Povijesni razvoj ideje o uvođenju nastavnog predmeta Priroda i društvo u osnovnu školu

1. Povijesni razvoj ideje o uvođenju nastavnog predmeta Priroda i društvo u osnovnu školu

2. Nazivi i plan i program nastave prirode i društva u nekim državama danas: Slovenija: Poznavanje prirode i društva u 1.2.3. razredu Poznavanje društva u 4. razredu Poznavanje prirode u 4. razreda Austrija: Stvarna nastava u 1.2.3.4. razredu Italija: Zemljopis Društvo (Povijest, Građanski odgoj) u 1.2.3. razredu Mađarska: prirode i društva u 1.2.3.4. razredu Njemačka: Stvarna obuka i Upoznavanje domovine 1.2..3. 4. razred SAD: Povijest, Zemljopis, Znanost u sva četiri razreda

3. Nastavni predmet Priroda i društvo u Hrvatskoj u okviru programa osnovne škole nema dugu prošlost kao što ima nastava hrvatskoj jezika i matematike. • Polazište je u njegovu koncipiranju: omogućiti djetetu na početku školovanja stjecanje cjelovite spoznaje o svijetu koji ga okružuje. • Povijesno gledano protiv premetne podijeljenosti na elementarnom stupnju još u 17. st. zalagao se veliki češki teolog i pedagog J.A. Komenski.

4. *U djelu Svijet u slikama Komenski ističe da se predmetna rascjepkanost sukobljava s dječjim doživljavanjem svijeta i zahtijeva da se uči “..sve vezano što je po sebi vezano” (Pletenac, 1991., str.139) težeći tome da se u jednu cjelinu poveže nastavu riječi, jezika i stvari, odnosno kuću, školu i život. *Ideju o integraciji sadržaja zornim pristupom učenju dalje su zastupali njemački pedagog Rohow početkom 18. st., zatim švicarski pedagog Pestaloci sredinom 18. st. (citat Pletenac, 1991., str.13).

5. Od tada stoljeće i pol trajala je rasprava o ciljevima i zadacima stvarne nastave u tri različita pristupa: • 1. Početna stvarna nastava čvrsto je vezana za materinski jezik i ima cilj razvijati jezične sposobnosti • 2. Stvarna nastava dio je materinskog jezika, a njezin je cilj razvijati psihofizičke funkcije, posebice motrenja i mišljenja. • 3. Stvarna nastava treba omogućiti učenicima upoznavanje predmeta i pojava iz okruženja u kome dijete živi čime se naglašavaju materijalni zadatci nastave.

6. Utjecaji ovih pravaca u hrvatskoj metodičkoj literaturi starijeg razdoblja javljaju se u radovima pedagoga Franje Klaića (1862.)koji početnu stvarnu nastavu • naziva jezikoslovnom i stvarnom obukom. • Milan Kobali (1891.) naziva je zornom obukom, a Stjepan Basariček koristi više naziva: stvarna, zorna obuka, početna stvarna nastava, ili zavičajna obuka.

7. 1944. godine na oslobođenom teritoriju nastavni plan i program spominje početnu stvarnu nastavu. • Od 1945. . 1959. g. u planovima i programima ta stvarna nastava naziva se vježbanjem u promatranju, ručnomradu, mišljenju i govoru. Taj je naziv proširen u duhu politehnizacije nastave (povezivanja teorije i prakse tijekom nastave). • 1952. g. u nastavnom planu i programu ponovo se pojavljuje naziv početna stvarna obuka i to je priprema • za uvođenje nastavnog predmeta Upoznavanje prirode i društva 1954. godine. Ovaj se predmet uči samo u prva dva razreda, a ima cilj upoznati i postupno uvoditi učenike u razumijevanje uzroka osnovnih prirodnih pojava i utjecaja čovjeka na prirodu. Učenici bi se uvodili u razumijevanje suvremene organizacije društva, poticali ljubav prema radu, upoznavali prirodna bogatstva i prošlost naroda. • Ovaj nastavni predmet nije mogao udovoljiti zahtjevima iz sljedećih razloga: • - bio je dio materinskog jezika u službi funkcionalnih zadataka • - ograničen samo na prva dva razreda • - nije slijedio zakonitosti dječjeg psihofizičkog razvoja • - onemogućavao je postupno uvođenje učenika u svijet prirodnih i društvenih znanosti.

8. Nastavni plan i program aktualizirao je stoga pitanje koncentracije i korelacije nastavnih sadržaja te vertikalnog i horizontalnog povezivanja tema i cjelina. • 1958. god. Savjet za prosvjetu NRH temelji nastavni plan i program na razvojnim mogućnostima djece. • 1. kronološka dob od 8-10 g. pokriva razdoblje prva tri razreda kada dijete doživljava svoje okruženje naivno realistički kao skup činjenica koje pripadaju društvu i prirodi pa se trebaju predavati u okviru jedinstvenog predmeta. • 2. kronološka dob učenika od 10-12 godina pokriva četvrti i peti razred kada dijete može shvaćati neke uzajamne veze i odnose među predmetima i pojavama te se uvode predmeti Upoznavanje prirode i Upoznavanje društva. • 3. kronološka dob učenika od 13 -15 godina pokriva 6., 7., i 8. razred kada se javlja predmetna diferencijacija na: Zemljopis, Povijest, Biologiju, Kemiju, Fiziku.

9. 1972. god. novi Opći nastavni plan i program uvodi nastavni predmet Priroda i društvo u prva četiri razreda. • 1980 nastavni plan i program je inoviran i dijeli se u 6 odgojno-obrazovnih područja. • Predmet Priroda i društvo se našao na razmeđu prirodnih i društvenih područja. • Osnovna mu je zadaća proširivanje i produbljivanje stečenih znanja i iskustva o prirodi i društvu u zavičaju i domovini, razvijanje sposobnosti promatranja, logičkog zaključivanja i stjecanje cjelovite slike o svijetu te primjena stečenog znanja u praksi. • Literatura: detaljan popis autora iz kolegija nalazi se na Web stranicama Odjela