SOCIOLOGIJA

1. SOCIOLOGIJA Predmetni nastavnik: Nikša Dubreta Asistentice: Helena Trbušić, Vesna Janković

2. Što je sociologija • Proturječnosti suvremenog svijeta • Kako je taj svijet nastao i kako će se razvijati u budućnosti • Potreba da se svijet promotri iz perspektive šire od vlastite • Sociologija – proučavanje društvenog života, ljudskih skupina i društva • Makro i mikro perspektiva

3. Čemu kolegiji s područja društvenih znanosti (poput Sociologije) na FSB-u?

4. Iz strategije razvoja FSB-a do 2010(Misija i ciljevi): • ... omogućavanje aktivnijeg statusa studentima, razvoj slobode stvaralaštva, kreativnosti, poduzetništva i stjecanje više znanja i vještina iz pojedinih područja (primjena računala, menadžement, timski rad, kultura, građanske vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, biologija i njezine izvedenice, filozofija, društvene znanosti…) te bogatija ponuda izbornih predmeta

5. Iz strategije razvoja FSB-a do 2010(4. Zadaci i ciljevi) • Nužno je utvrđivanje razloga premalom broju izbornih kolegija s područja netehničkih disciplina. • Obrazovani stručnjaci, fleksibilni i pokretljivi izvršitelji moraju se osposobiti za najraznovrsnija djelovanja na “bojnom polju“ svakidašnjice a ne samo kliziti specijalističkim “koridorima“. • Nužno je poznavanje povijesti i filozofije tehnike. Razvijanje svijesti o utjecajima tehničkih procesa na društvene kriterije vođenja tehnike (sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša, razvoj ličnosti i kvaliteta društva i etika).

6. Važnost opće kulture • sve češće ključno mjerilo selekcije u akademskim institucijama • 18th DAAAM International Symposium - Intelligent Manufacturing & Automation:  Focus on Creativity, Responsibility, and Ethics of Engineers • Naglasak uočljiv i u aktivnostima vodećih inženjerskih organizacija u Europi i u svijetu: • IGIP (Internationale Gesellschaft fur Ingenieurpadagogic), • SEFI (Societe Europeenne pour la Formation des Ingenieurs), • ASEE (American Society for Engineering Education), • NSPE (National Society of Professional Engineers) • ...

7. Primjeri: SEFI publikacije • Educating the Whole Engineer – The Role of Non-Technical Subjects in Engineering Curricula. • Engineering Education in the 2000’s - Does Europe need generalists or specialists? • Ethics in Engineering • Humanities and Arts in a Balanced Engineering Education • New Engineering Competencies - Changing the Paradigm! • Recruitment of Women in Engineering • The Role of Female Engineers in the Changing Europe • Sustainable Development - Responsibility of Engineering Education • ... ...

8. Inženjerska profesija: identitet u tranziciji • Lynn, Salzman (2002) What makes a good engineer – U.S., German and Japanese perspective • Važnost ne-tehničkih vještina na planu profesionalnog djelovanja inženjera. • Širok opseg kvalifikacija koje inženjer mora posjedovati u različitim socio-kulturnim kontekstima. • Menadžerske, pregovaračke i komunikacijske vještine – najčešće se spominju kao područje koje treba brzo unaprijediti. • Prelaskom u menadžerski sektor, tehnička ekspertiza još je naglašenije praćena i podržana osnovnim znanjima na planu ekonomije i međuljudskih odnosa.

9. Inženjerski rad i posao • Najčešće spomenute sposobnosti i obilježja među onima koji na svom radnom mjestu obavljaju pretežno inženjerski posao (i u njemu provode najveći dio svog radnog vijeka): • visoko tehničko znanje i naglašene analitičke sposobnosti; • sposobnost rješavanja problema i pronalaženja pomoći na najefikasniji način; • sposobnost aktiviranja ljudi i resursa (jasna komunikacija i definiranje zadataka); • ulaganje napora na planu individualnog samorazvoja i kreativnosti.

10. Menadžerski sektor • Ne-tehničke vještine još važnije među profesionalcima koji tendiraju prema menadžerskim pozicijama i brzo napreduju ("ubrzane karijere"): • sposobnost kvalitetnog komuniciranja i rada s ljudima – naglasak na "proaktivnosti"; • Sposobnost prevladavanja granica među inženjerskim disciplinama i granica između inženjera i "ne-inženjera", klijenata i sl; • ponekad - "eksterni fokus", tj., sposobnost sagledavanja cjeline, uočavanja "kompletne slike"; • sposobnost da se društveno kontekstualiziraju rezultati vlastitog rada – porast očekivanja na planu društveno i ekološki informirane inženjerske uloge.

11. Društvene vještine i njihov karakter • Najveći dio spomenutih karakteristika – intra-organizacijski kontekst. • Edukacijski ciljevi:poboljšanje tema i poglavlja unutar menadžerskih kolegija. • poglavlja o motivaciji, vođenju, komuniciranju ... • (na prvi pogled) aplikativno znanje. • Organizacija i okolina – šira kultura i društveni sistem. • Edukacijski imperativi: promišljanje uloge eksperta u društvu i kritičko samopropitivanje vlastitih profesionalnih aktivnosti. • poglavlja o društvenoj kontekstualizaciji, ekološke teme i njihov društveni karakter, razvijena interdisciplinarna imaginacija... • manje aplikabilno.

12. Inženjerske karijere? www.vjesnik.hr - 27. kolovoza 2009.: • "Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od državnog prosjeka". • "Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva vidi se u plaćama. Prosjek primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i 10.000 kuna, i to s godinom ili dvije staža".

13. Inženjerske karijere i plaće – međunarodne usporedbe? • James Trevelyan, Real Engineering is not what you learned at school ... or is it? • "Samo mali dio diplomanata s vodećih indijskih inženjerskih obrazovnih institucija ima inženjerske karijere. Najviše ih se zapošljava u IT tvrtkama na proizvodnji softvera i sličnim (uslužnim) poslovima. Glavni pokretač su plaće – koje su tamo do tri puta veće nego u inženjerskim kompanijama". • "Istraživanja tržišta rada tvrde da je visina plaće uvjetovana marginalnim produktom kojeg stvara radnik. To sugerira da indijski diplomanti-inženjeri na planu posjedovanja vještina za stvaranje vrijednosti nisu toliko interesantni tipično proizvodno-inženjerskim poslodavcima, koliko onima koji nude posao u vezi sa softverima".

14. Inženjerske karijere? • Dominantni elementi obrazovanja: • priprema za rješavanje problema, • izradu proračuna • oblikovanje • ostali tehnički "hard core" • Stvarni radni kontekst: • najviše vremena u interakciji s drugim ljudima (inženjerima, tehničarima, klijentima ...) • komunikacija (face-to-face, telefon, mail ...) • koordinacija rada drugih – dominantna • bavljenje čistim tehničkim poslom tijekom dana – mali dio radnog vremena

15. Trevelyan, J.P. (2008). A Framework for Understanding Engineering Practice. • 85 aspekata inženjerske prakse – od dizajniranja, testiranja, koordinacije, vođenja timova do upravljanja protocima novca, organiziranja domjenaka ... • svega par ih se uči na fakultetima, a većina se niti ne spominje.

16. Problemi "stvarnog" inženjerstva • Potcjenjivanje važnih aspekata inženjerske prakse: • provjera grešaka i dokumentacija kao manje važni poslovi • interakcija s drugima kao gubljenje vremena • slaba procjena vremena za dovršenje posla • slabo uočavanje i gotovo nikakvo predviđanje grešaka na komponentama uzrokovanih ljudskim faktorom

17. Netehnički kolegiji na FSB-u(katedra za sociologiju) • Sociologija • Industrijska sociologija • Znanost, tehnika, društvo • Socijalna psihologija malih grupa

18. Sociologija(program) Obaveznaispitna literatura: Haralambos M., Holborn, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive.Zagreb: Golden Marketing(odabrana poglavlja) Izborna literatura (1 naslov) – prema popisu izborne literature I kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 1. Sociološke perspektive (Uvod; Kultura i društvo; Razvoj ljudskih društava; Teorije društva; Pogledi na ljudsko ponašanje) 12. Kultura i identitet (Uvod; Tipovi kulture; Identitet; Kultura i civilizacija; Masovna kultura; Moderna, postmoderna i kultura) 2. Društvena stratifikacija (Uvod) 3. Spol i rod (Uvod; Rod i zaposlenje)

19. II kolokvij Poglavlja iz obavezne literature: 6. Zločin i devijantnost (Uvod; Devijantnost – interakcionistička perspektiva; Marketizacija, globalizacija i zločin) 9. Moć, politika i država (Uvod; Max Weber – moć i tipovi vlasti; Globalizacija i moć nacije-države; Michael Mann – izvori društvene moći; Michel Foucault – moć/znanje) 10. Rad, nezaposlenost i dokolica (Priroda rada; Konfliktne perspektive; Emile Durkheim; Računala, tehnologija i promjene u radu; Radni proces i degradacija rada; Fleksibilnost i postfordizam) 11. Obrazovanje (Različita obrazovna postignuća; Obrazovanje – interakcionistička perspektiva)

20. Pretežna međuupućenost ispitne literature i predavanja • Kontinuirano ukazivanje na problematičan karakter sintagme "mišljenje struke" • Usvajanje predodžbe o fiktivnom karakteru tzv. "znanstvene neutralnosti" • Sagledavannje svake odabrane teme putem upoznavanja s gledištima glavnih socioloških perspektiva

21. Sociološke perspektive • Mnogostrukost načina proučavanja društvenog svijeta (sociologija kao multiparadigmatska znanost) – kada se i složimo oko teme za analizu, prilazimo joj s različitih teorijskih perspektiva: • Funkcionalistička perspektiva • Konfliktna perspektiva • Interakcionistička perspektiva • Feministička perspektiva • Postmoderna perspektiva

22. Pojedinac i grupa: premise kulture

23. Važnost grupe za pojedinca Carpenterova i Brownova istraživanja različitih razina grupnog života Modernost, društvena fragmentacija i brojnost grupa kojima pripadamo Skupni utjecaji u kritičkim etapama ljudskog sazrijevanja - Morris i važnost grupe "koja se igra"

24. Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri ekstremnog odsustva socijalizacije Djeca koja su od najranijeg djetinjstva bila bez kontakta s ljudima ... Nerijetko uopće nemaju iskustvo ljudske brige, ljubavi, društvenog ponašanja i ljudskog jezika ... Odrastaju uz životinje ili žive u divljini i izolaciji ... Izvještaji o preko 100 slučajeva ... Individualna sloboda i pripadnost grupi

25. Skupine koje nisu grupe: Socijalni agregat: međudobna nepoznatost i anonimnost nema organizacije i strukture ograničeni socijalni odnosi slabe modifikacije ponašanja teritorijalni karakter prolaznost u trajanju Socijalna kategorija – zajedničke osobine, bez međusobnog kontakta i prostora...

26. Grupa određen broj ljudi koji stoje u strukturiranoj interakciji unutarnja struktura neprekidna dinamika utjecaja dinamička cjelina više je od pukog zbroja svojih pripadnika Pojedinac u grupi: položaj, uloga, status

27. Grupni utjecaji na osobu važno za oblikovanje osobnog karaktera Oblici: socijalizacija, desocijalizacija, resocijalizacija stimulusi za odgovore koji ne dolaze do izražaja izvan grupe

28. Socijalizacija najintezivnija u fazama psiho-seksualnog razvoja postupak kojim se osoba uči društvenim ulogama koje su sukladne zajednici kojoj pripada važnost identifikacije i sukoba utjecaja primarna socijalizacija: više od kognitivnog učenja ispunjena emocijama razvijanje predodžbe o "generaliziranim drugima" sekundarna socijalizacija: internalizacija institucionalnih ili institucionalno zasnovanih pod-svjetova stjecanje znanja specifičnog za ulogu

29. Desocijalizacija Desocijalizacija – proces razgradnje starih vrijednosti E. Goffman - gubljenje civilnog identiteta u totalnim institucijama Institucije za nemoćne i bezopasne Institucije za nemoćne i opasne Institucije za opasne prekršitelje normi Institucije sa posebnim zadaćama Institucije za povlačenje od svijeta Infantilizacija odraslih – slabljenje duševnog inventara i samostalnosti Svi aspekti života odvijaju se na istom mjestu pod istim autoritetom Svaki pojedinac je pripadnik šire kohorte koju se podjednako tretira Sve dnevne aktivnosti su isplanirane Oštra podjela između onih koji nadgledaju i onih koje se nadgleda Informacije o sudbini pojedinca se taje

30. Ekstremna desocijalizacija Ringelblumovo istraživanje ekstremnog otuđenja samougnjetavanje; internalizacija nametnutog; poistovjećivanje s napadačem; unutarnje podjele; prihvaćanje kazne; nesposobnost za otpor... ...

31. Osobni i društveni karakter Razlike u ponašanjima usprkos očekivanjima Društveni karakter: bit karakterne strukture koja je zajednička većini članova unutar jedne civilizacije oblikuje i kanalizira ljudsku energiju u okviru datog društva E. Fromm – društveni karakter kao internalizacija izvanjske prinude

32. Poslušnost i društveni karakter Milgramovi eksperimenti i izvedenice – poslušnost autoritetu

33. Stereotipiziranje Haire i Grunes – studija o izvornoj percepciji drugih osoba Opis radnika: grupa 1: radnik radi u tvorici, redovito čita tisak, ide u kino, normalnog je rasta, šaljivdžija, snažan, aktivan grupa 2: radnik radi u tvorici, redovito čita tisak, ide u kino, normalnog je rasta, šaljivdžija, inteligentan, snažan, aktivan Metode potvrđivanja stereotipa

34. Referentne grupe Skupina koju pojedinac uzima kao referentni okvir vlastitog vrednovanja i stvaranja stavova Identifikacija s povratnim utjecajem Funkcije: normativna – određuje obrasce ponašanja poredbena – prosuđivanje sebe i drugih Negativna grupa referencije

35. Relativna deprivacija Kada je samo uspoređivanje s referentnom grupom negativno S.A. Stouffer – unapređivanje američkih vojnika u različitim rodovima vojske tijekom II svjetskog rata zračne snage (50% šansi) vojna policija (33% šansi) međusobno uspoređivanje – uspjeh i neuspjeh? Granica deprivacije povučena na području očekivanog i postignutog Referentna grupa – mjerilo za procjenu relativne deprivacije

36. Što je kultura i kako djeluje

37. Mnogostrukost upotrebe pojma "kultura" • U društvenim znanostima jedan od najšire korištenih koncepata. • Centralan za humanističke, društvene znanosti i lijepu i primijenjenu umjetnost. • Koristi se kolokvijalno u svakodnevnom životu uključujući i pripadajuće stereotipe. • Mnogostrukost značenja i oblika upotrebe: • poticajna za znanstveni "zahvat u realnost" • zbunjujuća i implicira nejasnoće • Pitanja: što je kultura, kako djeluje, možemo li identificirati i mjeriti njene osnovne elemente, kako razumijevanje kulture podupire naše svjetonazore.

38. Kultura - društvo: međuupućenost. • Kulturna raznolikost. • Subkulture. • Kulturne promjene. • Etnocentrizam. • Kulturni relativizam. • Kulturni utjecaji. • Kultura i načini sjedenja?

39. Određenja kulture • Estetsko određenje: • Kultura kao humanističko usavršavanje i elitna umjetnička aktivnost (balet, opera...) • Etnografsko određenje: • Kultura kao način života ljudi ili grupe (National Geographic) • Simboličko određenje: • Kultura kao indikator sistema i oblika dijeljenih simbola

40. Kultura kao "visoka kultura" • Upućuje na najbolja, najvažnija ili najslavnija dostignuća ljudi ili civilizacije • Estetski senzibilitet s obzirom na poimanje lijepog i umjetnosti • Postojanje, iskustvo i poštovanje klasičnih estetskih formi • Upućuje na distinktivnost ljudskog roda (sposobnost apstrakcije i ekspresije) • Problemi: • Individualna dostignuća i kultura kao kolektivni fenomen • Elitizam (jazz kao primjer – socioekonomski i simbolički utjecaji)

41. Etnografsko određenje kulture • Kultura kao kompleksna cjelina (znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni, običaji ...) • Zaobilazi probleme etnocentrizma i elitizma • Kultura kao središte ljudske egzistencije • Problemi: • Preopširna • Promiješanost s fenomenom društvene strukture • Hrvatska i Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine svijeta:

42. Simboličko određenje – kultura kao sistem zajedničkih značenja • Simbolički sistemi – visokoorganizirani i formalizirani sistemi značenja • Uključuje ponešto iz prethodnih određenja: • umjetnost kao simbolički fenomen (kombiniranje ekonomičnosti iskaza s bogatstvom ekspresije) • kultura kao dijeljeni fenomen • Upućuje na ukotvljenost kulture u društvenom kontekstu

43. Kulturni sistemi • Sektori društva kao analitički idealni tipovi: • ekonomski sistem • politički sistem • kulturni sistem • Kulturni sistem – davanje smisla svijetu; realizacija nematerijalne i metafizičke strukture društva. • Simbolička podjela na sveto i profano: • sveto - dobro, odvojeno od svakodnevnog života, respektira se i poštuje • profano - zlo i loše, kršenje svetog • Vizualizacija dihotomije.

44. Načelne oznake kulture • Značajke zajedničke svim živim kulturama: • Preoblikovanost prirode tehničkim sredstvima u svrhu zadovoljavanja bioloških potreba • Simboličko mišljenje • Propisana pravila muškog i ženskog ponašanja • Nagon za umjetničkim izrazom i estetska mjerila • Predodžba o poretku o životu u grupi, vrijednosti i norme, uzajamna interakcija • Odnos prema transcendenciji

45. Sadržaj kulture

46. Sadržaj kulture • Ideje: • pisane i usmene • djeluju na život zajednice • kriteriji istinitosti • kriterij prihvaćenosti • Norme i vrijednosti: • integrativna i funkcija društvene kontrole • vrijednosti kao općeniti orjentiri ponašanja • norme – očekivana ponašanja • sistemi sankcija • Materijali (stvari): • izraz racionalnog uvida u potrebe i načine upotrebe • učenje kao podloga za razvoj – akumulacija znanja • razvoj tehnologije u svrhu preoblikovanja

47. Društvena stratifikacija

48. Poseban oblik društvene nejednakosti • Kriteriji (i područja) nejednakosti: • bogatstvo • moć • prestiž (ugled) • Društvena stratifikacija • postojanje uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna iznad druge s obzirom na navedene kriterije, dakle isto što i ↨ • hijerarhijski raspored društvenih grupa, ili ↨ • postojanje društvenih slojeva (ekonomske klase, staleži, kaste)

49. Povijesni izrazi društvene stratifikacije • Stratifikacija – poput geoloških slojeva Zemlje. • Društva – slojevi hijerarhije (najpovlašteniji na vrhu, najmanje povlašteni na dnu). • Četiri osnovna sustava • Ropstvo – ekstremni oblik, pojedinci posjeduju druge. • Kasta – ugled proizlazi iz predodžbi o ritualnoj čistoći. • Staleži – slojevi s različitim obvezama i pravima jednih prema drugima. • Klase – određene ekonomskim resusrsima.

50. Društvene klase • Vlasništvo nad bogatstvom i zanimanje – temelj klasnih razlika. • nisu ustanovljene pravnim ili vjerskim odredbama (npr., na planu nasljeđivanja), međusobne granice propusne (npr., brak). • djelomično stečena (društvena pokretljivost). • ekonomske razlike presudne (kontrola i posjedovanje materijalnih resursa). • klasni sustavi depersonalizirani (razlike u plaćama i radnim uvjetima).