200 likes | 404 Views
Regionalna politika Europske unije. Regionalna politika Europske unije. Mentor : prof.dr.sc. Vladimir Cini Komentor : univ.spec.oec. Nataša Drvenkar Studenti : Maja Medunović Dora Radl. Mentor :
E N D
Regionalna politika Europske unije Regionalna politika Europske unije Mentor: prof.dr.sc. Vladimir Cini Komentor: univ.spec.oec. Nataša Drvenkar Studenti: Maja Medunović Dora Radl Mentor: prof.dr.sc. Vladimir Cini Komentor: univ.spec.oec. Nataša Drvenkar Studenti: Maja Medunović Dora Radl
REGIONALNA POLITIKA EU • 1957. godine – Rimskim ugovorom utvrđena jedna od temeljnih zadaća Europske zajednice koja se odnosi na poticanje gospodarskog razvoja te jačanje gospodarskoga i socijalnoga jedinstva zemalja članica • Cilj – usmjeren na harmonizaciju, solidarnost između država članica, ujednačen i održivi razvoj te jačanje društvene i socijalne kohezije • Prioriteti - poticanje inovacija i poduzetništva, osiguravanje pune zaposlenosti, stvaranje tržišta rada koje se temelji na načelu uključenosti, povezivanjeprostora EU unapređenjem prometnih veza, telekomunikacija i energetske infrastrukture; zaštita okoliša i uvođenje novih tehnologija na području prometa i energetike.
REGIONALNA POLITIKA EU (1) • 1958.g. – osnovani su Europski socijalni fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi (EAGGF) • 1975. g. – nakon prvog vala proširenja – osnovan je Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) • 1985.g. u Strasbourgu – osnovana je politička org. Skupština europskih regija • 1992.g. ugovorom iz Maastrichta regijama je omogučeno da imaju predstavnike u Vijeću EU te je formiran novi politički subjekt – Odbor regija
PRORAČUN EU – OKVIR FINANCIRANJA REGIONALNOG RAZVOJA • Proračun je EU - godišnji financijski plan kojim se za svaku financijsku godinu predviđaju i odobravaju prihodi i rashodi za aktivnosti i operacije utvrđene Ugovorom Europske zajednice • Proračun EU ne smije biti u deficitu • Veličina je proračuna ograničena : Ukupni proračun EU ne smije biti veći od 1,24% ukupnog bruto nacionalnog dohotka EU Godišnji se proračun EU od 1988. godine planira u okviru financijske perspektive
FINANCIJSKA PERSPEKTIVA EU Financijska perspektiva je višegodišnji financijski okvir za proračunske prioritete EU tijekom srednjoročnog razdoblja : 1. prva financijska perspektiva - 1988. do 1992. 2. druga financijska perspektiva - 1993. do 1999. 3. treća financijska perspektiva - 2000. do 2006. • Rashodi proračuna EU planiraju se u okviru financijske perspektive • U svakoj novoj financijskoj perspektivi mijenja se i struktura rashoda - Trenutno važeća Financijska perspektiva od 2007. do 2013. godine
FINANCIJSKA PERSPEKTIVA EU (1) • Financijska perspektiva od 2007. - 2013. godine sastoji se od sljedećih bitnih stavki: 1. Održivi razvoj 2. Upravljanje prirodnim resursima i njihova zaštita 3. Građanske slobode 4. Sigurnost i pravednost 5. EU kao globalni sudionik 6. Rashodi za administraciju 7. Kompenzacije
STRUKTURNE POLITIKE I KOHEZIJSKI FOND • Dio regionalne politike EU čine strukturni fondovi i kohezijski fond • Sredstva iz Kohezijskog fonda namijenjena su financiranju javnih investicija u području prometne infrastrukture i zaštite okoliša • Sredstva strukturnih fondova namijenjena su dijelom za financiranje infrastrukturnih investicija, obrazovanja i usavršavanja te za financijsku potpore poduzećima
STRUKTURNI FONDOVI • Četiri strukturna fonda financiraju višegodišnje programe regionalnog razvoja koji nastaju suradnjom regija, država članica i same Komisije: 1.Europski fond za regionalni razvoj (eng. The European Fund for Regional Development) 2.Europski socijalni fond (eng. The European Social Fund) 3.Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (eng. The European Agriculture Guidance and Guarantee Fund) 4.Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (eng. The Financial Instrument for Fisheries Guidance)
CILJEVI STRUKTURNIH FONDOVA • Cilj 1. namijenjen je regijama čiji razvoj zaostaje.Njihov BDP per capita ne prelazi 75% prosjeka Unije. • Cilj 2. odnosi se na područja koja imaju strukturnih poteškoća (restrukturiranje industrijskoga ili uslužnog sektora, slabljenje urbanih zona, ...) i potiče ekonomsku i socijalnu preobrazbu u industrijskim, ruralnim, urbanim i ribarskim područjima s visokim stopama nezaposlenosti, siromaštvom… • Cilj 3. obuhvaća razvoj ljudskih resursa – osuvremenjivanje sustava obrazovanja i poticanje zaposlenosti. Na cilj 3. otpada 12,3% ukupnih sredstava strukturnih fondova. Odnosi se na cijelu EU, osim regija uključenih u cilj 1.
INICIJATIVE ZAJEDNICE INICIJATIVE ZAJEDNICE • INTERREG III - promiče prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju (obuhvača INTERREG III A,B,C) • URBAN II - podršku usmjerava na inovativne strategije za oporavak gradova i urbanih područja koja propadaju • Leader+ - potiče ruralnu zajednicu na nove lokalne strategije uvažavajući princip održivog razvoja • Equal – usmjeren na društvene skupine koje su u zakinutom položaju na tržištu rada zbog diskriminacije i nejednakosti (spol, rasa, dob,…) INTERREG III - promiče prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju (obuhvača INTERREG III A,B,C) URBAN II - podršku usmjerava na inovativne strategije za oporavak gradova i urbanih područja koja propadaju Leader+ - potiče ruralnu zajednicu na nove lokalne strategije uvažavajući princip održivog razvoja Equal – usmjeren na društvene skupine koje su u zakinutom položaju na tržištu rada zbog diskriminacije i nejednakosti (spol, rasa, dob,…)
KOHEZIJSKI FOND • Kohezijski fond – osnovan 1993.g. kako bi osigurao pomoć Grčkoj, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj. • usmjeren na pružanje pomoći zemljama,a ne regijama • usmjeren na financiranje infrastrukturnih projekata i projekata zaštite okoliša • Programi Kohezijskog fonda obuhvaćaju članice u kojima je BDP po stanovniku manji od 90%-tnog prosjeka u EU • Kohezijska politika EU od 2007.- 2013.g. ima tri cilja: - konvergencija (78% uk. Proračuna), - reg. konkurentnost i zapošljavanje (17%), - europska teritorijalna suradnja (4%)
INSTRUMENTI PREDPRISTUPNE POMOĆI 1.CARDS (eng. Community Assistance for Reconstruction, Development and Stability) - namijenjen obnovi, razvoju i stabilizaciji zemalja koje sudjeluju u programu: Hrvatska, Albanija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te Makedonija. 2. PHARE (engl. Poland and Hungary Assistance for the Restructuring of the Economy) – najstariji instrument pokrenut 1989. godine. Od 1997. godine preusmjeren je na pretpristupne prioritete i postaje glavnim financijsko-tehničkim instrumentom pretpristupne strategije država kandidatkinja.
INSTRUMENTI (PROGRAMI) PREDPRISTUPNE POMOĆI (1) 3. ISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-accession) – pokrenut 1999. godine kao pretpristupni program iz kojeg se financiraju projekti država kandidatkinja iz područja prometa i zaštite okoliša. 4. SAPARD (eng. Special Accession Program for Agriculture and Rural Development) – pretpristupni program namijenjen poljoprivredi i ruralnom razvoju pokrenut 2000. godine za pristupanje Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije
INSTRUMENTI (PROGRAMI) PREDPRISTUPNE POMOĆI (2) 5. IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance) – program čiji je prijedlog Europska komisija objavila 2004. godine. Primjenjivati će se u razdoblju 2007. – 2013. godine. Osnovni ciljevi programa IPA su: pomoć državama kandidatkinjama (Turska, Hrvatska i Makedonija) i državam potencijalnim kandidatkinjama (Srbija, Kosovo, Crna Gora, BiH i Albanija) u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine Europske unije te priprema za korištenje Strukturnih fondova.
INSTRUMENTI (PROGRAMI) PREDPRISTUPNE POMOĆI (3) Program je podijeljen u pet komponenti • I. komponenta – Jačanje institucija i pomoć u tranziciji • II. komponenta – Regionalna i prekogranična suradnja • III. komponenta – Regionalni razvitak (područje prometa, zaštite okoliša i regionalne konkurentnosti) • IV. komponenta – Ljudski potencijali • V. komponenta – Ruralni razvitak (poznatiji pod nazivom IPARD)
USPOSTAVA STATISTIČKIH REGIJA • Taj sustav kreirala je Europska statistička agencija • Europska unija pruža potporu regijama na osnovi podjele na NUTS statističke regije (Nomenklatura statističkih prostornih jedinica – NUTS) NUTS I. razina prikladnija za analizu odnosa regija i EU NUTS II. regije glavni okvir za provedbu regionalne politike država članica i stoga mjerodavne za analizu regionalnih i nacionalnih problema NUTS III. razina prikladna za analizu i poduzimanje potrebnih specifičnih mjera regionalne politike
OSNOVNA NAČELA STRUKTURNE POLITIKE • Programiranje - pripreme višegodišnjih razvojnih planova, koje se provodi odlučivanjem utemeljenim na partnerskom modelu • Partnerstvo - uključivanja regionalnih i lokalnih vlasti te ekonomskih i socijalnih partnera i drugih kompetentnih tijela • Dodatnosti - pomoć EU isključivo je dodatna i nikako ne smije zamijeniti pomoć države članice manje razvijenim regijama • Supsidijarnosti - kako bi se odlučivanje maksimalno približilo stanovništvu i provjerilo jesu li aktivnosti na razini EU opravdane i mogu li se provesti na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini • Koordinacije - sve aktivnosti EU moraju biti usklađene s ciljem stvaranja sinergijskih učinaka
OSNOVNA NAČELA STRUKTURNE POLITIKE (1) • Svaka država članica dijeli se u u određeni broj: NUTS regija I. razine – RH NUTS regija II. razine – 3 regije NUTS regija III. razine – županije u RH - Za uspostavu NUTS-a osnovni je kriterij broj stanovnika, ali treba uvažiti i neke druge kriterije kao što su poželjna veličina teritorija, homogenost prostora, povijesna tradicija, prirodno-geografska obilježja i sl.
LITERATURA Internetski izvori: • http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=&jezik=1 • http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=98 • http://www.regio-hr.com/unija.php • http://web.efzg.hr/dok//FIN/abajo//11.%20Regionalna%20politika%20EU%20i%20RH.pdf Knjiga: • Anto Bajo i Dubravka Jurlina Alibegović: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska knjiga Zagreb, 2008.,Zagreb Ostali izvori: • Anita Frajman-Jakšić: Regionalna konkurentnost i socijalni kapital, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2009., Osijek • Regionalna ekonomija – 2. prezentacija
HVALA NA PAŽNJI ! HVALA NA PAŽNJI !