Por ijeklo religije

1. Porijeklo religije Religija u pretpovijesti

2. Religija u pretpovijesti • Pretpoviješću se naziva ono razdoblje čovječanstva u kome nije bilo poznato pismo • u njemu nije bilo zapisa o vjerovanjim, mitovima iobredima • Era pismensoti u starom svijetu počela je 3.000 godina pr.n.e., a sa njom i era velikih drevnih civilizacija • Religije koje su se javile prije 3.000. godine pr.n.e. nazivaju se pretpovijesnim • Na osnovu pronađenih materijalnih tragova iz života pretpovijesnog čovjeka može se pretpostaviti da su neki od otkrivenih predmeta imali veze sa religijom. • Neprocjenljive važnosti su iskopane grobnice sa pronađenim predmetima u njima, žrtveni darovi, prikazi božanstva, duhova i obrednih likova po spiljama te ostaci građevina: hramova, oltara ili temelja stupova svijeta. • Ti pretpovijesni tragovi uvjerljivo svjedoče o postojanju religije tadašnje ljudske vrste

3. Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) • paleoantropologija - nauka koja se bavi istraživanjem ljudskih vrsta u pretpovijesti, obilježena je životom prvih hominida – lovaca • taj čovjek nije posjedovao razvijeniju svijest niti je bio sposoban za viši kulturni izraz • pa ni svoje religiozne ideje nije mogao izraziti na «viši» način. • Svoju religioznost paleolitski čovjek izražavao je : • usmeno • ponavljanjem magijskih riječi - brbljanjem • i oponašanjem u ritualima

4. Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) Doba neandertalskog čovjeka i homosapiensa (50.000 - 30.000 godina) • njihov način pokapanja umrlih, darovi u grobovima, boje kojim su bojili umrle, «zgrčeni» kosturi okićeni nizom školjki i narukvicama (nalazi u La Chapelle – aux Saints u Francuskoj), brojni kipovi Venere, „božice majke“ ( u Willendorfu, Austrija) itd. Svjedoče o njihovoj religioznosti

5. La Chapelle – aux Saints u Francuskoj

6. Venera, „božice majka“ Willendorfu, Austrija

7. Religija starijeg i mlađeg paleolita (kameno doba) • religije lovca, koja je životinjama i biljakama davala svojstva božanstva- totemizam • ali i u kojoj se vjerovalo u nekog vrthovnog Boga (crteži iz pećine u Altamiri, Španjolska, kao i oni otkriveni u pećinama južne Francuske) • Također bi s većom dozom sigurnosti iz tih nalaza moglo rekonstruirati vjerovanje toga lovca da je stvoren od majke – zemlje i da se u nju vraća.

8. Totem

9. Crteži iz pećine u Altamiri

10. Crteži iz pećine u Altamiri

11. Neolitsko razdoblje10.000 god. p.n.e. • čovjek je počeo brustiti kamen • klima je počela da se mijenja postajući toplija • broj stanovnika na Planeti se povećavao. • Čovjek – lovac sve više je, seleći se u ravničarske predjele, postajao ratar i stočar. • Promjena životnih prilika uvjetovala je promjenu religijskih gledišta

12. Hominid – ratar • O religioznom životu neolitskog hominida – ratara svjedoče već čitava groblja i ostaci hramova. • Pokop umrlih je već uobičajen obredni čin; ljude zakopavaju kao zrna u zemlju – da bi ponovo nikli u nekom drugom svijetu. • Susrećemo i brojne likove – idole; • u velikim naseljima išćezava totemizam, koga je zamijenilo idolopokloničko višeboštvo. • Osim ženskog kipa božice plodnosti, najčešći idol je bik s ljudskom maskom – također simbol plodnosti. Njegov kult bio je rasprostanjen naročito u Sredozemlju i na području Srednjeg istoka

13. Ženski kip božice plodnosti

14. Mithra

15. Prijelaz iz neolita ka razdoblju „visokih kultura” • Građevine od velikih kamenih blokova, megalita, sa velikim kamenim strupovima svrstanim u red, menhirima, (najpoznatiji takav spomenik je Stonehenge u Engleskoj, ali se slični susreću na obalama Sredozemlja i u Zapadnoj Evropi) • služile sukao grobnice, ali, možda, i za astronomske namjene. • To su spomenici koji svjedoče o prijelazu iz neolita ka razdoblju „visokih kultura“ • ka eri u kojoj susrećemo posvećene kraljeve, svećenički stalez, impoznantne hramove, zakonike i – svijet bogova i božica

16. Stonehenge u Engleskoj

17. Stonehenge u Engleskoj