Odnos religije i kulture

1. Odnos religije i kulture

2. KULTURA • mnoštvo definicija • Neki stavljaju znak = između kulture i civilizacije • neki prave razliku među njima • «naučeno ponašanje» • bonton ili • njega tijela

3. KULTURA • Postoji • kutlura ishrane • kultura uzgoja cvijeća • kultura međuljudske komunikacije i sl. 2. To bi bilo uže značenje ovog pojma. Ono šire, osim navedenog, podrazumijeva produkt ljudske duše: umjetnost, literaturu, filozofiju...

4. Definicija • Za sociologe je kultura ukupni način života jedne grupe ili naroda. Oni smatraju da je zajednica ta koja formira način života, čak i vjerovanja i mišljenje. • kultura je «cjeloviti kompleks koji u sebe uključuje znanje, vjerovanje, umjetnost, moral, pravo običaje i sve druge sposobnosti i sklonosti koje stekne čovjek kao član jednoga društva». (Sir Edward Burnett Taylor 1871. god.)

5. Kultura i civilizacija Ako prihvatimo razliku onda je: • kultura «sjećanje na nebesko porijeklo čovjekovo», ispoljavanje ljudske slobode», «Djelovanje religije na čovjeka ili djelvoanje čovjeka na samog sebe» te joj pripadaju religizona vjerovanja, mitologija, folklor, narodna mudrost, filozofija, običaji, elementi političkog i pravnog života koji afirmiraju vrijednost i slobodu ličnosti, moralni i estetski kodeksi, muzeji, galerije, bilbioteke... Njezin nosilac je čovjek a njezin cilj je moć nad sobom kroz odgoj.

6. Kultura i civilizacija • Civilizacija je ono što producira intelekt, «djelovanje inteligencije na prirodu, na vanjski svijet», njezin cilj je moć nad prirodom kroz nauku; ona je posljedica čovjekove zavisnosti od materije Njezin nosilac je društvo i njoj pripadaju država, nauka, gradovi i tehnika. (Alija Izetbegović, Islam između Istoka i Zapada)

7. Religija i kultura • Koju god od definicija kulture budemo uzeli, vidjet ćemo da je ona blisko povezana sa vjerom • njezino ime, izvedeno iz riječi kult, sugerira njezin vjerski izvor i suštinu • Ona počinje «prologom na nebu», sječanjem na čovjekovo stvaranje i nastanak u praiskonu, i prožima svaki izraz ljudske duše.

8. Najljepše građevine Svijeta

9. Katedrala

10. Sinagoga

11. Hinduistički hram

12. Pravoslavna crkva (Rusija)

13. Budistički hram

14. Taj Mahal

15. Najljepše građevine Svijeta • svjedoče o «prologu na nebu», one su izraz ljudskog ushita i čežnje za «Nebom»

16. Grane umjetnosti • Najljepše muzičke kompozicije, svojim «jezikom slutnje», vraćaju nas u Božanski svijet. • Pjesnička umjestnost nezamisliva je bez lirskog govora duše koja čezne za svijetom od koga je odvojena • Drama • Slikarstvo • Književnost • Film

17. Grane umjetnosti • Mogli bismo do u beskraj nabrajati djela iz svih grana umejstnosti nastala u slavu Boga, u vjerskom zanosu i nadahnuću. Ona nisu samo brojna već su i najbolja u svakoj nacionalnoj kulturi, a najbolja od njih su:

18. Mesnevija- Džemaludina Rumija

19. Danteova Božanstvena komedija

20. Leonaradove freske

21. Sarajevska Hagada

22. Mozarotve simfonije

23. Filmovi Andreja Tarkovskog

24. Romani Dostojevskog i Tolstoja

25. Grane umjetnosti • Ikbalova Džavidnama • Ilahije Junusa Emrea • Elimotova Pusta zemlja • Građevine Mimara Sinana... Doživljavaju se kao blago cijelog čovječanstva.

26. Svjetske kulture • U sjedištu svjestkih kultura stoji neka od svjetskih vjera. • Spengler (Špengler) i Toxnbe (Zojnbi) navode slijedeće sjvetske kulture: • Zapadnoevropsku • Arapskoislamsku • Slavenskopravoslanu • Budističku • Konfucijansku • Afričku • Lationameričku Otprilike se podudaraju sa područjima sedam-osam religija koje smo nazvali svjetskim, a temelje se na knjigama koje brojni narodi smatraju svetim: Vede, Tora, Biblija i Kur’an.

27. Religija i kultura • Svete knjige – podloga pravnim sistemima (Deklaracija o nezavisnosti USA 1776.,dokumenti Ujedinjenih nacija, Kairska deklaraciji o ljudskim pravima iz 1990.) • Vjerski propisi u ishrani, higijeni, nazivlju (molitva, bismila, pranje ruku, abdest, vjersko kupanje, brak, nadijevanje imena, naziv mjesta) • Ništa kao vjera ne odgaja čovjeka Svrha vjere i jeste da odgoji čovjeka, da ga neprestanim sjećanjem na Boga i moralnim ponašanjem odvoji od zlih pobuda, od onog što sve vjere nazivaju grijehom. Ako nema «dobra djela», ako nema vjerskog morala, onda nema ni vjere

28. Religija i kultura • Narodni običaji, i kao pravni izvod i kao folklorno blago, nastali su uslijed strahopoštovanja pred bogom ili u znak zahvalnosti Njemu. • Računanje vremena, brojni lokaliteti, uzgoj cvijeća, prosidba, vjenčanje, rađanje djece, obrezivanje, objedovanje, higijena, zakletve, nošnja, pjeavanje, završetak žetve, umiranje, sahrana... Na sve je, kao način življenja, svoj pečat utisnula vjera.