ZAŠTITA MAJKE I DJETETA

1. ZAŠTITA MAJKE I DJETETA

2. Majci i djetetu posebna zaštita! • Pod posebnom skrbi društva jer • su majka i dijete osobito biološki osjetljivi • prenatalno razdoblje i djetinjstvo određuju zdravlje idućeg naraštaja odraslih • čimbenici okoline su drugačiji i snažniji • zdravlje majke i djeteta djeluje na reproduktivno zdravlje dolazećih naraštaja, pa i na demografsku situaciju zajednice

3. Organizirana briga očituje se u zakonodavstvu • Posebna briga zajednice očituje se u nacionalnim i međunarodnim zakonima, ali i u dogovorima i u međunarodnoj solidarnosti u pružanju pomoći

4. Ustav RH “država štiti materinstvo, djecu i mladež” “roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, te imaju pravo da samostalno odlučuju o odgoju djece” “tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete imaju pravo na osobitu njegu, obrazovanje, skrb” “djeca ne smiju biti prisiljena na rad koji štetno utječe na zdravlje ili ćudoređe, ne dopušta im se takav rad” “mladež, majke, invalidne osobe imaju pravo na osobitu zaštitu na radu”

5. Konvencija o pravima djeteta 1990. UN/Generalna skupština- obavezuje sve potpisnice • Zahtijeva da država osigura djeci najbolji zdravstveni standard, a posebno: -da država provodi mjere za smanjenje smrtnosti dojenčadi, razvoj primarne z. zaštite, osiguranje hrane djeci, z.z. majki prije i poslije poroda, razvoj preventivne z.z., širenje znanja o dojenju, higijeni, zaštiti od nesreća, savjetovanje o planiranju obitelji -posebna skrb, obrazovanje i vježbe za dijete ometeno u razvoju - dostojan život, samostalnost i integracija -posebna zaštita djece izbjeglica, djece u ratu, djece nacionalnih manjina -zaštita djece od narkotika i od spolnog iskorištavanja

6. Prava djeteta u okviru zdravstvene zaštite • Svjetska medicinska udruga (WMA), 1999., Otavska deklaracija o pravima djeteta na zdr.zaštitu • Uslijed etičkih problema koji proističu iz suprotnosti između velikog razvoja medicine i ograničenih mogućnosti njihove primjene • Obaveze i preporuke za zdr.radnike • Načela kojih se moraju pridržavati liječnici, po mogućnosti, s obzirom na ograničenja u primjeni najnovijih znanstvenih dostignuća

7. Zdr.zašt.djeteta sa svojim medicinskim, emocionalnim, društvenim i financijskim stranama koje se isprepleću i djeluju na proces liječenja, sadrži osobitu pozornost prema pravima djeteta kao pacijenta • Temelji se na Konvenciji UN o pravima djeteta iz 1989.: djetetu- najviši dostižni standard zdravlja, sva moguća sredstva svoj djeci!! • Dijete= ljudsko biće od časa rođenja do kraja 17.g

8. Opća načela • Svako dijete ima prirođeno pravo na život i na pristup sredstvima za postizanje zdravlja Zdr.radnici su dužni promicati ta prava • Zaštiti preživljavanje i razvoj djeteta, uz odgovornost oba roditelja • Brinuti o najboljem interesu djeteta • Odupirati se diskriminaciji u ostvarivanju pomoći • Ostvariti prikladnu pre i postnatalnu zaštitu majke i djeteta • Osigurati svakom djetetu zdr.pomoć i skrb, osobito primarnu z.z., psihijatrijsku skrb, suzbijanje boli, zaštitu ometenoj djeci • Štititi od nepotrebnih postupaka i istraživanja • Boriti se protiv bolesti i pothranjenosti, protiv zlostavljanja, protiv tradicijskih postupaka • Razvijati preventivnu skrb

9. Posebna načela • Kvaliteta skrbi • Sloboda izbora • Suglasnost i samoodređenje • Dostupnost informacija • Povjerljivost • Primanje u bolnicu • Zlostavljanje djece • Zdravstveni odgoj • Dostojanstvo pacijenta • Vjerska pomoć

10. Zemljopisni i klimatski Izvori hrane i način njihova iskorištavanja siromaštvo, pomanjkanje hrane i vode, nepismenost i zaostalost, iskorištavanje dječje radne snage, pomanjkanje najosnovnijih oblika z.z. Stupanj industrijalizacije i urbanizacije struktura obitelji narušena, zapošljavanje žena, otuđivanje djece Gospodarski i društveni odnosi, kultura i vjera štetnavjerovanja i tabui, dječji brakovi, zapostavljenost djevojčica, obrazovanost majki Prevalencija raznih uzročnika infekcija Čestoća i raspodjela pojedinih gena u populaciji Sve te okolnosti utječu na odnose među ljudima, socijalne vrijednosti, način i norme ponašanja, odnos prema rađanju djece, zdravlju i bolesti, na strukturu i funkciju obitelji, stvaralaštvo, na način života. Čimbenici koji utječu na zdravlje populacije, pa i na zdravlje majke i djeteta:

11. Kako se procjenjuje z.stanje majki i djece u zajednici • Ocjena prirodnog kretanja stanovništva (stope rađanja, umiranja, prirodnog prirasta stanovništva, dobne strukture, očekivanog trajanja života) • Ocjena visine i uzroka smrtnosti (mortaliteta) • Analiza pobolijevanja (morbiditeta) • Ocjena učinkovitosti programa intervencije tj. prevencije i liječenja određenih bolesti (pobolijevanje od bolestiprotiv kojih se cijepi, koje se sprječava intervencijama ili sistematskim pregledima) • Analiza pozitivnih pokazatelja zdravlja U razvijenim zemljama Podaci o tjelesnom rastu i razvoju djece Rodna težina i visina Antropometrijske mjere tijekom djetinjstva Sekularna akceleracija rasta

12. Definicije vitalnostatističkih pojmova (SZO) • Živorođeno dijete- istisnut/izvađen plod začeća iz majke koji nakon odvajanja diše/ pokazuje znakove života, bez obzira na trajanje trudnoće • Mrtvorođeno- plod bez znakova života nošen 22 i više tjedana, težak 500g i više, dug 25cm i više • Gestacijska dob- trajanje gestacije, od 1.dana posljednje menstruacije do dana poroda

13. Rodna težina- 1.izmjerena T nakon rođenja • Dijete male rodne težine- manje od 2500 g • Nedonošče- gestacija kraća od 37 tjedana • Donošeno- rođeno nakon punih 37 tjedana gestacije • Prenošeno- nakon 42 tjedna

14. Dojenačko razdoblje: rođenje do 365. dan • Novorođenačko: rođenje do 28. dan • Rano novorođenačko: rođenje do 7. dan • Kasno: od 7. do 28. dana • Postneonatalno: od 28. do 365. dana • Perinatalno: od 22. tjedna gestacije do kraja ranog neonatalnog r.

15. / 1000 ukupno rođene ili / 1000 živorođene ili / 1000 djece iste dobi/ 100 000 živorođene • Fetalna smrt • Fetalna smrtnost ili mortinatalitet • Perinatalna smrtnost • Rana neonatalna • Neonatalna • Kasna neonatalna • Postneonatalna • Smrtnost dojenčadi • Smrtnost djece prema dobi • Smrtnost majki

16. Hr (2001.) i Eu(2000.) % djece od 0 do 14 g.:17,1 Natalitet:9,2/ 1000 Mortalitet:11,2/ 1000 stanovn. Očekivano trajanje života:73g Smrtnost dojenčadi:7,7/ 1000 živorođenih Prirodni prirast= N-M/1000 st., u jednoj godini Z.u razvoju(1996.) 34,6 28,3 9,5 62,3 70 Vitalnostatistički podaci za HRstanovnika: 4,44 milijuna Prirodno kretanje stanovništva

17. Natalitet: ovisi o gospodarskom razvoju • Mortalitet: ovisi o gospodarskom razvoju, stupnju razvoja zdravstvene zaštite i o dobnoj strukturi stanovništva • Što je zemlja razvijenija- manji je postotak djece u cjelokupnoj populaciji, manji natalitet, manji prirodni priraštaj • U HR: pr.priraštaj negativan • Uloga zajednice: mjere za povećanje nataliteta • Najbolji pokazatelj z.z.djece: smrtnost dojenčadi

18. Zdr.stanjemajki i djece u trudnoći/porodu/neonatalno • Smrtnost majki u vezi s porodom (u Hr manja od 10/ 100 000 živorođenih) • Smrtnost žene u vezi s pobačajem (najčešće nepoznata u nerazvijenim zemljama) • Postotak poroda uz stručnu pomoć (99%!) • Perinatalna smrtnost (mrtvorođeni+rana neonatalna smrtnost): u Hr 9,4/ 1000 u Eu 6,3; uzroci: bolesti majke, komplikacije trudnoće, prerani porod, prirođene anomalije, infekcije • Perinatalno obolijevanje (dovesti će do ometenosti!): nezrelost, asfiksije, oštećenja mozga, intrakranijalna krvarenja, prirođene anomalije

19. Zdr. stanjedjece • Dojenačka smrtnost: najvažnije mjerilo zdravstvenog stanja neke populacije, pokazatelj zdr. razvijenosti i razvijenosti cijele zajednice Slo 4,6/ 1000, Hr 7,7/ 1000 Uzroci: perinatalni, nedonešenost, kong.malformacije, kong.malformacije srca, SIDS, infekcije nepovoljni okolinski faktori: nepovoljne socijalne, obiteljske, higijenske prilike, neadekvatna prehrana, izloženost infekcijama, loša njega i briga, nedostupna zdr.skrb, neprosvijećenost, siromaštvo !!!! • Smrtnost djece od 1-4 g.: znatno manja Uzroci: nesreće, kong.malform., neoplazme, infekcije • Smrtnost djece od 5-20 g.: najniža Uzroci: nasilne smrti i nesreće, neoplazme, bolesti srca i krvotoka, kong.

20. U toj dobi problemi su povezani s: Nedovoljno razvijenom otpornošću prema infekcijama Poremećajima rasta i razvoja Posljedicama genetskih, pre i perinatalnih oštećenja Nedovoljnom i nepravilnom prehranom Psihosocijalnim poremećajima u obitelji Bolesti: pothranjenost i hipovitaminoze, infekcije i zarazne bolesti, respiratorne infekcije, akutne zarazne bolesti koje se teško mogu prevenirati, nesreće, poremećaji duševnog i motoričkog razvoja, oštećenja vida i sluha, kronične bolesti, psihosocijalni poremećaj u odnosu roditelj-dijete, zapostavljanje i zlostavljanje Zdr.problemidojenčadi i predškolske djece

21. Zdr.problemi dojenčadi i predškolske djece Kako ih spriječiti? • Osnovni higijenski uvjeti i pitka voda • Prehrana na prsima • Pravilna prehrana • Aktivna imunizacija • Osigurati osnovnu zaštitu za zdravo i bolesno dijete • Rano prepoznavanje i liječenje bolesti • Zdr.odgoj roditelja i djece

22. Povezani su najuže s procesom intenzivnog tjelesnog i duševnog razvoja, spolnim sazrijevanjem, procesima intenzivne socijalizacije i odnosa s okolinom Osim bolesti i oštećenja opseg zdr.potreba definiran je i stvaranjem stavova, navika, ponašanja u tom razdoblju koji mogu djelovati kao činioci rizika za zdravlje u odrasloj dobi: način prehrane, odnos prema pušenju, alkoholu, odnos prema fizičkoj aktivnosti, odnos prema spolnosti, odnos prema društvenim normama ponašanja Bolesti: kronične bolesti, nesreće, samoubojstva, zarazne bolesti + spolno prenosive bolesti, adolescentna trudnoća, psihosocijalni problemi Zdr.problemidjece i mladih od 5 do 20 g.

23. Organizacija i provođenje zdr.zaštite majki i djece

24. Osnovni princip organizacije: od začeća jedne generacije, preko rasta i razvoja do reproduktivne dobi i do začeća slijedeće generacije, ujediniti sve faze razvoja djeteta do odrasle dobi Načela: • Zaštita djeteta nedjeljiva od zaštite majke i obitelji • Sveobuhvatna i podjednako dostupna svim članovima populacije • Jedinstvena: preventivna, kurativna, rehabilitacijska, socijalna • Tražiti osobe s povišenim rizikom i dati prednost ugroženima • Cijeli sustav lančano povezan • Višestrukovni pristup

25. Sadržaj rada z.z.majki i djece • Prijekoncepcijska zaštita:planiranje trudnoće, promjena životnih navika, imunizacija, zdr.odgoj, regulacija kroničnih bolesti • Prenatalna:sistematski pregledi trudnica, zdr.odgoj, priprema za porod, stručni porod • Z.dojenčadi i predškolske djece • Z.školske djece i mladeži

26. Zaštita dojenčadi i predškolske djece • Osnovne zadaće zdravstvene skrbi u toj dobi: • Praćenje rasta i razvoja, zdr.stanja, rizika i uvjeta života • Sprječavanje bolesti i oštećenja kroz: cijepljenje, profilaksa rahitisa i anemije, karijesa, psihosocijalnih poremećaja • Rano otkrivanje odstupanja od normalnog razvoja i oštećenja: prirođene malformacije, neuromotorički poremećaji, oštećenja sluha, vida, govora, MR, ortopedske anomalije, kronične bolesti, psihosocijalni problemi, zlostavljanje djece • Poticanje prehrane na prsima- Osiguranje pravilne prehrane- Sprječavanje pothranjenosti, preuhranjenosti

27. Osnovne zadaće zdr.skrbi: 5. Osiguranje pravodobnog i potpunog liječenja, habilitacije i rehabilitacije akutnog i kronično bolesnog 6. Provođenje zdr.odgoja i savjetovanja roditelja: o njezi, prehrani, bolesti, sprječavanju nesreća, odgoju 7. Sudjelovanje u provođenju društvene skrbi o djeci: pravo roditelja na njegu bolesnog djeteta, smještaj u jaslice i vrtiće, zaštita djece sa smetnjama

28. Sistematski pregledi dojenčadi obuhvaćaju: Antropometrijska mjerenja T i D/V i OG, Ocjena kliničkog statusa i uhranjenosti, Ocjena psihomotornog razvoja, Procjena vida, sluha, govora, Testovi za otkrivanje bolesti kukova i ortopedskih anomalija, Položaj testisa, Otkrivanje socijalnih rizika 1 mj, 3,6,9,12 mj • Savjetovalište za dojenčad

29. Sistematski pregledi predškolske djece: Ocjena somatskog, duševnog, neurološkog razvoja, Stanje uhranjenosti, Poremećaji vida, sluha, govora, ortopedske anomalije, Ocjena psihosocijalnih odnosa i rizika, Stanje zubi 2g, 4g • Savjetovalište za predškolsku djecu

30. Uspjeh zaštite zdravlja dojenčeta i predškolskog djeteta procjenjuje se kroz: • Smrtnost dojenčadi: visina i uzroci • Smrtnost djece od 1-4 g. • Učestalost bolesti za koje postoji prevencija (to su one protiv kojih postoji imunizacija+ rahitis i anemija) • Omjer ranog i kasnog otkrivanja oštećenja (kuka, vida, sluha, govora, neuromotoričkih, nespuštenih testisa)

31. Jaslice i vrtići • Ustanove za zbrinjavanje djece predškolske dobi dok roditelji rade ili ne mogu potpuno zadovoljiti potrebe djeteta • Imaju društveno-zaštitnu odgojno-obrazovnu zdravstvenu ulogu

32. Terminologija • Jaslice zbrinjavaju djecu do navršene 3.g. • Vrtići od 4. do 7. g. • Zakon o predškolskom odgoju 1993./dopuna 1997.: Dječji vrtić- od navršene 1. g. do polaska u školu Donja dobna granica primitka- 6 mj.!

33. Dvojbe oko koristi za mentalni i psihosocijalni razvoj i oko zdravstvenog aspekta • O vrtićima – manje dvojbe • O jaslicama - mišljenja o njihovoj koristi podijeljena Stajališta: Konzervativna- djetetu treba obitelj Realistična- - Argumenti za: društvene potrebe, majka želi raditi i afirmirati se, nestala je klasična obitelj - Zbog toga jaslice postaju dio suvremene civilizacije

34. Djetetu treba individualna njega i odgoj u obitelji, jer prije određene dobi dijete nije tjelesno, psihomotorički, emotivno i imunosno zrelo za boravak u zajednici. • Gdje je ta granična dob?

35. Za odvajanje od obitelji pa makar i na par sati- minimum: 1.dijete svladalo temeljne životne vještine- hodanja, uzimanja hrane, govorne komunikacije, kontrole ekskretornih funkcija, 2.završilo osnovno cijepljenje, 3.steklo određeno imunosno iskustvo postupnim dodirom i prokuživanjem, 4.prošlo kroz fazu separacije od simbioze s majkom

36. Korištenje usluga vrtića u EU Ovisno o trajanju porodnog dopusta i postotku zaposlenosti žene o gospodarskom razvoju i kulturnoj tradiciji

37. Upozorenja korisnicima • Vrtići (ali ne jaslice) mogu nadopuniti roditeljski odgoj, ali ne zamijeniti • Glavna teškoća je zaštita od infekcija • Njega i prehrana osigurane • Osigurana zaštita od ozljeda • Zdravstveni nadzor

38. Zadaće zdr.zaštite u vrtiću • Sprječavanje infekcija, nadzor procijepljenosti • Praćenje duševnog i tjelesnog razvoja • Rano otkrivanje poremećaja, mjere stimulacije kod blažih odstupanja u razvoju • Hitne medicinske intervencije (ozljede, zagrcavanje, konvulzije) • Nadzor nad higijenskim načinom života (higijena igre,sna,prehrane, tjelesna, higijena osoblja i okoline) • Provođenje zdr.odgoja djece i osoblja i roditelja

39. Najčešći zdr.problemi • Povećana izloženost akutnim infekcijama • Otežano emotivno prilagođivanje na odsutnost roditelja i na život u biološki neprimjerenoj zajednici za dob • Nezgode i nesreće zbog nedovoljne brige