STRATEGIJA NOVIH POSLOVA

1. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić STRATEGIJA NOVIH POSLOVA Predavanja ožujak 2006.

2. KREATIVNA EKONOMIJA Kako ljudi zarađuju na idejama John Howkins

3. KREATIVNOST sposobnost stvaranja nečeg novog, stvaranje “nečega ni iz čega”, davanje nečemu novi karakter, to je talent, prirođena sposobnost. EKONOMIJA  uobičajeno se definira kao sustav za proizvodnju, razmjenu i potrošnju dobara i usluga. Veza između kreativnosti i ekonomije se dogodi kad se god neka ideja identificira, imenuje i učini izvedivom pa se kao rezultat toga može posjedovati i tržiti. KREATIVNI PROIZVOD  definiran kao ekonomsko dobro ili usluga što rezultira iz kreativnosti i ima neku ekonomsku vrijednost.

4. INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO – oblici • Autorsko pravo • Patenti • Dizajn • Zaštitni znakovi • 7 načela intelektualnog vlasništva: • VLASNIŠTVO • NEOPIPLJIVOST • DRŽAVA • MEĐUNARODNE KONVENCIJE • OPRAVDANJA • VLASNIČKI UGOVOR • POVLAČENJE

5. JEDNADŽBA KREATIVNOSTI • kreativna ekonomija je ekvivalentna vrijednosti kreativnih proizvoda pomnoženoj s brojem transakcija KE = KP x T ELEMENTI KREATIVNOSTI: • osobno • originalno nužni elementi • značenje Kreativnost je iznenađujuća, osnovni element života, univerzalni talent, zabava...

6. PATENTI • najjasniji primjer intelektualnog vlasništva kao imovine • nisu samo vlasništvo, oni su monopoli • pokazuju sklonost država i djelatnosti prema privatiziranju kreativnih proizvoda • riječ “patent” potječe od latinske riječi za “otvoren” i skraćenica je za “kraljevski patent”dokumente koji se mogu lako otvoriti i pregledati

7. REGISTRACIJA • registracija patenta razvila se od jednostavnog upisa u registar do potpunog procesa prijave, • izumitelji moraju ispuniti prijavu da bi dobili zaštitu tj.moraju dokazati da je njihov izum doista nov • odlučujuću važnost ima “Datum prava prvenstva” tj.kad ja prijava nastala • prijava mora biti u kategoriji materije koja se može patentirati • prvi je test novina • drugi je test inventivni korak • treće, patent mora biti koristan

8. AUTORSKO PRAVO • postoji samo za djela koja se mogu grupirati u tri kategorije : književni, dramski, glazbeni i likovni radovi, filmski i TV programi; izvedbe i radijske i televizijske emisije, i tipografsko uređenje tiskanih djela • rad se mora uklapati u kategoriju, mora biti originalan i mora sadržavati autorovo umijeće i trud • ideja može biti kopija; ali izraz mora biti originalan • pruža dugoročnu zaštitu, obično za autorova života plus sedamdeset godina • nije monopolsko pravo nego pravo sprečavanja drugih da nešto naprave • postoji 5 logičnih faza pojma autorskog prava kao sile u kreativnoj ekonomiji: • 1. AUTOR • 2. AUTOROVO POSTUPANJE • 3. DJELO: tekst, slika, izvedba... • 4. ZAKON SPECIFICIRA VRSTE PRAVA KOJA SU • ZAŠTIĆENA • 5. DOLAZI DO TRANSAKCIJE U KOJOJ IMATELJ • PRAVA DOPUŠTA, ILI ZABRANJUJE DRUGIMA DA • RADE KOPIJE

9. OSNOVNE KREATIVNE DJELATNOSTI • POSLOVANJE IDEJAMA • kreativnostnajvažnije neobrađeno bogatstvo i najvrijedniji ekonomski proizvod • kreativne proizvode je teško kvantificirati i vrednovati • GLOBALNI RAST • - kreativna ekonomija bila je vrijedna 2,2 bilijuna $ u 1999.godini i raste po stopi od 5% na godinu • Čini 7,3% globalne ekonomije • Najveće je tržište Amerika iza koje slijedi Japan, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo itd. • OGLAŠAVANJE • - Danas je suočeno s jednom velikom prilikom. Prilika je proširivanje rada, nasuprot tradicionalnih medija; tiska, televizije, radija itd.,u područja visoke i niske tehnologije.

10. ARHITEKTURA • - po veličini 5.djelatnost u svijetu, iza obrane, obrazovanja, zdravlja i hrane. • spada pod autorsko pravo • Arhitektura je najistinskije međunarodna od 15 kreativnih djelatnosti. • LIKOVNE UMJETNOSTI • - tržište likovnih umjetnosti bavi se samo originalnim djelima koja su jedinstvena ili rijetka • umjetnik zadržava autorsko pravo • tržište umjetnina primjer je “ekonomije pogodbe” jer je svaka transakcija jedinstvena • New York i London dominiraju tržištem • UMJETNIČKI OBRT • 2 otvorena tržišta: • tržište likovnih umjetnosti i • tržište turizma i dokolice

11. DIZAJN • Industrial Design Society of America definira industrijski dizajn kao : • “stvaranje i razvoj koncepcija i specifikacija koje optimiziraju funkcije, vrijednost i izgled proizvoda i sustava na uzajamnu korist korisnika i proizvođača.” • Npr. Logotip Coca-Cole, Nikeov položeni vršak strelice • -globalno tržište vrijedno 140 mlrd $ • MODA • dizajnerska moda posao je malih opsega, ali intenzivne konkurencije • New York, Pariz, Milano i Ženeva • globalno tržište vrijedno oko 12 mlrd $ • FILM • jedan od sektora gdje jedan uspjeh može biti dovoljan • globalno filmska je industrija vrijedna 57 mlrd $ na godinu

12. GLAZBA • najneopipljiviji od kreativnih proizvoda • REPRODUKTIVNE UMJETNOSTI (kazalište/opera/ples/balet) • -sve vrste izvedbi na pozornici i drugim prikladnim prostorima • -globalna djelatnost vrijedna 40 mlrd $ • -središta su Broadway (New York) i West End u Londonu • NAKLADNIŠTVO • najveća medijska djelatnost u svijetu • knjige se poklanjaju najviše od svih drugih kreativnih proizvoda • globalno tržište časopisa 1999. bilo je vrijedno 73 mlrd $

13. ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ • globalno članice OECD-a izvijestile su o 495 mlrd $ bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj • od 10 kompanija koje najviše troše na istraživanje i razvoj 4 su američke: Ford Motor Company, General Motors, IBM i Lucent • SOFTVER • osmišljavanje i pisanje računalnih programa je kreativno ,ali je diskutabilno zaslužuje li vlastitu kategoriju • globalna softverska djelatnost vrijedna je 489 mlrd $ • TV i RADIO • -najbolje ocijenjeni novi program u svijetu posljednjih godina je “Tko želi biti milijunaš?” • VIDEOIGRE • ATARI vs NINTENDO • Japan dominantan na tržištu videoigara • globalni ukupni promet videoigara je oko 17 mlrd $

14. Ed Mc Cabe, pisac reklamnih tekstova: “Kreativnost je jedan od posljednjih preostalih legalnih načina za stjecanje nepoštene prednosti nad konkurencijom.” 2020.Godine uz sadašnju stopu rasta od 5%, možemo prognozirati ukupni iznos od 6,1 bilijun $. Neke će djelatnost rasti brže od drugih, međutim veličina kreativne ekonomije ovisit će o tome kako se proizvodima upravlja i kako se distribuiraju, kao i o tome štose proizvodi.

15. NAČELA KREATIVNOG UPRAVLJANJA • Kreativni ljudi – upravljanje intelektualnom imovinom, preuzimanje “kormila” • Posao mislioca – posao je “mislilac” ne “razmišljanje” • Kreativni poduzetnik – upotrebljavaju kreativnost da oslobode bogatstvo u njima • Poduzetnik  čovjek koji oslobađa kapital vezan u zemlji i preusmjerava ga kako bi “promijenio budućnost” • 5 zajedničkih karakteristika kreativnih poduzetnika: vizija, fokus, financijska pronicavost, ponos i hitnost. • Posao nakon zaposlenja • Pravodobna osoba – ljudi koje se angažira samo kad su i gdje potrebni.Posjeduju specifično znanje i društvenu sposobnost da zauzmu mjesto u skupini ljudi i uklope se u njezin način rada. • Privremena kompanija – ad hoc organizmi koji se osnivaju u svrhu ostvarivanja kratkoročnog cilja. “Minimalistička” kompanija usredotočena na sirove sastojke rada: cilj ljude i poslove-kao-ono-što-treba-napraviti. Vijek trajanja od 1 godine.

16. Mrežni ured i poslovni grozd • Timski rad – (vođeni rad i kolektivizam)-svaki pojedinac treba biti zainteresiran za napredovanje drugih članova, zajednički rad se mora potvrđivati u svakodnevnoj praksi • Financije– Trošak kreiranja nečeg je trošak ne kreiranja nečeg drugog, intelektualno vlasništvo se vrlo rijetko koristi kao jamstvo za financiranje zaduživanjem. • Poslovi i hitovi – poriv je kreativne ekonomije, kad se bavi neopipljivim idejama i pravima, stvoriti novu ideju i veličati njezinu jedinstvenost.

17. DESET PRAVILA ZA USPJEH • IZUMITE SAMI SEBE • DAJTE PRIORITET IDEJAMA, A NE PODACIMA • BUDITE NOMAD • DEFINIRAJTE SEBE PREMA VLASTITOM DJELOKRUGU (RAZMIŠLJANJA) • UČITE BEZ PRESTANKA • ISKORIŠTAVAJTE SLAVU I GLASOVITOST • POSTUPAJTE S VIRTUALNIM KAO SA STVARNIM I OBRATNO • BUDITE LJUBAZNI • DIVITE SE USPJEHU, OTVORENO • BUDITE VRLO AMBICIOZNI. NEUSTRAŠIVO KRENITE • ZABAVLJAJTE SE U kreativnoj ekonomiji i deset pravila lako pređu u 11! Smijete kršiti vlastita pravila!

18. KAPITAL MOGA UMA Kreativni kapital nastaje svaki put kad netko prikrije neku ideju, ili dio ideje za budućnost. de Rivarol: “Ideje su kapital koji nosi kamatu samo u rukama nadarenih.”

19. ČETVRTI KAPITAL • ideja kapitala opisuje svaku imovinu koja omogućuje ili pojačava buduću ekonomsku aktivnost • svako društvo zahtjeva novu vrstu kapitala • TALENT KREATIVNOST: da li je to kapital?

20. LJUDSKI KAPITAL Zadatak pojedinca je akumulacija i maximalno uvećavanje kvalitete, opsega i korisnosti svog unutarnjeg kapitala.

21. STRUKTURNI KAPITAL • njegova svrha je stvoriti organizaciju, zajednicu odnosa gdje ljudi mogu pretvarati ideje u vlasništvo • INTELEKTUALNI KAPITAL • - znanje koje se može pretvoriti u profit

22. LJUDSKI KAPITAL + INFRASTRUKTURNI KAPITAL = INTELEKTUALNI KAPITAL KONVENCIONALNE RAČUNOVODSTVENE METODE:  mjere što kompanija “ima” ,a ne što “zna”

23. KREATIVNI KAPITAL • kreativnost je kapitalna imovina • KREATIVNA EKONOMIJA • sirovina = čovjekov talent = talent za nove i originalne ideje te pretvorbe tih ideja u ekonomski kapital i proizvode koji se mogu dobro prodati

24. ZAKLJUČAK O novoj ekonomiji treba razmišljati kao o onoj sagrađenoj oko “kreativne industrije” koju autor knjige definira sektorom ekonomije kontrolirane jednim od 4 vrste intelektualnog vlasništva kojeg čine: patenti, autorska prava, zaštitni znakovi i dizajn. U novom društvu radnici postaju fleksibilniji, privremeni i upravo oni identificiraju i rješavaju probleme te distribuiraju informacije. Žestoka konkurencija zahtijeva konstantne inovacije potrebne za opstanak poduzeća. Inovatori sami po sebi moraju biti kreativni i prodorni u ekonomiji u kojoj su ideje valuta, a informacijska tehnologija banka koja ih pokreće. 2x Marta, Martina, Antonija & Silvija