Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika

1. Seminar za voditelje županijskih stručnih suradnika školskih knjižničara, mentora i savjetnika Medijska pismenost i komunikacijska prava djece Doc.dr.sc. Nada Zgrabljić Rotar Odjel za informatologiju i komunikologiju Sveučilišta u Zadru Opatija 13. srpnja 2007.

2. Vrijeme komunikacijske revolucije • Medijska pismenost je dio komunikologije koji se sve više razvija kao posljedica šoka od komunikacijske revolucije i globalnih medijskih trendova • Komunikacijsku revoluciju uzrokuju industrijalizacija, komercijalizacija i globalizacija masovne kulture, spektakl, tehnospektakl, internetizacija, utjecaji interneta na masovnu i interpersonalnu komunikaciju • Komunikacijski aspekti digitalne tehnologije – interaktivna televizija, radio “na zahtjev” – Promjena komunikacijske paradigme u masovnim medijima – promjena javnosti i javne sfere

3. Komunikacijska revolucija • Komunikacijska revolucija vodi prema novim i raznolikim komunikacijskim scenarijima u budućnosti – nove komunikacijske platforme, mobilna telefonija, digitalni sustavi, sinergija i konvergencija medija • Potrebno je medijsko opismenjavanje (media literacy) • Provodi se u kontekstu teorija i metoda komunikacijskih znanosti

4. Načela medijske pismenosti 1. Teze od koje polazi koncept: 1. mediji ne odražavaju nego konstruiraju našu stvarnost 2. medijske navike korisnika važne u procesu društvene socijalizacije 3. komunikacijska tehnologija i komunikacijska praksa temeljne su za osobni uspjeh i za razvoj društva i demokracije 2. Cilj koncepta razvijati refleksivne i produktivne sposobnosti za korištenje medija, razvijati analitički i kritički pristup medijskim sadržajima 4. Metoda uključivanje znanja o medijima u sve razine obrazovnog sustava i napuštanje prakse da se medijima bave samo medijski profesionalci i akademska zajednica.

5. Alternativni ili prošireni nazivi • Medijski odgoj (media education): ključni koncept jest da mediji (klasični mediji – televizija, radio, novine) ne odražavaju nego konstruiraju stvarnost • Multimedijska pismenost – koncept je uključivati građane Europe u društvo znanja utemeljeno na povjerenju prema medijima (http//:europa.eu.int) • Digitalno opismenjavenje – znanje o novim tehnologijama i načinima na koje utječu na posao, školovanje, slobodno vrijeme

6. Razvitak koncepta • UNESCO 1982. U Günewaldu u Njemačkoj “Deklaracija o medijskom odgoju” – 19 zemalja • Za organizaciju znanja i ljudi, - uvođenje medijskog obrazovanja u predškolsko, školsko i visoko obrazovanje, -za obrazovanje nastavnika, - za multidisciplinarni pristup, - međunarodnu suradnju –za podupiranja aktivnosti UNESCO-a • UNESCO 1999. “Educating for the Media and the Digital Age” – (33 zemlje, u Beču, Austrija) • Za raznolikost pristupa u medijskom obrazovanju uz uključivanje znanja o novim tehnologijama

7. Definiranje pojma • “Medijska pismenost je sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruke posredstvom medija” (National Leadreship Conference on Media Literacy 1992, SAD) • TEHNIČKE KOMPETENCIJE: sposobnost pristupa medijima • KRITIČKE KOMPETENCIJE: razumijevanja medijskih sadržaja, sposobnost tumačenja i kritičkog vrednovanja • PRAKTIČNE KOMPETENCIJE: sposobnost stvaranja medijskih poruka

8. Predmet • ŠTETNI MEDIJSKI SADRŽAJI I NJIHOV UTJECAJ: nasilje, stereotipi, pornografija • MEDIJSKE NAVIKE djece i odraslih • MEDIJSKI ŽANROVI – vijesti, reklame, big brother, reality show, soap opera i mladi ljudi • REGULACIJA I SAMOREGULACIJA - nacionalni zakoni i etički kodeksi novinara i oglašivača • NOVE TEHNOLOGIJE – i promjene u meidjskim navikama - interaktivna komunikacija; novi medijski žanrovi wikipedia, blog, web

9. Štetni sadržaji - nasilje • Nasilja u medijima ima previše • Nasilje se predstavlja kao zabava • Nasilje u non-fiction žanrovima • Reality show i nasilje • Glazba i nasilje, sport i nasilje, • Utjecaj nasilja i hipoteze: hipoteza katarze, hipoteza uznemiravanja, hipoteza oponašanja, tolerancije prema nasilju i nepovjerenja u sustav

10. Reklame • Oglašavanje komunicira kulturne i ideološke vrijednosti • Kulturna globalizacija i stvaranje globalnog građanina potrošača, • Tehnike i postupci u proizvodnji reklame • Utjecaj i komercijalni efekt reklame u životu djece i omladine • Utjecaj oglašavanja na socijalizaciju i samopoštovanje • dokument Europske komisije iz 2001. (Study on the Impact of Advertising and Teleshopping on Minors) defninira pravila oglašavanja za zemlje članice EU (http://europa.eu.int/comm/avpolicy/whatsnew_en.htm)

11. Stereotipi • Stereotip – pojednostavljene reprezentacije u kategorizaciji pripadnika određene skupine • Stereotipizacija u medijima - uokvirivanje društvenih događaja i vrijednosti – • Stereotipizirane grupe (političari, novinari, pjevači, znanstevnici) i žanrovi od vijesti do sapunica • Stereotipno medijsko predstavljanje životnih vrijednosti i tjelesnosti (ljepote i poželjnog izgleda)

12. Međunarodna strategija • Europska unija – Preporuka za zaštitu mladeži i ljudskog dostojanstva u audiovizualnim medijima (1998) • Europska unija – Akcijski plan za promicanje sigurnijeg korištenja internetom • UNESCO-va Deklaracija i akcijski plan za suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece, pornografije i pedofilije na internetu • The International Clearinghouse on Children, Youth and Media; Sveučilište u Göteborgu u Švedskoj i UNESCO - NGO • Association for Media Literate Europe (America) - AML (1978) – NGO • European Centre for Media Literacy – ECML (2004) NGO

13. UN Konvencija o pravima djeteta (1989) Članak 3. …najbolji interes djeteta Članak 13. Dijete ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo mora uključiti pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja usmeno, pismeno ili tiskom… Članak 17. Države stranke priznaju ulogu koju imaju sredstva javnog priopćavanja te će osigurati djetetu pristup informacijama i materijalima iz raznovrsnih domaćih i međunarodnih izvora, napose onih kojima je cilj promicanje socijalne, duhovne i moralne dobrobiti djeteta….

14. Komunikacijska prava • Komunikacijska prava su temeljna ljudska prava • Komunikacijska prava djece su ljudska prava djeteta • Ona jamčepravo na informaciju, pravo na sudjelovanje u medijima i pravo na privatnost • Mediji nedovoljno poštuju komunikacijska prava djece

15. Slika djeteta u medijima • Sudjelovanje djece u medijima: Djeca - depersonalizirani građani • Stereotipi u medijskom prikazivanju djece • Najčešći medijski stereotipi prikazivanja djece su: dijete žrtva, dijete kriminalac i dijete objekt dobrote i brige društva • Slike djece služe za reklamiranje proizvoda i usluga ili kao ilustracija siromaštva i bijede

16. Prava djece • Da se njihovo mišljenje uzima ozbiljno • Da ih se promatra kao ravnopravne osobe • Da se pita što oni misle o medijima i medijskim sadržajima • Govoriti slobodno • Da im se omogući medijska pismenost za kritičko razumijevanje medijskih sadržaja

17. Pravo na informaciju • Pravo na informaciju ugroženo je trendovima industrijalizacije i komercijalizacije medija • Komercijalizacija medija smanjuje različitost i kvalitetu programa • Komercijalizacija medija ima za posljedicu tržišno vođeno novinarstvo koje teži senzacionalizmu i kršenju prava na privatnost

18. Pravo na privatnost • Pravo na privatnost temeljno je pravo svakoga pojedinca • Kulturološki trendovi kao posljedica tehno revolucije medija, odnos postmoderne prema pitanju privatnosti, promijenio je i praksu u novinarstvu prema pitanjima privatnosti • U medijima se potiču medijski žanrovi koji dokidaju pravo na privatnost, gdje se ljudi prate, snimaju i javno pokazuju u najintimnijim trenucima (Reality Show, Big Brother, Oprah) • To dovodi do krize identiteta novinarstva, što znači da mladi novinari gube odnos prema svojoj profesiji

19. Deklaracija o ponašanju novinara (1954./1986.) • Definira načela klasičnog, normativnog, društveno odgovornog novinarstva • Međunarodne federacije novinara, Bordeaux, 25. - 28. travnja 1954. god. i dopunjena na 18. svjetskom kongresu, Helsinki, 2. - 6. lipnja 1986. god. • Nasuprot senzacionalističkom, aferaškom, tržišnom novinarstvu bez etike, što je u teoriji već poznato kao “postnovinarsko razdoblje”

20. Standardi zaštite dječjih prava u Hrvatskoj • ZakoniMehanizmi za provjeru primjene zakona (Vijeća, monitoring)Etički kodeks novinaraEtički kodeks oglašivačaPravobraniteljica za djecuCivilno društvo – međunarodna umreženostVlasnici medija

21. Medijsko obrazovanje • Nije na odgovarajućoj razni • U hrvatskim osnovnim školama predaje se medijska kultura u okviru hrvatskoga jezika, ali je taj koncept još uvijek previše usmjeren na ulogu medija u razvijanju umjetničke percepcije, a manje na kritički i analitički pristup sadržajima • Učiteljski fakultet u Zagrebu – Medijska kultura • Sveučilište u Zadru – Odjel za informatologiju i komunikologiju – Izborni predmet u okviru provedbe Bolonjskog procesa - “Medijska pismenost”

22. Nada Zgrabljić Rotar • HVALA!