici aktivnog tržišta rada (perkvalifikacije, dokvalifikacije, konstantno doživotno obrazovanje)

16. temelj svega je i ideja prihvaćanja globalizacije • postigle su zadovoljavajući ekonomski rast uz zadovoljavajući visoke socijalne ambicije • te se države danas svrstavaju u sam vrh po povoljnoj poslovnoj klimi, lakoći poslovanja, makroekonomskoj stabilnosti, inovacijama, maloj nezaposlenosti • migracijom i imigracijom došli su do ljudi sa specifičnim znanjima i vještinama

17. državni novac ulagao se u ljude, a ne u održavanje zastarjele i neproduktivne proizvodnje – i tako je uspio • model se danas susreće sa mnogim problemima i potrebna mu je promjena • globalizacija ima pozitivne učinke na gospodarski rast, ali i negativne na socijalnu državu

18. ZAKLJUČAK • skandinavski model nije ništa savršeno, ali su uspjeli izvući maksimum s obzirom na okolnosti i malo tko bi se iznenadio da upravo oni naprave prvi sljedeći korak prema novom svijetu

19. "The scientists of today think deeply instead of clearly. One must be sane to think clearly, but one can think deeply and be quite insane." Nikola Tesla

20. LITERATURA: • http://www.regio-hr.com/politika.php • http://bs.wikipedia.org/wiki/Finska • http://hr.wikipedia.org/wiki/Danska • http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0vedska • http://hr.wikipedia.org/wiki/Norve%C5%A1ka • http://hr.wikipedia.org/wiki/Skandinavija • http://novisvijet.blogspot.com/2009/02/skandinavski-drustveni-model.html