Organizirano stanovanje u zajednici, uz podršku, za osobe s mentalnim teškoćama

1. Organizirano stanovanje u zajednici, uz podršku, za osobe s mentalnim teškoćama Radmila Stojanović Babić, prof. socijalni pedagog Udruga za psihosocijalnu pomoć SUSRET, Zagreb

2. Osjećajte se … kao kod kuće 2

3. Društvo (i institucije) Podjela u 3 sektora: • Javni (public/governmental) • Poslovni (business/for-profit) • Nezavisni (nonprofit/NGO; hrv. NVO/OCD) 3

4. Što je civilno društvo? • civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodnoupliću u sve sfere društvenog djelovanja • Institut civilnog društva poznat još od Grka i Rimljana – aktivni građani sudjeluju u oblikovanju politike. • U 18.st. dolazi do preokreta kada se civilno društvo prepoznaje kao institut koji je tu da štiti i podučava građane kako se efikasno zaštititi od negativnih uplitanja države; • izraz civilno poistovjećuje sa uljuđeno, kultivirano 4

5. Zbrinjavanje mentalno (duševno) bolesnih • Razdoblje – azili i bolnice: • Nadzor i izolacija • niska razina kvalitete tretmana i skrbi • Deinstitucionalizacija • prevencija nepotrebnih prijema u psihijatrijske bolnice kroz primjenu službi podrške u zajednici • otpuštanje dugotrajno institucionaliziranih pacijenata adekvatno pripremljenih na život u zajednici (i preuzetih na skrb od strane službe podrške u zajednici) i • uspostava i (p)održavanje sustava podrške u zajednici za osobe koje nisu institucionalizirane. • Uravnotežena skrb u zajednici – univerzalni pristup • obuhvaća široki raspon usluga u lokalnoj zajednici za sve građane 5

6. Modeli u rehabilitaciji 6

7. Povijest pokreta

8. Iskustva - SAD • Prvi (u svijetu!) Center for Independent Living (CIL) je 1972. ustrojen u Berkeleyu, California • Utemeljenje: pokušaji da osobe s invaliditetom napuste institucije i žive samostalno u lokalnoj zajednici - „dati ljudima volju i odlučnost za izlazak iz bolnica i drugih institucija!“. • Veliki poticaj - inicijative nevladinih organizacija (Center for Independent Living, The Center for Self-Determination, National Alliance on Mental Health-NAMI, Community Living Services i mnoge dr.) - vrlo aktivne u pružanju podrške osobama s problemima mentalnog zdravlja da adekvatno riješe pitanje stanovanja u zajednici. • Trenutno u SAD-u postoje državni programi - mogućnost kupnje nekretnine osobama s teškoćama i koje imaju niska do srednja primanja. 8

9. Iskustva – Velika Britanija • OS - odgovor na potrebe koje sustav nije pružao / popunjavanje praznine gdje je osoba trebala i stanovanje i usluge podrške u zajednici, privremeno ili dugotrajno. • programi tijekom 1970-tih i 1980-tih - velike institucije zamijenili manjim grupnim domovima ili hostelima. • Pozitivan pomak od velikih impersonalnih institucija prema boljem i kvalitetnijem stanovanju, obično provođenim u manjim jedinicama. S vremenom one postaju manje pogodne za individualne potrebe. • Community Care Act je 1990. predstavio koncept skrbi imenovanjem upravitelja (care manager) ili koordinatora (obično socijalni radnik) odvajanje usluge stanovanja od podrške - individualiziranje planova skrbi - posebna procjena potreba za smještajem, podrškom i njihovo zadovoljavanje. 9

10. Iskustva Italija 1978. pokret iz Psihijatrijske bolnice Trst – dr. Basaglia (Legge 180) Cilj Basaglievog zakona – decentralizacija usluga u zajednici i promicanje sveobuhvatnog tretmana kroz izvanbolničke usluge Naglasak sa medicinskog na socijalni model Nitko nije otpušten nedobrovoljno 1961.-1978. pilotirani projekti u zajednici Gorizia, Arezzo, Trst, Perugia, Ferrara Reforma psihijatrijskog sustava – zatvaranje svih psihijatrijskih bolnica Uključivanje – psihijatrijski odjeli u općim bolnicama (ljude treba liječiti, ne odvajati), pružanje usluga u zajednici 1998. zatvorena zadnja psihijatrijska bolnica u Italiji Specifičnost: u Italiji su psihijatrijske bolnice zakonom zabranjene

11. Promjene u HR UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom (2007.) Nacionalne strategije Plan DI i transformacije Fizički: preseljenje osoba s teškoćama iz institucionalnih oblika skrbi u zajednicu Suštinski: promjena u odnosu i u načinu pružanja podrške, osobno usmjeren pristup, samoodređenje i uključenost u zajednicu

12. Što je institucija? EU smjernice definiraju instituciju kao bilo koju smještajnu skrb u kojoj: • Štićenici su izolirani od šire zajednice i/ili prisiljeni živjeti zajedno • Nemaju dovoljnu kontrolu nad svojim životima i odlukama koje utječu na njih • Zahtjevi same organizacije često imaju prioritet nad pojedinačnim potrebama 12

13. Što je dovelo do promjena? Bolja informiranost javnosti o uvjetima života i skrbi Pokret za ljudska prava Roditelji i obitelji Znanstvena istraživanja Općenit porast svijesti o učincima i negativnim posljedicama institucionalizacije(osobe starije životne dobi, djeca bez obitelji, osobe s teškoćama)

14. TEMELJI INKLUZIJE Normalizacija i DVU-omogućavanje oblika i uvjeta svakodnevnog života što sličnijima normama društva čiji su dio Individualizacija-podržavanje osobe kao jedinstvene jedinke koja shodno tome ima točno određene potrebe Integracija – uključivanje u život zajednice obrazovanjem, radom, slobodnim vremenom Decentralizacija, regionalizacija – procjenjivanje potreba i njihovo rješavanje ostvaruju se u lokalnim sredinama (Kovačević, 1977., Nirje, 1994., Stassmeier, 2001.)

15. PRINCIPI INKLUZIJE Svakoj osobi s teškoćama mjesto je u zajednici. Osobe s teškoćama treba uključiti u uobičajene stambene i radne sredine te općenito aktivnosti koje lokalna sredina nudi. Treba podržavati smještaj osoba s teškoćama u prirodnu socijalnu sredinu. Kapacitet stambenih zajednica određen je standardima obiteljskog života.

16. 16

17. Osnovani 2006. za pružanje podrške u zajednici za osobe s psihičkim smetnjama • Kontinuirana edukacija osoblja za pružanje podrške i korisnika (komunikacijske vješt.) • Ljudi o kojima skrbimo k nama došli iz obitelji, udomiteljskih obitelji, institucije • Smislene dnevne aktivnosti • podržano zapošljavanje/radne aktivnosti – UPI • Individualno planiranje Osobno usmjereno planiranje - pomaci 17

18. Organizirano stanovanje uz podršku Razina pružanja podrške Struktura Područja pružanja podrške Izbor i osposobljavanje kadra i prekvalifikacija Kriteriji odabira stanova Dokumentacija i praćenje Financiranje i resursi

19. “Podrške” su … …resursi i strategije koje promiču interese i dobrobit pojedinaca i koje za rezultat imaju: Povećanu osobnu neovisnost i produktivnost Veće sudjelovanje u međuovisnom društvu Povećanu integraciju u zajednicu, i/ili Poboljšanu kvalitetu života (Thompson et al., 2004)

20. Pružanje podrške - individualizirano ! Osobno usmjereno Izbor osobe Osnaživanje za donošenje odluka (preuzimanje odgovornosti) Pravo na pogrešku? Razina izbora, utjecaja i kontrole nad vlastitim životom Osnaživanje (SZO) nije odredište, već putovanje

21. Osobno usmjereno planiranje Osnaživanje osoba s invaliditetom (OSI) za život u zajednici uključuje: • Proces planiranja s ciljem osnaživanja osobe • Stvaranje razumljive slike o tome tko je ta osoba i što želi učiniti sa svojim životom • Okupljanje svih ljudi važnih osobi uključujući članove obitelji, prijatelje, susjede, osobe u podršci koje aktivno pruža podršku koji AKTIVNO traže pozitivne kapacitete osobe u kontekstu života u zajednici i koji će pridonijeti pozitivnim promjenama u životu osobe 21

22. Osobno usmjereni plan • Koja je životna priča osobe? • Koje su nade i snovi osobe? • Koje su noćne more osobe? • Tko je osoba? • Koje su snage, talenti i doprinosi osobe? • Što je osobi potrebno? • Koji je naš plan akcije? 22

23. The Diamond of Change (M.Kmita 2005) Korisnici uslugaprihvaćena uloga pružatelja usluga, samoaktualizacija, borba protiv stigme i bespomoćnosti Građanin, državljanin Ljudska prava, odgovornosti, participacija i uključivanje u društvo Pacijenti Žrtve, pasivni primatelji skrbi i tretmana, njeguju ih stručnjaci koji znaju što je za njih dobro “Luđaci”opasne osobe, isključeni iz društva STIGMA 23

24. Stanovanje - zašto je tako važno? Potreba za sigurnošću – temeljna psihološka potreba (Maslow): • stalnost, red, poredak, struktura, predvidljivost događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti • Dom (vlastiti/iznajmljeni) je temelj za postignuće nezavisnosti i integracije  • adekvatan dom – dio(nik) zajednice  • osoba dio zajednice - mogućnost ostvarenja (školovanje, zapošljavanje) 24

25. Kako dalje? • Graditi ‘društvo za sve’ • Educirati stručnjake i širu zajednicu • Živjeti znači riskirati • Mediji - širenje pozitivnih iskustava, promicanje socijalnog uključivanja smanjenje diskriminacije • Promatranje diskriminacije s različitih gledišta (gdje i na koji način se sve događa) • Važnost lokalnih inicijativa  TVOJA uključenost

26. Ima li nečeg posebnog u stanovanju? DA! • Ako socijalno uključivanje znači osigurati svim osobama, unatoč određenoj različitosti ili nedostatku u životu, da se u svijetu osjećaju kao kod kuće i pronađu osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici, onda je najvažnije mjesto da bi se netko osjećao kao kod kuće - kod kuće. 26

27. Snaga riječi ili: postoji li više? http://www.youtube.com/watch?v=PpVSeV_V1ug 27

28. ‘Brod je siguran u luci, ali to nije svrha njegova postojanja!’ Um je poput padobrana - funkcionira jedino ako je otvoren". A.Einstein 28