1 / 52

Minerali i stijene

Minerali i stijene. Minerali su prirodne, čvrste, anorganske tvari određenog kemijskog sastava. Pravilne su unutarnje građe koju izražava njihova kristalna rešetka te stoga predstavljaju kristale . 99 vol % svih minerala, a time i većinu stijena u Zemljinoj kori gradi osam elemenata:

livia
Download Presentation

Minerali i stijene

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Minerali i stijene

  2. Minerali su prirodne, čvrste, anorganske tvari određenog kemijskog sastava. Pravilne su unutarnje građe koju izražava njihova kristalna rešetka te stoga predstavljaju kristale.

  3. 99 vol % svih minerala, a time i većinu stijena u Zemljinoj kori gradi osam elemenata: Kisik - 46 % Silicij - 28 % Aluminij - 8 % Željezo - 6 % Kalcij - 3.5 % Natrij - 3 % Kalij - 2.5 % Magnezij - 2 %

  4. svi minerali svrstani su u skupine prema njihovom kemijskom sastavu • najvažnije skupine minerala koji formiraju stijene: Silikati Oksidi i hidroksidi Sulfidi Karbonati Sulfati

  5. Osnovna osobina tinjaca: kalavost - kalanje u tanke listiće. Primjer: minerali grupe TINJACA (LISKUNA): MUSKOVIT BIOTIT Minerali grupe GLINA: KAOLINIT MONTMORILONIT

  6. ELEMENTI DIJAMANTZLATOSREBROSUMPOR Samorodno zlato Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  7. SULFIDI pirit FeS2 Sulfidi - uključuju sulfidni ion S2- s metalnim kationom (npr. bakar, cink, nikal) glavne rude mnogih minerala - pirit – “fools gold” Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  8. Sfalerit ZnS Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  9. Antimonit Sb2S3 Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  10. Arsenopirit FeAsS Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  11. OKSIDI I HIDROKSIDI OKSIDI: KREMEN ili KVARC Fotografija: M. Šoufek: Svijet minerala

  12. Nokat obično ima tvrdoću oko 2,5. Ukoliko je moguće zagrebati glatku površinu minerala noktom, tvrdoća minerala mora biti manja od 2,5: GIPS

  13. Stijene su sastavljene od jednog ili više MINERALA.

  14. ERUPTIVNE I SEDIMENTNE METAMORFNE Litosferu izgrađuju STIJENE

  15. ERUPTIVNE ILI VULKANSKE STIJENE

  16. EURPTIVNE ILI VUKLANSKE STIJENE nastaju kristalizacijom minerala iz prirodne silikatne taljevine magme ili u slučaju kada magma izbije na površinu Zemlje - lave.

  17. Podjela eruptivnih stijena: Eruptivne stijene dijele se prema mjestu postanka, sadržaju SiO2 (kiselosti) i mineralnom sastavu

  18. PREMA MJESTU POSTANKA INTRUZIVNE (dubinske ili plutonske) stijene nastale sporim hlađenjem magme u Zemljinoj unutrašnjosti (dubina > 1km) EFUZIVNE (vulkanske ili površinske) stijene nastale brzim hlađenjem lave na Zemljinoj površini ili vrlo blizu površine žične, žilne stijene koje nastaju kristalizacijom minerala u pukotinama plićih dijelova kore, općenito na dubini do 1 km;

  19. INTRUZIVNE ERUPTIVNE STIJENE nastale na velikim dubinama (obično više od nekoliko kilometara) imaju granularnukrupnokristalastu strukturu. Većina kristalića (zrna, granula > 1 mm); kristalići (zrna) su međusobno uklješteni

  20. EFUZIVNE STIJENE koje su nastale BRZIM hlađenjem odlikuju se PORFIRNOM strukturom jer su iz ukupne količine LAVE iskristalizirali poneki minerali (kristali) dok se ostatak lave skrutnuo u potpuno neuređenu masu SiO4 tetraedara koju nazivamo VULKANSKO STAKLO.

  21. Efuzivne stijene mogu biti izgrađene samo od stakla. Takva se stijena zove – OPSIDIJANEvuzivna stijene koja se sastoji od vulk. stakla, a koja u sebi ima mnogo šupljina od zaostalih plinova (vezikularna struktura), lagana je i pliva na vodi zove se PLOVUČAC. Opsidian Plovučac Vulkanski pepeo

  22. PODJELA ERUPTIVNIH STIJENA PREMA KOLIČINI SiO2 Ultrabazične stijene, ako sadrže < 40 SiO2 Bazične stijene, ako sadrže 40 - 52 tež. % SiO2 Neutralne stijene, ako sadrže 52 - 62 % SiO2 Kisele stijene, ako sadrže > 62 % SiO2

  23. Efuzivne IntruZivne Bazalt Gabro Riolit Granite Granit Fig. 4.5

  24. magma Klasifikacija magmatskih tijela

  25. Svjetski aktivni vulkani

  26. Mehanički sedimenti (klastiti) Kemijski sedimenti Biogeni sedimenti Sedimentne stijene Tom Bean/DRK

  27. Sedimentne stijene nastaju kroz četiri faze sedimentnog ciklusa • Trošenje starijih stijena • Transport materijala • Taloženje (sedimentacija) • Litifikacija (okamenjivanje) ili dijageneza

  28. 4 faze u procesu nastanka sedimentnih stijena • Trošenje • Transport • Taloženje • Litifikacija (dijageneza) Fig. 7.1

  29. Stijene koje su građene od fragmenata – KLASTA nastalih trošenjem starijih stijena zovu se KLASTIČNE sedimentne stijene ili mehanički sedimenti

  30. Veličina fragmenata 2 mm 0,063 mm 0,004 mm

  31. Trošenje stijena • Fizičke i kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama kada su pod utjecajem atmosferskih i bioloških procesa • KEMIJSKO TROŠENJE I MEHANIČKO TROŠENJE

  32. KEMIJSKO TROŠENJE promjena mineralnog sastava stijena • minerali formirani duboko u unutrašnjosti Zemlje nisu stabilni u površinskim uvjetima • Trošenje je proces obrnut slijedu Bowenovog niza: najlakše se troši olivin koji nastaje > 10000 C zatim - pirokseni - amfiboli - biotit - ortoklas - muskovit - kvarc koji nastaje na oko 6000 C • Glavni uzročnik kemijskog trošenja je voda

  33. b Kemijski sedimenti Sol, gips, vapnenac i dolomit a c Iz zasićenih vodenih otopina mogu se izlučiti minerali ako se npr. smanji volumen otapala (vode) isparavanjem - a. Nova sedimentna stijena nastat će, dakle, izravnim izlučivanjem minerala iz vodene otopine – b, c

  34. Trošenje vapnenačkih (kalcitnih) spomenika Mramor R. Siever

  35. Mehaničko trošenje= usitnjavanje, mehanička erozija Događa se najčešće zbog: Smrzavanja - voda se smrzavanjem širi i do 9% - glacijalni prostori - voda ulazi u pukotine, smrzavanje, širenje leda i pukotina • višestruko ponavljanje - pucanje i raspadanje stijene Termičke oscilacije - različito širenje minerala zbog zagrijavanja stvara pritiske u stijeni i ona puca - klimatski vruća područja - za vrijeme zalaska Sunca temperatura zraka može pasti sa 43o C na samo 15o C u samo jednom satu. - nagle promjene temperature stijenu slabi - visoke temperature - širenje; niske temperature - kontrakcija

  36. Produkti erozije strme obale

  37. Trošenje uslijed • organske aktivnosti— od korijenja biljaka do mikroorganizama • -mehanički pritisak korijenje prilikom rasta stvara i širi pukotine pa se stijena raspada • biljke svojim korijenjem unose bakterije • bakterije i alge ulaze u pukotine i proizvode mikropukotine • mikroorganizmi proizvode i kiselinu - kemijsko trošenje stijene • gljive koje proizvode kiselinu - razaranje stijena • korijenje stabla zavučeno u pukotine stijene -

  38. Uloga organizama u trošenju stijene Peter Kresam

  39. HORIZONTALNA SLOJEVITOST FORMIRANA NIZANJE SLOJEVA OMEĐENIH SLOJNIM PLOHAMA

  40. MULJ ŠEJL

  41. PIJESAK PJEŠČENJAK

  42. ŠLJUNAK KONGLOMERAT

  43. Biogeni sedimenti • Nastaju od ostataka biljaka (fitogeni) i životinja (zoogeni) • Vapnenac, dolomit • Kaustobioliti (stijene koje gore) – nastaju karbonizacijom biljaka • Ugljen i nafta

  44. METAMORFNE STIJENE Gregory G. Dimijian/Photo Researchers

  45. Metamorfne stijene Metamorfizam: promjena MINERALNOG SASTAVA i STRUKTURE stijene Metamorfnastijena jebilo koja stijena (sedimentna ili magmatska) koja se našla u uvjetima povišenog tlaka i temperature te je izmijenila svoj mineralni sastav i strukturu u čvrstom stanju, a da pritom nije prešla u taljevinu

  46. Uzroci metamorfizma Temperatura: minerali su stabilni samo u određenom temperaturnom rasponu. Tlak: povećanje tlaka dovodi do određenih promjena u stijenama: nastaju minerali s gušćom rešetkom (veća spec.gustoća) ili se oni preferirano orijentiraju tako da je najveća površina minerala usmjerena okomito na tlak. Tlak potječe najčešće od pritiskanja težine stijena koje se nalaze u krovini (tzv. tlak zalijeganja) Fluidi (H2O): za vrijeme metamorfizma djeluju kao katalizatori i potpomožu izmjenu iona prilikom tvorbe i rasta minerala.

  47. Smjer tlaka Smjer tlaka Preferirana orijentacija - škriljavost Preferirana orijentacija

  48. Stijene regionalne metamorfoze (povišeni p,T)ŠKRILJAVACGNAJS Porast intenzitetametamorfizma Škriljavac Primarne stijene Slejt Bazalt Šejl Gnajs Veličina kristala raste Folijacija i škriljavost rastu

  49. ŠKRILJAVAC BiophotoAssociates/Photo Researchers

  50. Gnajs Breck P. Kent

More Related