Odnos religije i filozofije

1. Odnos religije i filozofije

2. Religija i filozofija • U historiji ljudskog mišljenja postojala je – i uvijek će postojati – raznovrsna i kompleksna interferencija. • Pitanja kojima se bave gotovo su ista, • Ali su odgovori na njih uglavnom različiti • Riječ je o tzv. vječitim pitanjima o smislu ljudskog postojanja, o Bogu, praiskonu smrti, grijehu, dobru i zlu

3. Filozofija • Filozofija je ljubav prema mudrosti (grč.filo, ljubav, sofia, mudrost). • U ovom smislu, mudrost je aktivna uporeba intelekta • Većina ljudi imaju neku vrstu filozofije čim imaju svoj pogled na život.

4. Religija i filozofija • U svakoj kulturi filozofija ima posebnu ulogu • tako se npr. umnogome razlikuje uloga koju filozofija ima u zapadnoevropskoj od one koju ima u islamskoj, indijskoj ili kineskoj kulturi. • U zapadnoevropskoj kulturi, filozofija je ponikla iz religijske zapitanosti • U dugom povijesnom procesu od 5.stoljeća pr. n.e. pa seve do 4.stoljeća n.e., filozofija je ostavila pečat na kršćansku religiju. • Od novog vijeka do danas različiti filozofski svjetonazori izvršili su veći utjecaj na kulturu i civilizaciju evropskoga kontinenta nego kršćanstvo • Svaka društvena institucija, pravo, religija, porodica, brak, industrija, obrazovanje... utemeljena je na nekoj filozofijskoj podlozi

5. Filozofija Klasificirana po periodima, historija zapadnoevropske filozofije dijeli se na : • antičku • srednjovjekovnu • i modernu (od 1600.g. do danas).

6. Antička grčka filozofija • izvšrila je najveći utjecaj na kasniju kulturu Zapada. • Na kršćansku teologiju poseban je utjecaj izvršila Platonova filozofija idealizma • Platon (427.? – 347.?) vjerovao je da čovjek može imati genuino znanje samo u nepromjenljivim stvarima kakve su istina, ljepota i dobrota, koje spoznajemo našim umom i koje je on nazvao idejama ili formama. Ideje su jedino stvarne, a sve ostalo su njihovi odrazi. Među njima je najvažnija ideja dobra. • Po Platonu, najbolji je onaj život koji se provede u razmišljanju o vječnim istinama. Duša je besmrtna, a po smrti iščezava samo tijelo.

7. Aristotel • neizmjeran utjecaj na kulturu Zapada. • On je utemeljitelj filozofije nauke i različitih naučnih disciplinha: fizike, astronomije, psihologije, biologoje, anatomije • prvi je napisao teoriju o pjesničkoj umjetnosti i definirao predmet i granice matafizike koju je nazvao «prvom filozofijom» • Naučavao je da svaka stvar ima svoju svrhu i da je priroda svake stvari determinirana tom svrhom

8. Aristotel • Aristotelova predstava Boga, koga je on nazvao «Nepokretnim Pokretačem», ostavila je duboki trag na kasnije religizono i sekularno mišljenje • Kršćanski teolozi (i neki muslimanski filozofi) prihvatili su njegovu filozofemu po kojoj je Bog Prvi Uzrok koji ničim nije uzorokovan.

9. Religija i filozofija • Prvi pokušaj pomirenja grčke i kršćanske filozofije učinili su neoplatonisti (200 g. pr.n.e) • Oni su naučavali da se najveće istine mogu doseći vjerom i Božijom intervencijom, a ne razumom

10. Srednji vijek • Zapadnjačka filozofija razvija se unutar kršćanske teologije • Najveći kršćanski filozofi su: Sveti Augustin (početak 4. stoljeća) i Toma Akvinski (13 st.) • Nastojali su pomiriti Aristotelovu filozofiju sa Biblijom i kršćanskom doktrinom.

11. Doba razuma • Utemeljitelji moderne fizlozfije racionalizma: Roger Bacon (Rodžer Bejkn, 1214-1292) i Rene Decartes (Rene Dekart 1596-1650) • Odbacuju autoritet Objave kao izvora znanja i okreću se isključivo ljudskom razumu kao vrhovnom autoritetu i arbitru istine – početak sukoba • Uporedo sa promjenom prirode filozofije javlja se i nova predstava Boga i Univerzuma • Spekulativno mišljenje odmjejuje mehaničko po kome je Univerzum savršeni stroj koji se kreće po strogo utvrđenim zakonitostima • Bog je najčešće, Aristotelov Nepokretni Pokretač; a za Barucha Spinozu (163-1677), On je isto što i Univerzum.

12. Deizam • Najveći sukob religije i filozofije došao je sa francuskim prosvjetiteljstvom (Enlightenment) ili «dobom razuma», u 17. i 18. stoljeću • Diderot (Didro), Voltaire (Volter), Rousseau (Ruso) i drugi francuski «filozofi» i enciklopedisti odbacuju kršćansku religiju i naučavaju svojevrsnu religiju deizma, po kojoj je Bog samo stvoritelj svijeta • Jedino se razumom može doći do istine o svijetu i jedino se njime može urediti ljudsko društvo u kome će biti osiguran boljitak za sva ljudska bića • Ovi su filozofi bili spiritus movens Francuske revolucije 1789 • A na temelju njihove filozofije izrađene su sve buduće deklaracije o ljudskim pravima

13. Njemački idealizam • Daljnji razvoj ove filozofije • Immanuel Kant (1724-1804), je nastojao napraviti sintezu racionalizma i emprizma i odrediti granice moći ljudskog razuma • G.W.F. Hegel (1770.-1851.) razvio je teoriju o povjesnim mijenama koju je nazvao dijalektikom i po kojoj svaka teza ima svoju antitezu, a one se ujedinjuju u novoj kreaciji, sintezi, koja nastavlja dijalektički proces

14. Friedrich Nietzsche 1844.-1900. • njemački filozof, pjesnik i vizionar • proklamirao je da je «Bog mrtav», tj. da je On izgubio moć da motivira i disciplinira ogromne mase ljudi • Nietzshe je pozivao evropskog čovjeka da se okrene nekim drugim, a ne religioznim idejama

15. Filozofija egzistencijalizma • francuski filozof i pisac Jean – Paul Sartre (Žan-Pol Sartr, 1905-1980.) • sadržana u kovanici le se fe (dosl.čini šta hoćeš) također odbacuje svaki autoritet izvan pojedinca, građanina i propovijeda neutralizaciju vrijednosti • po kojoj su ljudi slobodni činiti sve osim da sebi ukinu slobodu • vjerske vrijednosti nisu ni bolje ni gore od vrijednosti koje sebi izabere bilo koji pojedinac

16. Osnovna razlika • Religija se temelji na Svetim knjigama i izvor je Bog, a filozofija je pak slobodno čovjekovo umovanje i jedini autoritet je ljudski um • filozofija nudi pretpostavke, a vjera jasne odgovore, uputu za moralno ponašanje i «sigurno znanje» o svijetu koji je nedostupan ljudskom razumu i ostjetilima • vjera prolazi od objavljene Istine, filozofija traži istinu • vjera je pronađena istina, filozofija je nikad dovršeni put do istine