Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine

1. Stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine Dr. sc. Ivan-Damir Anić Viši znanstveni suradnik Ekonomski institut, Zagreb Trg J.F. Kennedya 7 Telefon: 2-362-264 Mail: danic@eizg.hr Zagreb, 11.5.2010.

2. Sadržaj: Uvod Obilježja i ekonomsko značenje obrtničke trgovine Kretanja u obrtničkoj trgovini u Hrvatskoj Promjene u ponašanju potrošača SWOT obrtničke trgovine Perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj Zaključci i rasprava

3. 1. Uvod • Obrtnička trgovina je u Hrvatskoj pred velikim izazovom • Obrtnička trgovina gubi tržišnu poziciju • Trgovci obrtnici ne susreću se samo s problemom konkuriranja velikim trgovačkim lancima već i s recesijom • Ključno pitanje je kako obrtnička trgovina može u postojećim uvjetima povećati svoju konkurentnost na tržištu • Prezentacija analizira aktualno stanje i perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj • Provedena empirijska analiza kombinira sekundarne statističke podatke i primarne podatke prikupljene anketnim istraživanjem

4. 2. Obilježja i ekonomsko značenje obrtničke trgovine • Zakon o obrtu definira obrt kao trajno i samostalno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba, a u svrhu postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu • Obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba • Obrtnička trgovina je tradicionalno usmjerena na “dnevne imale kupnje”, koje potrošači koriste za popunjavanje svojih nabavki

5. Ekonomsko značenje obrtničke trgovine • Doprinos poduzetništvu (18.526 poslovnih subjekata; 17.894 prodavaonica, u prosjeku 1 prodavaonica po subjektu; 57% subjekata u trgovini; 44% udio u ukupnom broju prodavaonica) • Doprinos zaposlenosti (38.628 zaposlenih; u prosjeku 2 zaposlena po subjektu, 17% udio u ukupnoj zaposlenosti u trgovini) • Ostvaren promet (10,3 mlrd. HRK, 575.814 HRK po prodavaonici; ostvaren udio od 4,5 % prometa u trgovini) • Ostale koristi: obogaćivanje ponude, doprinos regionalnom razvoju (otoci, brdsko planinska područja)

6. 3. Kretanja u obrtničkoj trgovini u Hrvatskoj Indeksi 2008./2004., NKD 2002. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH; * Tržišni udio u odnosu na pravne osobe U razdoblju od 2004. do 2008. godine obrtnička trgovina bilježi rast prometa, ali i pad tržišnog udjela u odnosu na pravne osobe, što je pokazatelj njezine slabije konkurentske pozicije na tržištu

7. Tržišni udio obrtničke trgovine u odnosu na pravne osobe, 2004-2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

8. Indeksi prometa u obrtničkoj trgovini u 2009. godini, prema NKD 2007. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH U 2009. godini smanjen je promet obrtničke trgovine i zabilježen pad tržišnog udjela u odnosu na pravne osobe

9. Promet od u obrtničkoj trgovini nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

10. Promet od u obrtničkoj trgovini nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

11. Broj obrtnika, prodavaonica i zaposlenost u obrtničkoj trgovini, NKD 2007. Izvor: Državni zavod za statistiku, RH • U 2009. godini obrtnička trgovina bilježi pad broja obrtnika, broja prodavaonica i broja zaposlenih • Nagli pad obrtničke trgovine zabilježen je u prvim mjesecima 2009. godine uslijed recesije i reguliranja neradne nedjelje

12. U istom razdoblju smanjen je broj zaposlenih po obrtniku (2,28 na 2,09), što ukazuje na napore usmjerene prema smanjenju troška zaposlenih • U četvrtom kvartalu 2009. u odnosu na prvi kvartal 2008. godine povećan je promet po prodavaonici u obrtničkoj trgovini sa 121 na 145 tisuća HRK, što može ukazivati i trend okrupnjavanja obrtničke trgovine, vodeći računa o sezonskim razlikama u kretanju prometa • U istom razdoblju povećan je promet po zaposlenom sa 55 na 67 tisuća HRK, što ukazuje na napore usmjerene prema povećanju proizvodnosti rada

13. Financijsko stanje obrtničke trgovine, G52 - Podaci iz poreznih prijava, po prijavi Izvor: Ministarstvo financija RH • U 2009. godini u strukturi obrta znatan je dio nepodmirenih obveza bio u obrtničkoj trgovini na malo

14. 4. Promjene u ponašanju potrošača • U 2009. godini potrošači su smanjili potrošnju, što se odrazilo na smanjenje maloprodajnog prometa • Podaci pokazuju blago poboljšanje situacije u prva tri mjeseca 2010. godine. Promet stagnira na niskoj razini ako se analizira trend serija, što može pokazivati da je “najgore prošlo”

15. Kupci i dalje kupuju nužna dobra (hranu, lijekove i medicinske proizvode), ali su smanjili izdatke za neprehranu, što se odrazilo na strukturne promjene u trgovini na malo • Godišnja potrošnja po kućanstvu u RH iznosi 11.500 EUR, a u EU-15 EUR 31.523, a u novim članicama EU 9.848 EUR Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

16. Promet od trgovine na malo u RH, nominalni indeksi, NKD 2007., I.-XII. 2009/I.-XII.2008. (kumulativ) Izvor: Državni zavod za statistiku, RH

17. Promet od trgovine na malo u RH, nominalni indeksi, trgovačke struke, I.-XII.2009/I.-XII.2008. Izvor: DZS, RH

18. Kupci konsolidiraju svoje kupnje i u potrazi su za jeftinijom kupnjom • Pomnije prate cijene i akcije • Glavni čimbenici izbora prodavaonica, jesu lokacija, asortiman, cijene, akcije • Raste tržišni udio hipermarketa i diskontnih prodavaonica, a smanjuje se tržišni udio malih klasičnih prodavaonica (GFK, Newsletter no. 14, 2010)

19. Anketirani kupci (n=203, 2009.) izražavaju iznadprosječnu lojalnost jednom trgovačkom lancu (ocjena 5,84 od maksimalnih 7) i troše u prosjeku 68% budžeta u svom omiljenom trgovačkom lancu • Raste prodaja robnih trgovačkih marki • Indeks potrošačkih cijena za 2009. u odnosu na prosjek 2008. godine za prehranu i bezalkoholna pića iznosio je 101,6, za alkoholna pića i duhan 112,9, za obuću 100,00 (DZS, RH) • 54% su planirane kupnje i 46% impulzivne kupnje (GFK, Newsletter br. 14, 2010)

20. 5. SWOT obrtničke trgovine

21. Projekcije EIZ Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, Croatian Economic Outlook, Br. 42, travanj 2010 • Oporavak gospodarstva očekuje se u 2011. godini • Ukupna potrošnja kućanstva mogla bi se ove godine dodatno smanjiti zbog rasta nezaposlenosti i potrošačkog pesimizma • Oporavak potrošnje stanovništva očekuje se u 2011. godini

22. Faktor potrošačkog optimizma/pesimizma vrlo je važan pri procjeni potrošnje • U slučaju promjena percepcija potrošača na bolje, upravo u ovom faktoru leže prilike za povećanje potrošnje • Ukupna je potrošnja u Hrvatskoj smanjena više nego što su smanjeni dohoci, što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima • Moguće je da optimizam koji donesu vladine mjere gospodarskog oporavka, naročito ako one budu povezane sa smanjenjem poreznog opterećenja i smanjivanjem nesigurnosti donesu i nešto povoljnija kretanja

23. Očekivanja u EU Izvor: European Commission, Business and consumer survey results, travanj 2010 • Indeksi pokazuju da se može očekivati rast potrošnje u zemljama EU • Kretanje maloprodajnog prometa u EU-27 u posljednja dva mjeseca 2010. godine u djelatnosti G47 ukazuje na pozitivni rast prometa u odnosu na prethodno razdoblje

24. Tržišni udio obrtnika u Sloveniji, 2003-2007., % Izvor: Statistični urad Republike Slovenije • U Sloveniji je izražen trend prema okrupnjavanju obrtničke trgovine

25. 6. Perspektive razvitka obrtničke trgovine u Hrvatskoj Tržišno repozicioniranje obrtničke trgovine • Okrupnjavanje obrtničke trgovine • Daljnje udruživanje obrtničke trgovine (“veća kupovna snaga i prateće usluge omogućuju poboljšanje konkurentske pozicije obrtničke trgovine”) • Plus marketi (niže cijene nabave, prepoznatljiva marketinška podrška, standardizacija, promocija, vlastita trgovačka marka “Rial”) • Udruge trgovaca u Hrvatskoj (regionalno udruživanje obrtničke trgovine u svrhu dobivanja što povoljnijih nabavnih cijena, dobivanja sigurnosti u pogledu kontinuiteta nabave, provođenja akcija, degustacija i reklama u suradnji s dobavljačima)

26. Racionalizacija poslovanja (smanjenje troškova poslovanja) • Održavati konkurentne cijene • Postići lojalnost kupaca na dugi rok (“skuplje je pridobiti novog kupca nego opsluživati starog kupca; lojalni kupci troše više od nelojalnih) • Izbor najpovoljnijih lokacija • Pažljivo birati asortiman proizvoda s naglaskom na širinu asortimana, kvalitetu proizvoda i robne marke • Razvoj trgovačke robne marke

27. Poboljšanje usluge kroz dugo radno vrijeme • Stvoriti uvjete za brzo obavljanje kupnje potrošača (preglednost asortimana i brzina naplate robe) • Prilagodba dizajna prodavaonice, layouta i ulaganje u uređenje prodajnog prostora • Ulaganje u obrazovanje (obrazovni programi, IT tečajevi, marketinške vještine) • Prilagodba marketinga (od masovnog reklamiranja prema ciljanoj promociji i internetskom marketingu)

28. Promijeniti odnos s kupcem od “prodaje proizvoda” do “prodaje doživljaja kupnje” (u prodavaonici mora postojati ugođaj kupnje) • Ponuditi socijalni element (“mala trgovina je mjesto gdje se kupci druže, informiraju i upoznaju”, a ne samo mjesto prodaje proizvoda) • Praćenje kupaca i personalizacija odnosa s kupcem (važno je razviti osobni kontakt s kupcem, upoznati svakog pojedinog kupca: npr. datum rođenja, omiljena boja, vrijeme kada voli kupovati, omiljeni proizvod; svaki kupac je drugačiji) • Naglasak na ljubaznosti prodajnog osoblja

29. Maloprodajna politika – otvorena pitanja* • Pojednostavljenje administrativnih procedura • Povezivanje obrta • Unapređenje obrazovanja • Poticanje zapošljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije • Bolji pristup mikro kreditima • Uspostava potpune baze podataka obrtničke trgovine • Efikasnija zaštita tržišnog natjecanja * Ekonomski Institut, Zagreb, Analiza dosadašnjeg razvoja i stanja obrtništva sa smjernicama za strategiju njegova razvoja, 2009

30. RASPRAVA