REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

1. REGIONALNA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

2. SADRŽAJ REGIONALNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE • Politika gospodarskog i socijalnog povezivanja jedna je od važnijih politika Europske unije i na nju se troši trećina ukupnog proračuna EU-a. Osmišljena je za smanjenje gospodarskih i socijalnih razlika između država članica EU-a pomaganjem regionalnog razvoja. Zbog toga, kad se govori o regionalnoj politici Europske unije, treba imati na umu da nije riječ samo o regionalnom razvoju u užem smislu te riječi, nego o nastojanju da se postigne povezivanje na razini Europske unije smanjivanjem postojećih razlika u stupnju razvoja između njezinih regija.

3. CILJEVI REGIONALNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE • Optimizacija socio-ekonomskih odnosa u regijama koje zaostaju u razvitku i zapošljavanju, • Sprečavanje novih neravnoteža prijenosom komunitarnih potencijala prema regijama s gospodarskim problemima financijskim instrumentima, naročito Europskog fonda za regionalni razvitak, • Unaprijediti razinu razvijenosti i konkurentnosti najmanje razvijenih regija i onih suočenih sa strukturalnim poteškoćama.

4. OSNOVE REGIONALNE POLITIKE EUROPSKE UNIJE Očituju se u uklanjanju: • Dispariteta u zaposlenosti, • Ekonomskog dispariteta, • Demografskih i lokacijskih problema

5. NAČELA REGIONALNIH RAZVOJ-NIH PLANOVA I PROGRAMA • Načelo programiranja, • Načelo partnerstva, • Načelo adiciranosti, • Načelo koordinacije, • Načelo supsidijarnosti.

6. NUTS – NOMENKLATURNA PROS-TORNA JEDINICA ZA STATISTIKU • Klasifikacija administrativno-teritorijalnih jedinica država članica za potrebe regionalne statistike Unije. • Koristi se u zakonodavstvu Unije koje se odnosi na strukturne fondove od 1998. Godine. • Kreirala ga je Europska statistička agencija (Eurostat) • Prema klasifikaciji svaka država se dijeli na određeni broj NUTS regija i to na tri razine.

7. PROSJEČNA VELIČINA I OBUHVAT STANOVNIŠTVA NUTS REGIJA NUTS RazinaProsječna površina u km2Prosječan br. stanovnika NUTS I34.6004.860.000 NUTS II13.4001.886.000 NUTS III2.400331.000

8. FONDOVI ZA PROVOĐENJE REGIO-NALNE POLITIKE • Strukturni fondovi - Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), - Europski socijalni fond (ESF), • Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (EAGGF) • dio predviđen za usmjeravanje te Financijski instrument za usmjera-vanje u ribarstvu - FIFG). • Dio strukturnih fondova Europska komisija može iskoristiti za tzv. Inicijative Zajednice • Kohezijski fond • (PHARE, ISPA i SAPARD) • IPA

9. IPA Instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession assistance) je novi, instrument pretpristupne pomoći za razdoblje 2007. – 2013., koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Program IPA uspostavljen je Uredbom Vijeća EU br. 1085/2006, a njegova fina- ncijska vrijednost za sedmogodišnje razdoblje iznosi 11,468 milijardi eura. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama idržavama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi  pravne steče- vine EU te priprema za korištenje Strukturnih fondova. Republika Hrvatska korisnica IPA programa i to od  2007. godine do trenutka stu- panja u članstvo EU.  Za sveukupnu koordinaciju programa IPA u RH zadužen je Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske uni- je (SDURF) a za sveukupno financijsko upravljanje ministarstvo financija.

10. KORISNICI IPA-e Ovaj jedinstveni pretpristupni instrument za pomoć u pred pristupnom razdoblju razlikuje dvije skupine zemalja:              I.      Države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija)             II.      Države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj uniji (Hrvatska, Makedonija, Turska) U slučaju država kandidatkinja za članstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklađivanja nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Unije, pune primjene usklađenog zakonodavstva, kao i pripreme korisnica programa za provođenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije. 

11. PROGRAM IPA Program IPA sastoji se od sljedećih pet sastavnica: • Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija • Prekogranična suradnja • Regionalni razvoj • Razvoj ljudskih potencijala • Ruralni razvoj

12. CILJEVI ZA KORIŠTENJE SREDSTA-VA STRUKTURNIH FONDOVA • Sredstva iz strukturnih fondova namijenjena su utvrđenim ciljevima i troše se kroz razvojne programe koji su izrađeni u skladu s utvrđenim načelima • Cilj 1 - teritorijalni - poticanje razvoja u regijama koje zaostaju u razvoju čiji je BDP po glavi stanovnika niži od 75 % prosjeka Europ-ske unije. • Cilj 2 - teritorijalni – potpora za gospodarske i socijalne promjene u područjima koja su suočena s raznim vrstama strukturnih poteškoća, a najčešće je riječ o regijama veličine NUTS 3 u kojima dolazi do promjena u industrijskom sektoru ili sektoru pružanja usluga, do smanjivanja tradicionalnih aktivnosti u seoskim područjima, raznih problema u gradovima te problema povezanih s ribarstvom. Pomoć se pruža iz ERDF-a i ESF-a. • Cilj 3 - tematski – poticanje prilagodbe i modernizacije politika i sustava obrazovanja, stručnog usavršavanja i zapošljavanja. Ovaj cilj nije prioritetno vezan za određeno područje, pa se sredstva dodijeljena u skladu s njime mogu koristiti horizontalno, a financira se iz ESF-a.

13. NAČELA I KRITERIJI ZA IZRADU RAZVOJNIH PROGRAMA Načela: • Načelo koncentracije, • Načelo programskog planiranja, • Načelo pridruživanja, • Načelo partnerstva, • Načelo efikasnosti. Kriteriji: • Ispod prosječna razina BDP-a po stanovniku, • Nad prosječna stopa nezaposlenosti u usporedbi s prosjekom EU.

14. KOHEZIJSKI FOND Uloga Kohezijskog fonda slična je ulozi strukturnih fondova, ali je neposredan povod njegova osnivanja bila prilagodba nacionalnih gospodarstava država koje su odlučile uvesti zajedničku valutu (ispunjavanje tzv. kriterija konvergencije) i, do određene mjere, rasterećenje državnih proračuna siromašnijih država članica. Iz ovoga fonda financiraju se projekti u području zaštite okoliša i razvoja prometne infrastrukture, osobito izgradnja komunikacija kojima se povezuje više država članica. Glavna je razlika, u odnosu na strukturne fondove, što se njegova sredstva dodjeljuju državama članicama, a ne regijama. Glavni kriterij za dodjelu pomoći jest BNP po glavi stanovnika manji od 90% od prosjeka EU-a.

15. NOSITELJI PROVEDBA REGIONAL-NE POLITIKE EUROPSKE UNIJE • Ključnu ulogu u provedbi regionalne politike ima Europska komisija. Ona odobrava strateške programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi programskih dokumenata te nadzire provedbu i način korištenja odobrenih sredstava. Europska komisija zastupa interese Europske unije kao cjeline i svih njezinih građana. • Tijelo koje donosi najvažnije odluke jest Vijeće EU (Vijeće minista-ra), koje na prijedlog Europske komisije, po pristanku Europskog par-lamenta i nakon traženja mišljenja Gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija, utvrđuje ukupna sredstva za šestogodišnje razdoblje, zadatke, ciljeve i način rada fondova za dodjelu pomoći, te pravila koja se na njih primjenjuju. • Europski parlament sudjeluje u postupku donošenja odluka i odobrava zadatke, ciljeve i organizaciju strukturnih fondova te način provedbe tih odluka ili samo dostavlja svoje mišljenje na prijedloge Komisije u vezi s Inicijativama Zajednice. • Odbor regija te Gospodarski i socijalni odbor imaju savjetodavnu ulogu u postupku donošenja odluka na području regionalne politike.