Informatizacija zdravstva – gdje smo, kuda idemo i kako ćemo tamo stići?

1. Informatizacija zdravstva – gdje smo, kuda idemo i kako ćemo tamo stići? 2.okrugli stol e-zdravstvo 21.03.2012. prim. Siniša Varga, dr.med.dent. v.d. Ravnatelj HZZO-a

2. Uvod

3. E-zdravstvo mora biti podrška ostvarivanju vizije i misije Ministarstva zdravlja VIZIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA Postati zdravstveni sustav u kojem je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelima sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti. MISIJA MINISTARSTVA ZDRAVLJA Naša je misija zaštita i unapređenje zdravlja stanovništva u cjelini koje obuhvaća zaštitu javnozdravstvenog interesa, rano prepoznavanje rizika bolesti, sprečavanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju bolesnih.

4. Definicija e-zdravstva e-zdravstvo –WHO definicija: E-zdravstvo je učinkovito i sigurno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u širem zdravstvenom području, uključujući zdravstvene usluge, zdravstveni nadzor, zdravstvenu literaturu, zdravstveno obrazovanje, znanje i istraživanje. e-zdravstvodefinicija: Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u zdravstvenoj zaštiti kako bi se poboljšao pristup, učinkovitost, djelotvornost i kvaliteta pružanja usluga u zdravstvu svih sudionika zdravstvenog sustava, s krajnjim ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenata, te kako bi se smanjio trošak upravljanja sustavom.

5. Gdje smo?

6. Nemaju sve bolnice informacijski sustav, nisu međusobno povezane i s centralnim sustavom razmjenjuju tek mali broj podataka (uglavnom financijske) Gdje smo? eNaručivanje i eKarton još nemamo Postoji >50 registara u zdravstvenom sustavu, mali dio je integriran Ne postoji dovoljno dobar izvještajni sustav koji bi upravljačkim tijelima zdravstva davao kvalitetnu podlogu za donošenje odluka.

7. PZZ sustav (središnji dio integriranog sustava) Integrirane aplikacije i informacijski sustavi • Sve ordinacije opće-obiteljske medicine (cca 2350) • Sve pedijatrijske ordinacije (cca 250) • Sve ginekološke ordinacije (cca 250) • Sve stomatološke ordinacije (preko 2000) • Sve ljekarne (preko 1150) • Biokemijski laboratoriji(cca 120) • Ordinacije školske (130) • Izvanbolnički SKZZ (cca 1150) • HZZO informacijski sustav

8. Recept Povratne informacije Recept E-recept CEZIH PZZ Komunikacijska mreža - VPN Liječnik PZZ Više od 4800 ordinacija u sustavu PZZ-a Ljekarna Više od 1100 ljekarna u sustavu PZZ-a

9. E-recept • Puna nacionalna pokrivenost • Informatiziran proces bez papira u radu od 2.siječnja 2011 • Preko 40 milijuna izdanih recepata • Široka prepoznatljivost projekta u Europi • Hrvatska se može usporediti sa Danskom, Švedskomili Nizozemskom

10. Uputnica / Podaci o uzorku Laboratorij Uputnica / Podaci o uzorku Rezultati pretraga E-uputnica - biokemijski laboratorij(vađenje uzoraka venske krvi u ordinacijama PZZ) CEZIH PZZ Komunikacijska mreža - VPN Liječnik PZZ Više od 4800 ordinacija u sustavu PZZ-a Uzorak Više od 120 laboratorija u sustavu PZZ-a

11. e-uputnica (biokemijski laboratorij) • Puna nacionalna pokrivenost • Informatiziran proces bez papira u radu od 15.siječnja 2011 • Milijuni elektronički razmijenjenih uputnica i rezultata lab. pretraga • Velika korist za građanstvo

12. „Crvena” uputnica • Sustav obrađuje milijune elektroničkih uputnica više od godinu dana • Zašto usluga nije široko „prepoznata” • Ukidanje papira zahtijeva proširenje procesa i na bolnice • Potpuna informatizacija procesa • Otpusno pismo i mišljenje specijaliste dostupno pacijentu mailom i/ili na portalu (privatnost/povjerljivost, opt-in, opt-out mehanizmi..)

13. Administrativne usluge • Izvještajne poruke • Milijuni elektroničkih poruka prolaze sustavom duže od 5 godina • HZZO ih koristi za analize • Predstavljaju temelj i vezivno tkivo analitičko izvještajnog sustava • Administrativne usluge • Podatak o statusu osiguranja

14. Javnozdravstvene usluge • Nema integracije prikupljenih podataka sa registrom za rak, ovisnike i sl • Podaci o ovisnicima i malignim bolestima se primarno prikupljaju iz drugih izvora • Izvješće o zaraznoj bolesti je samo podloga sustavu alarmiranja • >50 registara postoji u zdravstvenom sustavu, a nisu integrirani

15. Račun, participacija Nalaz Nalaz Nalaz Nalaz EZK RIS LIS Bolnički informacijski sustav Naručivanje Odjel Prijem Anamneza, Status, Dekurzus, Epikriza, Otpusno pismo --------------------- vizita terapija DTS statist. obrasci Otpust Matični list (PB) Potvrda o rezervaciji Bolesnik Elektronički zdravstveni karton Skladište podataka HL7 HL7 Upravljanje Slika

16. Postojeće stanje bolničkih informacijskih sustava • 60+ bolnica upravljaju budžetom od oko 11 milijardi kn što je više od 50% budžeta zdravstva odnosno oko10% državnog proračuna • Ukupno oko 45.000 zaposlenih, od toga u IT-u oko 200 • 42 javne bolnice ima bolnički informacijski sustav • oko 20 bolnica odgađa investiciju u bolnički informacijski sustav iako se ona višestruko isplati u prvoj godini korištenja Anketa na uzorku od 29 bolnica (izvor prezentacija Deklaracije o e-Zdravlju dr.sc. Miroslav Mađarić – savjetnik ravnatelja za informatiku KBC Zagreb) pokazuje da: • Minimalna izdvajanja za IT 0,3-0,9%, (svjetski prosjek 3-4%) • 100% anketiranih smatra da implementacija bolničkog informatičkog sustava ima jak/vrlo jak doprinos kvaliteti zdravstvene zaštite

17. Kuda idemo?

18. E-zdravstvo – cilj • E – zdravstvo kao dio elektroničke državne uprave temeljene na uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje će bitno unaprijediti kvalitetu usluga koje država pruža građanima, te učinkovitost tijela javne vlasti. • Izgradnjom brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture i rješenja osigurati zadovoljavanje potreba građana, transparentnost, kvalitetu, sigurnost, efikasnost, poboljšanje rada, ubrzanje svih dijelova zdravstvenog sustava, te smanjenje troškova i rizika.

19. Kako ćemo tamo stići?

20. Akcijski plan (1) • Završiti dubinsku analizu, reinženjering poslovnih procesa, pregled pokrivenosti poslovnih procesa informacijskim i komunikacijskim rješenjima horizontalno i vertikalno čitavim sustavom. • Osuvremeniti ranije definiranu funkcionalnu arhitekturu (2003), te strateški plan razvoja informacijskog i komunikacijskog sustava zdravstva za naredno četverogodišnje razdoblje • Reorganizirati IT službe sudionika sustava (iskoristiti sva znanja, iskustva i vještine svih sposobnih ljudi u sustavu) • Ujednačiti standarde, procese i metodologiju (MDD, ISO 27001)

21. Akcijski plan (2) • Izgraditi siguran i kvalitetan integrirani informacijski i komunikacijski zdravstveni sustav s ciljem: • centraliziracije i povezivanja svih djelove sustava, • omogućavanja prikupljanja i razmjene informacija između sudionika sustava, • unapređenja podrške poslovnim procesima, • unapređenja sustava za podršku odlučivanju upravljačkim tijelima zdravstva, • osiguranja nadzora nad sustavom, • osiguranja ušteda! • Osigurati sredstva za ulaganje u ICT (državni budžet, EU fondovi, Svjetska banka)

22. HVALA!