1 / 80

“Suvremeni trendovi na tržištu osiguranja”

“Suvremeni trendovi na tržištu osiguranja”. Prof.dr.sc.Drago Jakovčević. Značaj i uloga društava za osiguranje za financijsko i gospodarsko okruženje. Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na:

hayley
Download Presentation

“Suvremeni trendovi na tržištu osiguranja”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. “Suvremeni trendovi na tržištu osiguranja” Prof.dr.sc.Drago Jakovčević

  2. Značaj i uloga društava za osiguranje za financijsko i gospodarsko okruženje Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: • (1) poboljšanje i pojednostavljenje artikuliranja investicijske potražnje, nadziranje i kontrolu investiranja, što sve skupa znači efikasnu alokaciju sredstava , • (2) mobiliziranje tradicionalnih i modernih oblika štednje (depoziti, doprinosi),

  3. Kvalitetna financijska intermedijacija mora biti usmjerena na: (3) sniženje troškova kapitala preko ekonomije obujma i specijalizacije, (4) uspostavu upravljanja rizicima i likvidnošću. (Haiss, Sumegi, 2006).

  4. Povezanost kretanja BDP, imovine banaka i osigurateljnih premija

  5. Komplementarnost osiguranja i bankarstva • Bankoosiguranje je danas komplementarni zajednički proizvod osiguratelja i banaka • On je u užem smislu kanal za distribuciju životnog osiguranja preko banaka, dok u širem smislu predstavlja integraciju osigurateljnog i bankovnog tržišta s pozitivnim ekonomskim učincima za banke i osiguratelje.

  6. Tržišni udio bankoosiguranja u distribuciji životnih osiguranja na europskom tržištu od 1985. do 2006. godine (u %)

  7. Doprinos osigurateljnog sektora u kreditnom potencijalu bankarstva (u milijunima kn)

  8. Smjer veze između osigurateljnog sektora i gospodarstva (1) nema uzročnosti (2) rast realnog sektora potiče potražnju za osiguranjem (3) porast osigurateljnih premija inducira gospodarski rast

  9. Smjer veze između osigurateljnog sektora i gospodarstva (4) negativna uzročnost između rasta osiguranja i realnog sektora, primjerice, rastuće premije osiguranja potiču nesmotreno ponašanje (moralni hazard) s negativnim posljedicama na rast gospodarstva (5) postojanje međuzavisnosti.

  10. Transfer rizika i financijska stabilnost • Društva za osiguranje omogućavaju stabilnost ekonomskih ciklusa na mikro i makro razini • Na mikro razini, poduzeća i pojedinci ne moraju stvarati novčane pričuve u očekivanju rizičnih događaja i saniranju njihovih posljedica. • nacionalne potrošnje bez koje nema razvoja ekonomije i društva.

  11. Na makro razini, osiguranje od rizika koji se javljaju na temelju posjedovanja stvari, obavljanja djelatnosti, uvoza i izvoza, prodaje, kupnje i posuđivanja kapitala kroz promptne likvidacije šteta omogućava povećanje nacionalne potrošnje

  12. Štete i osigurani gubici od posljedica svjetskih katastrofa za razdoblje 2009-2010

  13. Utjecaj osigurateljnog sektora na financijsku stabilnost stanovništva i gospodarstva

  14. 14 Determinante, oblici i alokacija štednje • Keynsova doktrina počiva na teoremu o neproporcionalnom odnosu dohodaka i potrošnje. • Prema tome, dohodak koji raste brže od potrošnje u konačnici dovodi do bržeg rasta štednje u odnosu na potrošnju. (psihološki čimbenici) • Međutim, Modigliani zajedno s Brunbergom daje alternativno pojašnjenje. Njihova je temeljna hipoteza kako kućanstva teže ocjeni ekonomiziranja budućih troškova. .

  15. 15 Prikaz teorije životnog ciklusa Na razini svakog pojedinca postoji životni ciklus kojeg determiniraju isključiva potrošnja u doba odrastanja i mirovine, te radni vijek ili doba djelomične potrošnje, odnosno štednje.

  16. 16 Determinante, oblici i alokacija štednje -zaključno • Jedinstveni životni ciklus rezultanta je individualnih ciklusa, a svaki ciklus bitno određen demografskom strukturom stanovništva, konkretnije, starosnom i spolnom strukturom. • Stopa globalne štednje je konstanta u vremenu. Pojedinci nastoje za cijelo vrijeme svoje radne aktivnosti održavati ritam štednje unatoč kontinuiranom rastu dohotka. • Konjunktura pridonosi porastu stope štednje kod mlađe generacije dok sustav doprinosa rezultira padom stope štednje.

  17. Alokacija i efekt supstitucije štednjeu RH

  18. 18 AKTUALNI TRENDOVI , STUPANJ RAZVOJA, MJERENJE EFIKASNOSTI I RIZIČNOSTI OSIGURATELJNE INDUSTRIJE • GLOBALIZACIJA JE TRANSFORMIRALA REALNI SEKTOR I FINANCIJSKE SUSTAVE NACIONALNIH EKONOMIJA • FINANCIJSKA INTERMEDIJACIJA NA NAČELIMA EKONOMIJE OBUJMA PRIDONOSI INSTITUCIJSKOJ KONVERGENCIJI BANKARTSTVA I OSIGURANJA (KONGLOMERIZACIJA) • PRITISAK RIZIČNOG OKRUŽENJA U GOSPODARSTVU TE POJAČANO PREUZIMANJE RIZIKA FINANCIJSKIH POSREDNIKA PRIMORAVA MEĐUNARODNE REGULATORE NA STANDARDIZACIJU I HARMONIZA CIJU PROPISA

  19. Utjecaj vanjskih čimbenika i rizika na poslovanje institucija

  20. UTJECAJ KRIZE NA POSLOVANJE OSIGURATELJA U RH

  21. IMOVINA ZA POKRIĆE MPOŽ u tis kn

  22. IMOVINA ZA POKRIĆE TEHNIČKIH PRIČUVA u tis kn

  23. Investicije, prihodi i prinosi osigurateljnog sektora u RH, u (000)kn

  24. Investicije, prihodi i prinosi osigurateljnog sektora u RH, u (000)kn

  25. 25 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 SISTEMSKI FINANCIJSKI RIZIK 1. Diversifikacija postupno stabilizira portfelje, sistemski rizik je još uvijek velik-nije kraj dužničkim krizama 2. Mogu li dokazana ranjivost(kolaps) financijskih sektora USA, UK i deficiti tekućih računa srednjo-istočnih europskih zemalja biti jamac daljnjeg rasta europske ekonomije ? 3 . Može li snažan rast potrošnje u Aziji (Kina s rastom od 8 % BDP 2011) održati globalni rast 4. Promjene na financijskim tržištima u posljednje dvije dekade decentralizirale su i atomizirale rizik između privatnog i javnog sektora i tržišta, unaprijeđena je funkcija “upravljanja rizicima” ali postavlja se krucijalno pitanje : TKO JE VLASNIK GLOBALNIH RIZIKA U KRIZI?

  26. Osiguratelji i resoiguratelji spram sistemskog rizika(“Why insurers differ from banks”) • Osiguranja se financiraju unaprijed naplaćenim premijama što im omogućava čvrsto upravljanje novčanim tijekom bez zahtijeva za veleprodajnim financiranjem ; • Police osiguranja su dugoročni ugovori, s kontroliranim odljevima, pa su osiguratelji stabilizatori financijskog sustava; • Tijekom testiranja financijske krize , osiguratelji održavaju relativno fiksne kapacitete , volumen poslovanja i cijene

  27. 27 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (2) SIGURNOST OPSKRBE HRANOM • KRAJEM 2011 CIJENE HRANE SU NA NAJVIŠOJ, A REZERVE NA NAJNIŽOJ RAZINI U ZADNJIH 25 GODINA • PROBLEMI KOJI NISU RJEŠENI: • RAST POPULACIJE I PROMJENA NAČINA ŽIVOTA, • BIO-ENERGIJA I KLIMATSKE PROMJENE, • GLAD U NAJSIROMAŠNIJIM ZEMLJAMA

  28. 28 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (3) RANJIVOST U LANCU PONUDE • TEHNOLOŠKA REVOLUCIJA I TEHNIČKE INOVACIJE UZ UKIDANJE TRGOVINSKIH BARIJERA SNAŽNO SU RAZVILE MEĐUNARODNI I MEĐUREGIONALNI PROMET • UPRAVO TA KONCENTRACIJA I CENTRALIZACIJA MOGU ZNAČAJNO POVEĆATI RIZIKE I RANJIVOST SUSTAVA OPSKRBE

  29. 29 ODREDNICE GLOBALNOG RIZIKA U 2011 (4) ENERGIJA • RASPOLOŽIVOST I DOSTATNOST ENERGETSKIH IZVORA KLJUČNE SU DETERMINANTE GLOBALNOG RAZVOJA • DO 2030 OČEKUJE SE 37% PORAST POTRAŽNJE ZA NAFTNIM DERIVATIMA IMA LI IZGLEDA ZA STABILIZACIU CIJENA NAFTNIH DERIVATA ?

  30. 30 USPOREDBA INSTITUCIONALNE STRUKTUREFINANCIJSKIH TRŽIŠTA U SVIJETU

  31. Relativna važnost institucija osiguranja RH u odnosu na ostale financijske posrednike (milijuni kuna, %) 31 31 12.9.2014.

  32. Ukupni globalni premijski prihod iznosi 4 338 964 milijuna USD Životno osiguranje: 2 420 072 milijuna USD (57%) Neživotno osiguranje: 1 818 893 milijuna USD (43%) 32 32 Tržište osiguranja u svijetu u 2009. godini 12.9.2014.

  33. 33 33 Mobilizirana štednja u sustav osiguranja imovine i osoba tijekom 2010. godine (uzorak zemalja svijeta) PENETRACIJA 12.9.2014.

  34. 34 34 Ukupno zaračunate premije u 2009. u mil. USD 12.9.2014.

  35. 35 35 Gustoća osiguranja: premije per capita u 2009. u USD 12.9.2014.

  36. 36 36 Udio ukupno zaračunate premije u BDP-u za 2009. 12.9.2014.

  37. 37 Rast premije osiguranja života u 2009. godini iznad dugoročnog prosjeka

  38. 38 Rast premije neživotih osiguranja u 2009. godini ispod dugoročnog prosjeka, osim za novo industrijalizirane Azijske ekonomije i rastuća tržišta

  39. HRVATSKA INDUSTRIJA OSIGURANJA 39 39 Zaračunata bruto premija u razdoblju 2000.-2010. godine (u 000 kn) Izvor: HANFA 12.9.2014.

  40. 40 40 Indeksi rasta ukupno zaračunate bruto premije u Hrvatskoj Izvor: HANFA 12.9.2014.

  41. 41 41 INDEKSI RASTA ŽIVOTNIH PREMIJA Izvor: HANFA 12.9.2014.

  42. 42 INDEKSI RASTA NEŽIVOTNIH PREMIJA

  43. 43 43 Slabija razvijenost strukture portfelja !2009. godina 12.9.2014.

  44. 44 44 Strukturazaračunatebrutopremije u Hrvatskoj u razdoblju 2000.-2010.godine Izvor: HANFA 12.9.2014.

  45. 45 45 Struktura premije po skupinama osiguranja u 2009. godini Izvor: HANFA; Godišnje izvješće 2008. 12.9.2014.

  46. 46 46 Premija po stanovniku (u kunama) Izvor: HANFA 12.9.2014.

  47. 47 47 Udio premije u BDP-u (%) Izvor: HANFA 12.9.2014.

  48. 48 Udio većinskog domaćeg i stranog kapitala po skupinama osiguranja u ukupnom temeljnom kapitalu društava za osiguranje i reosiguranje na dan 31.12.2008. godine Izvor: HANFA

  49. 49 49 12.9.2014.

  50. Relativni udio katastrofa po kategorijama tijekom 2010. godine 2010.: 43 475 mil USA $ 303 573 ljudskih žrtava 2009.: 26 270 mil USA $ 14 916 ljudskih žrtava 12.9.2014. 50

More Related