REGIONALNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

1. REGIONALNA POLITIKA REPUBLIKE HRVATSKE

2. NEKA OBILJEŽJA REGIONALNE POLITIKE U RH • Naslijeđeni problemi u regionalnom razvoju iz prošlosti koji su se manifestirali u neujednačenom razvitku, • Postoji izražena regionalna diferenciranost, • Postoji izgrađena regionalna struktura, koju karakterizira mala komp-entencija zbog visoke administrativne centralizacije države, • Postoji izgrađena regionalna zakonodavna infrastruktura, • Dosta je naglašen politički faktor u regionalnoj politici, • Zbog problema, koji su proizišli iz ratnih zbivanja, tranzicije, odnosa centralne vlasti prema regionalnoj i lokalnoj vlasti, regionalna politika se nije pokazala učinkovitom, • Posljednjih nekoliko godina, ulažu se napori da se RH što više približi EU, što se pozitivno odražava i na usklađivanje koncepta regionalne politike s europskom.

3. UPORIŠTE ZA REGIONALNU POLITIKU U RH • Osnovna ideja učinkovite regionalne politike je optimizacija razvojnih potencijala svih regija s ciljem unapređenja njihovog ukupnog gospodarsko-socijalnog stanja, pri čemu je, naravno,potrebno pružiti dodatnu podršku područjima koja zaostaju u razvoju, kako bi sve regi-je mogle pridonijeti održivom konkurentnom gospodarstvu i kako bi od toga imale koristi.

4. OSNOVNI RAZLOZI ZA DEFINIRA-NJE REGIONALNE POLITIKE U RH • Prvi razlog je sve veće produbljivanje i širenje društveno-gospodarskih razvojnih nejednakosti i s njima povezano povećanja neujednačenosti kvalitete života u različitim dijelovima Hrvatske. • Drugi razlog povezan je s nastojanjima RH da u potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u EU i globalni kontekst, pri čemu je vrlo bitno da svi dijelovi zemlje budu sposobni natjecati se u takvom okru-ženju, za što se naravno trebaju i osposobiti. • Treći je razlog povezan uz proces pridruživanja Hrvatske EU, odnosno usklađivanja s praksom i standardima EU i na ovom području.

5. OSNOVNI CILJEVI POLITIKE REGI-ONALNOG RAZVITKA U RH • Poticati proces obnove ratom razorenih područja, • Smanjiti prostornu neujednačenost regionalni stopa nezaposlenosti, • Poticati proces industrijskog restrukturiranja u pojedinim županijama, • Jačati konkurentske sposobnosti pojedinih regija, • Poticati stvaranje izvozno orijentiranih regija (županija), • Poticati stvarna ulaganja u slabije razvijene regije, • Zaustavljanje depopulacije u pojedinim regijama, • Očuvanje i unapređenje okoliša, • Stvaranje osnove za integraciju hrvatskih regija u EU regionalnu struk.

6. ZAKONSKA OSNOVA REGIONAL-NE POLITIKE U RH Sadašnji pravni okvir ne sadrži jedinstveni zakonski akt koji bi sustav-no rješavao problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom te-ritoriju. Umjesto toga, postoji niz zakona koji su relevantni za regulira-nje i provođenje politike regionalnog razvoja. • Zakon o posebnim područjima državne skrbi, • Zakon o otocima, • Zakon o brdsko-planinskim područjima, • Zakon o prostornom planiranju, • Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, • Zakon o financiranju lokalne i područne samouprave,

7. INSTITUCIONALNI OKVIR • Sagledano institucionalno, također ne postoji jasno zakonski definiran institucionalni okvir za provođenje regionalnog razvoja. Na nacionalnoj razini Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstava i vodnog gospodarstva, određeno je za koordinativno tijelo za pitanja regionalnog razvoja. Za pitanje regionalne problematike Ministarstvo ima dvije uprave i to: Upravu za regionalnu i lokalnu infrastrukturu i Upravu za integrirani regionalni razvoj.U okviru samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica, u županijama i ne malom broju gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno, lokalnog razvoja. Uz to, u nekim županijama i gradovima postoje županijske, tj. lokalne razvojne agencije, poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvoje institucije koje rješavaju gospodarska i druga razvojna pitanja na regionalnoj (lokalnoj) razini.

8. REGIONALNA POLITIKA U RH – JUČER I DANAS • Projekt "Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj" koji je proveden uz međunarodnu tehničku pomoć i financiran iz sredstava Europske unije kroz CARDS program za Hrvatsku za 2002. godinu, u razdoblju od prosinca 2003. do listopada 2005. godine, rezultirao je pripremljenim nacrtom Nacionalne strategije regionalnog razvoja Hrvatske i akcijskim planom za prve dvije godine. Također je pripremljen i prijedlog nacrta Zakona o regionalnom razvoju, kao i niz prijedloga podzakonskih akata u vidu smjernica i metodoloških uputa za uspostavu nove institucionalne strukture, pripremu strateških razvojnih programa i sl.

9. NADLEŽNOST UPRAVA ZA REGIO-NALNI RAZVOJ Uprava za regionalnu i lokalnu infrastrukturu- nositelj je provedbenog dijela programa regionalnog razvoja Republike Hrvatske, napose na pod- ručjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i pograničnim područ- jima prema Republici Sloveniji, odnosno na područjima čiji razvojni po- kazatelji zaostaju za nacionalnim prosjekom, pri čemu obavlja upravno- pravne i stručne poslove koji se odnose na: Uprava za integrirani regionalni razvoj - obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na: • predlaganje regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja regionalnog razvoja; • koordinaciju raznih aktivnosti vezano uz planiranje i provedbu prog- arama i projekata, zatim raznih sudionika u planiranju i razvitku, suradnje s jedinicama lokalne i regionalne samouprave i sl.

10. (SRR)SMJERNICE ZA RAZVOJ ŽUPANIJA I ŠIRIH REGIJA(prijedlog) Svrha ovih smjernica je dati svim županijama (njih 20) i gradu Zagre-buokvir za jedinstveni integrirani sustav planiranja i razvoja koji obu-hvaća državnu i županijsku razinu Hrvatske. Ovaj unificirani sustav povezat će i uskladiti razvojne prioritete (i mjere) donesene na razini županija s onima zacrtanim u nacionalnim razvojnim politika i strate-gijama, kao što je, na primjer, Nacionalni razvojni plan (NRP), Strate-gija regionalnog razvoja i dr. • Županijsko partnerstvo • Županijske razvojne jedinice • Županijska razvojna strategija • Razvojni ugovor

11. STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA RH SRR, kao dio NRP-a, stavlja u središte nacionalni sustav koji omogućuje svim relevantnim sudionicima u procesu razvoja da rade zajedno kako bi definirali prioritete i pružili rješenja za probleme s kojima se suočavaju regije. Pored uspostave djelotvornijih razvojnih strategija, sustav će predstavljati značajan doprinos izgradnji kapaciteta za buduće korištenje Strukturalnih fondova EU. Regionalna politika kako ju definira SRR razlikuje se od ostalih sektorskih strategija i politika vrlo jasnim usredotočenjem na: • izgradnju jedinstvenog sustava upravljanja razvojem na području čitave države • suočavanje s razvojnim poteškoćama pojedinih područja    • promicanje prekogranične suradnje

12. CILJEVI STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA U RH VIZIJA SVEUKUPNI CILJ: Postojanje funkcionalne politike regionalnog razvoja u Hrvatskoj koja doprinosi održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti Strateški cilj 1 Sve su županije (i «šire regije») sposobne doprinositi održivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti – te smanjivanju socijalnih i gospodarskih razlika u državi Strateški cilj 2 Uveden učinkovit sustav za upravljanje regionalnim razvojem Prioritet 1.1 Jačanje svih županija i širih regija kako bi koristile i upravljale svojim razvojnim potencijalom Prioritet 1.2 Potpora područjima koja trajno zaostaju u razvoju kako bi doprinijela odr-živom razvoju i nacio-nalnoj konkurentnosti Prioritet 1.3 Smanjenje negativnih učinaka granica na razvoj županija jača-njem prekogranične suradnje Prioritet 2.1 Izrada i pro-vedba uskla-đenog i cje-lovitog prav-nog okvira Prioritet 2.2 Uspostava učin-kovitog institu-cionalnog okvi-ra za upravljanje regionalnom po-litikom Program za područja s razvojnim poteškoćama Državni program (ciljevi, aktivnosti, financiranje) za potporu razvoju gospodarstva, ljudskih resursa, lokalnog razvoja i infrastrukture • Program za prekograničnu i međuregionalnu suradnju • Razvojni ciljevi i prioriteti za prekograničnu suradnju: morska granica, EU kopnena granica, kopnena granica sa zemljama koje nisu članice EU Smjernice za upravljanje Godišnji ciljevi, smjernice i aktivnosti kako bi se poboljšalo programiranje, sustavi i strukture za upravljanje regionalnim razvojem – pripremljeno od strane koordinacijskog ministarstva Program razvoja županija i širih regija Nacionalni okvir (ciljevi, vodstvo i financiranje) s ciljem jačanja planiranja razvoja i provedbenih kapaciteta na županijskoj i regionalnoj razini

13. ŽUPANIJSKO PARTNERSTVO • Partnerstva pružaju prirodni okvir u kojem se susreću akteri iz različitih interesnih skupina. • Svrha partnerstva je, velikim dijelom, da razvije društveni kapital za budući razvoj županije. Partnerstvo je proces stalne suradnje u kojem se susreću sudionici u procesu razvoja iz privatnog i javnog sektorakoji predstavljaju lokalnu zajednicu kako bi definirali, osigurali sred-stva i realizirali zajedničku viziju. • Županijska partnerstva predstavljaju novi institucionalni oblik s ciljem upravljanja i nadzora pripreme i provedbe razvojnih strategija županija (županijske razvojne strategije).

14. ŽUPANIJSKE RAZVOJNE JEDINICE Županijske razvojne jedinice/agencije podržavaju županijsko partner-stvo u svom radu, obavljaju istraživanja, omogućuju konzultacije s lokalnim interesnim skupinama, pripremaju strateške dokumente uključujući realne financijske planove, podržavaju članove županijskih partnerstva u pregovaranju o županijskoj razvojnoj strategiji, podrža-vaju partnerstvo te druge lokalne sudionike u pripremi projekata, praćenju i nadzoru provedbe županijske razvojne strategije. Županijske razvojne jedinice/agencije postat će katalizatorom razvoja u županiji – s multidisciplinarnim timovima – i misijom kako bi podrža-vali razvoj. Uz podržavanje i omogućavanje partnerstva, cilj županij-ske razvojne jedinice/agencije je stimulirati i podržavati razvoj u mno-gim različitim oblicima.

15. ŽUPANIJSKA RAZVOJNA STRATE-GIJA • Županijska razvojna strategija treba biti usmjerena prema vlastitim razvojnim potrebama. Drugim riječima, treba se usredotočiti na identificiranje najrelevantnijih i najhitnijih lokalnih potreba i uskih grla u razvoju. • Županijska razvojna strategija, dok god počiva na stvarnim lokalnim potrebama, rukovodi se koherentnim uputama državne politike. • Županijska razvojna strategija pruža okvir za sve državne razvojne intervencije u cilju razvoja regija, • Uz izradu NRP i SRR na nacionalnoj razini, većina županija izrađuju svoje županijske razvojne planove poznate kao ROP-ovi (Regionalni operativni program). • Sadašnji ROP-ovi nisu u skladu s nacionalnom strategijom razvoja, što znači da nisu integrirani u jedinstveni sustav planiranja na županijskoj razini. Oni su instrumenti za prikupljanje dodatnih sredstava za poje-dine razvojne projekte

16. RAZVOJNI UGOVOR • Razvojni ugovor pokriva razdoblje trajanja županijske razvojne strategije i predstavlja referentni okvir za buduće financiranje razvoja pojedine županije od strane središnje vlasti. • Projekti koji slijede i sudjelovanje u natječajima za financijsku potporu iz državnih izvora, bez obzira dolaze li ti projekti od partnerstva ili drugih društveno-gospodarskih subjekata u županiji (i široj regiji), moraju dokazati svoju povezanost s razvojnim ugovorom. • Uz odredbe o dogovorenim obvezama pojedinog sektora prema župa-niji, razvojni ugovor također uključuje i odredbe o državnoj potpori za izgradnju sveukupnog razvojnog kapaciteta na razini županije, pod uvjetom da je taj prioritet naveden u županijskoj razvojnoj strategiji. • Stoga, razvojni ugovor bavit će se samo onim područjima ili sektorima gdje se prioriteti županijske razvojne strategije sadržajno poklapaju s državnim prioritetima, programima i temama.

17. REGIONALNA POLITIKA U RH – SUTRA • Bit će donesen novi Zakon o regionalnom razvoju koji će donijeti ključne odredbe za upravljanje regionalnim razvojem, kao što su one o partnerstvu, programiranju, praćenju i evaluaciji. Osim toga, zakon će propisati i novi model za utvrđivanje područja koja zaostaju u razvoju kako bi se stvorila bolja osnova za usmjereniji pristup u rješavanju problema upravo onih područja čije su razvojne poteškoće najveće. Time je stvoren zakonski okvir i programska osnova za regionalni razvoj i stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za buduće strukturne fondove EU do razine županija. Uslijed participativnog procesa, u izradi nacrta Strategije i Zakona bili su uključeni pored nacionalne, i mnogi predstavnici različitih institucija lokalne razine.

18. PROCES PRIDRUŽIVANJA RH – EU I REGIONALNA POLITIKA RH • Dobivanjem statusa zemlje kandidatkinje i objavljivanjem Pred pristupne strategije za Hrvatsku, Hrvatskoj su se otvorila tri pred pristupna fonda - PHARE, ISPA i SAPARD. U prva dva Hrvatska sudjeluje od 2005. godine, dok u SAPARD-u radi složenije procedure provedbe sudjeluje od 2006. godine. Pred pristupni program IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance-IPA) će u sljedećoj financijskoj perspektivi Europske unije za razdoblje 2007. - 2013. godine zamijeniti navedena tri predpristupna programa te CARDS program. • IPA se sastoji od pet komponenti: razvoj institucija, prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj.

19. NUTS – NOMENKLATURNA PROS-TORNA JEDINICA ZA STATISTIKU • Klasifikacija administrativno-teritorijalnih jedinica država članica za potrebe regionalne statistike Unije. (Nomenclature of territorial units for statistics – NUTS) • Koristi se u zakonodavstvu Unije koje se odnosi na strukturne fondove od 1998. Godine. • Kreirala ga je Europska statistička agencija (Eurostat) • Prema klasifikaciji svaka država se dijeli na određeni broj NUTS regija i to na tri razine.

20. NUTS 2 – regije u RH