1 / 30

II: Socijalno zdravstveno osiguranje – uvod

http://mig.tu-berlin.de. II: Socijalno zdravstveno osiguranje – uvod. Reinhard Busse, Prof. Dr. med. MPH FFPH Professor Menadžmenta zdravstvene skrbi , Technische Universität Berlin & Charité - Universitätsmedizin Istraživački direktor , European Observatory on Health Systems and Policies.

kirti
Download Presentation

II: Socijalno zdravstveno osiguranje – uvod

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. http://mig.tu-berlin.de II: Socijalno zdravstveno osiguranje –uvod Reinhard Busse, Prof. Dr. med. MPH FFPH Professor Menadžmenta zdravstvene skrbi ,Technische Universität Berlin & Charité - Universitätsmedizin Istraživački direktor,European Observatory on Health Systems and Policies www.observatory.dk

  2. Što činizdravstveni sustav SZOsustavom? sakupljač doprinosa treća stranaplaćanje Ne(zdravstveno)rizični-, ali obično doprinos temeljen na plaći Populacija Davatelji usluga

  3. Različiti načini financiranja zdr skrbi • Porezina dohodak (obično progresivni) i na robu i usluge (PDV; proporcionalno):bezobilježavanja, bez linkova na beneficije = NHS • Doprinosina dohodak (proporcionalno; često samo na plaće, ponekad = regresivno):obilježen, slab/ bez linkova na beneficije = SZI • Premijeovise o dobi, spolu, anamnezi, itd (obično regresivno): obilježeni, link na individualne beneficije = PZO • Fiksna premija poglavi : „rata zajednice“ • Iz džepa

  4. Što činizdravstveni sustav SZOsustavom? sakupljač doprinosa treća stranaPlaćatelj = fondovi za bolesti Ne(zdravstveno) rizični-, ali obično doprinos na plaće (bi)partitna samo-vlada Limitirana kontrola vlade Populacija Davatelji usluga

  5. Glavni organizacijski oblici fondova za bolesti • Jedan nacionalni fond (1 Plaćatelj): nprMađarska • Nekoliko regionalnih fondova (1 po regiji = “single Plaćatelj“): npr Bosna, Rumunjska • Nekoliko nekompetitivnih fondova organiziranih na drugim principima (npr zanimanje): nprAustrija, Francuska, Luxembourg • Nekoliko kompetitivnih fondova : nprBelgija, ČeškaNjemačka, Nizozemska, Švicarska

  6. Što činizdravstveni sustav SZOsustavom? sakupljač doprinosa treća stranaPlaćatelj = fondovi za bolesti Ne(zdravstveno) rizični-, ali obično doprinosi bazirani na plaćama bipartitna samo-vlada Limitirana kontrola vlade Ugovori [Izbor fonda] Davatelji usluga Slobodan pristup Populacija Obavezno osiguranje Javno-privatni mix

  7. Druge osobnosti SZOsustava • Solidarnost: set 4krossubvencijesa strane fonda (zdravi prema bolesnom, imućnipremamanje-imućnima, mladi prema starima, individua prema obitelji) koji daje jednake beneficije • Pluralizam:složeni mix različitih javnih, kvazi-javnih, neprofitnih i koji puta profitnih aktera Participacija:podijeljena vladavina među ovi akterima, ponekad opisana kao “samo-regulacija”. • Izbor:mogućnost osiguranika da odabere između ugovorenih davatelja usluga i, u nekim zemljama, između raznih fondova za bolesti.

  8. Upraviteljstvoi odgovornost • Upraviteljska uloga vladekomplicirana kao glavne odgovornosti zdravstvene skrbi su u rukama fondova za bolesti • fondovi za bolesti bi trebali biti (i obično jesu) odgovorni, ali samo prema svom osiguraniku i glede pokrivenih beneficija (tj. nema širih javnozdravstvenih perspektiva)

  9. Glavna pitanja u vezi organizacije SZO-a u zemlji • Jedan ili više fondova? • Kompetitivni ili ne-kompetitivni fondovi? • Dodijeljeno članstvo ili izbor fondova? • Ako dodijeljeni: temeljem čega, nprstatus zaposlenja, zanimanje, općina/ regija? • Obavezno ili dobrovoljno članstvo?

  10. Sustav soc i zdr osiguranja SZI/ MIU sakupljač poreza Plaćatelj/ kupac Udruživanje rizika/SocialRe Sf1 Sf3 Sf2 E1 C Sakupljač poreza E2 R Sp1 T Sp2 Si Sp3 Sp4 Davatelji usluga Osiguranici Pacijenti P C = doprinosi (oba – bazirani i nebazirani na prihodu) E = obilježeni/ hipotetski zdravstveni porez P = privatni izdaci (podjela troška za SZI/-usluge; dobrovoljno zdravstveno osiguranje; iz džepa za ne SZI- usluge) R = davatelj usluga plaćatelj/ naknada (direktno po ugovornom modelu Ili indirektno po pacijent modelu naknade štete) Sf1 = porezno financirani doprinosi, npr za osobe bez plaće Sf2 = generalne subvencije za udruženo SZOfinanciranje Sf3 = subvencijeza individualne fondove/ sheme zajednice Si = subvencijeza individue koje kupuju osiguranje Sp1 = generalne, nespecificirane subvencijezadavatelje usluga Sp2 = plaćanja bez usluga (npr za investicije) Sp3 = naknada za ne SZI-usluge (npr javno zdravstvo) Sp4 = naknadaza usluge osobe nepokrivenih SZO T = (generalni) porezi upotrijebljeni za zdravstvenu skrb

  11. Bazična pitanja za financiranje SZO-a • Tko skuplja doprinose socijalno zdravstvenog osiguranja? • Tko je odgovoran za postavljanje rata doprinosa? • Da li su rate doprinosa uniformirane ili variraju među grupama? • Koji nivo rata doprinosa– prosječni, diferencirani od fondova, diferencirani od tipova pretplatnika npr samozaposleni, seljaci, stariji?

  12. Da li postoji plafon zarade na doprinosima (gornji i donji)? • U kojem omjeru participiraju zaposleni i poslodavac? • Koliko su progresivni doprinosi socijalnog i zdravstvenog osiguranja? • Da li su ta plaćanja u odnosu? Na ukupno/ neto zarađeni dohodak ili na cijeli dohodak? • Tko doprinosi u ime populacije koja ne zarađuje?

  13. Doprinosi na različite nivoe dohodaka naprema ratama doprinosa u 4 zemlje

  14. Da li postoje posebne rate za neke kategorije kao što su stariji, samozaposelni, seljaci, zaposlenici u javnosti, nezaposleni? • Kako se izračunavaju rate doprinosa (npr bazirane na riziku, dohotku, rati zajednice itd.)? Koja je uloga vladeu tom procesu? • Postoji li dodatni doprinos (nprfiksna rata per capita premije ili dodatni porezi koji su dodijeljeni socijalnom zdravstvenom osiguranju)?

  15. Bazična pitanja o strukturi i menadžmentu fonda • Kako su fondovi organizirani? Koliko ima fondova? Koliko imaju članova? Da li je bilo promjena u broju fondova i/ ili veličini fondova nedavnih godina? Razlozi (npr spajanja ili bankrota)? • Postoje li javna tijela, kvazi javna ili privatna, (profitna i neprofitna) tijela?

  16. Kako su upravljani (nprbipartitne reprezentacijeposlodavaca i zaposlenikaili tripartitnas vladinom reprezentacijom)? • Ima li jedna shema ili nekoliko? • Da li dio populacije ima izbor osiguranje? Kako često mogu prakticirati taj izbor? Koji su podaci dostupni o tome tko stvarno prakticira izbor?

  17. Socijalnozdravstveno osiguranje ili bismarckovskezemlje u zap Europi Sličnosti i varijacije među zemljama

  18. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • SZO je tradicionalno vezano za poslodavca, kasnije se širi na druge definirane grupe (penzioneri, nezaposleni, studenti, samozaposleni etc.) • 75% obaveznoi 13% dobrovoljno u Njemačkoj (izbor između SZO i PZO) • 65% pokrivenosti u Nizozemskoj (nema izbora!)

  19. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • “univerzalna“ pokrivenost je nedavni fenomen: legalno samo za “iznimne troškove“ Nizozemska (1968), u Švicarkoj (1996), Belgiji (1998) i Francuskoj (2000) – planirano za “obično“ zdravstveno osiguranje u Nizozemskoj od 2006

  20. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • 1 – Izbor: predodređenočlanstvo u SZI u Austriji, Francuskoj i Luxembourgu;slobodan izborfonda u Belgiji, Nizozemskoj (1993-), Njemačkoj (1996-) i Švicarskoj - mladi, visoko educirani i zdraviji češće mijenjaju fondove, tj. rizična strukturase separira!

  21. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • 2 – Beneficije uključene: tradicionalno fokusirane na akutnu skrb,djelomično prošireni na preventivne usluge (uglavnom individualne, problemis kolektivnim uslugama!) iekstenzija na dugoročnu skrb npr u Njemačkoj od 1994 (kroz odvojeno socijalno osiguranje)

  22. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • Tradicionalno bazirano samo na plaćama (s gornjim limitom) • Problem 1: povećani teret na troškove rada jer se druga zarada brže povećava • Rješenje: proširiti bazu zarade, npr ukidanjem gornjeg limita (Belgija, Franuska) • U Francuskoj promjena od doprinosa baziranih na plaći od 6.8% poreza od 6.0% na sva primanja osiguranika + oporezivanje farmaceutskog oglašavanja... Tj olašavanje ljudima koji zarađuju plaću

  23. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • Problem 2: nejdnakost doprinosabudući da profili dohotka i rizika variraju među fondovima • Tradicionalni pristup: cjeloviti obilježeno doprinosai prosljeđivanje novca fondovima prema potrošnji • = konflikt s ciljem efikasnosti i instrumentu “kompeticije“ • uniformnarata doprinosa u A, B, F, L i NL (ali različita per-capita premija na vrhu); diferencijska rata u Njemačkoj; diferencijska per-capita premija i Švicarskoj

  24. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik • vladine agencije (Belgija, Francuska, Nizozemska) • Unija fondova za bolesti (Luxembourg) • Individualni fondovi za bolesti (Austrija, Njemačka, Švicarska)

  25. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik/ patient • Novi pristup: prospektivnaalokacija sredstava (Belgija, Nizozemska) ili re-alokacija (Njemačka, Švicarska) – posljednja je teža jer fondovi za bolesti gledaju na novac kao “njihov“ • Razlike u: području dodjele - nacijanaprema regije (Švicarska), stupanj retrospektivne kompenzacije, faktori u formulama (nprregijau NL), uključeni tipovi izdataka, upotreba visoko rizičnihudruživanja

  26. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik Broj fondova za bolesti * Tipična bi-partitna vlada

  27. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik/ patient • Svi sustavi SZO su tradicionalno sustavi multi-Plaćatelja – problem: slaba kontrola troška • rješenja: budžeti – via država (Austrija, Francuska) ili kolektivni ugovori • (problem: kontradiktorna kompeticija među fondovima) • Nizozemska: kolektivni ugovori biti će ilegalni – ali: fondovi teško da će upotrebljavati selektivne ugovore i naknade niže od maksimalnih rata

  28. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga osiguranik

  29. sakupljač doprinosa Plaćatelj davatelj usluga Patient • Slobodan pristup = osobina sustava SZO(osi NL): čuvanje ulaza = efektivnije, jeftinije ali manje popularno (također i u NL) • Pokušaji u Nizozemskoj da odvoje “jezgru” beneficija od ostalih (platit će se privatno) su propali: stomatološka skrb je djelomično bila ponovno uvedena; nepokrivene usluge čine samo 3% izdataka

  30. http://www.observatory.dk http://mig.tu-berlin.de

More Related