Epidemiologija KVB

1. SEKUNDARNA PREVENCIJA AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA U NEPOSREDNOM I KASNOM POSLIJERATNOM PERIODU U ŠIROKOM BRIJEGU Katica Mustapić-Šantić Zlatko Šantić Iva Kordić Poliklinika Sunce, Široki Brijeg

2. Epidemiologija KVB • Globalna epidemija KVB u svijetu. • KVB su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj s udjelom od 53,8%, o od njih boluje 12,7% stanovništva Hrvatske • U Zagrebu 2005.god od KVB umrlo više od 4000 osoba (Državni zavod za statistiku) • 1999 g.stopa morbiditeta od KVB za BiH 587/100 000, 2003 g. 663/100 000. • 2004. i 2005.u BiH KV mortalitet je iznosio 50% od ukupnog mortaliteta a danas je to čak oko 54 do 55% • Od 1960 do danas tri puta porasla smrtnost od KVB u BiH

3. Trend KVB u BiH

4. Preporuke ESC iz 2003. – prešlo se od prevencije koronarne bolesti na prevenciju KVB. Cilj: smanjiti učestalost prvih ili ponovljenih kl događanja prouzročenih ats bolešću. SCOR model za procjenu rizika Granica visokog rizika za razvoj fatalnog desetogodišnjeg KV događanja ≥ 5%. Glavne preporuke za prevenciju KVB prestanak pušenja zdraviji način prehrane tjelesna aktivnost redukcija tjelesne težine BMI<25 krvni tlak<140/90 mmHg za opću populaciju, <130/80 mmHg za osobe s visokim rizikom ukupni kolesterol <5 mmol/l za opću populaciju i <4,5 mmol/l za bolesnike s visokim rizikom LDL kolesterol <3 mmol/l za opću populaciju i <2,5 mmol/l za visoki rizik dobra regulacija glikemije u dijabetičara uporaba profilaktičkih lijekova skrining bliskih rođaka. Preporuke za prevenciju KVB

5. Cilj istraživanja • Utvrditi provođenje mjera sekundarne prevencije IM kroz trend vremena od strane bolesnika (dosljednost u uzimanju preporučene terapije, svjesnost o značaju promjene čimbenika rizika), te od strane liječnika (analiza preporučenih grupa i doza lijekova) • u neposrednom poslijeratnom periodu (1996-1998) • u kasnom poslijeratnom periodu (2004-2006)

6. Bolesnici i metode • Rani poslijeratni period - 1996-1998 god.:69 bolesnika, 45 M i 24 Ž. Prosječna starost 58,8 godina. • Kasni poslijeratni period 2004-2006 god.:66 bolesnika, 37 M i 29 Ž. Prosječna starost 64,6 godina. • Izvor podataka: otpusno pismo, prvi kontrolni internistički pregled nakon otpusta iz bolnice, kontrolni pregled 6 mj. nakon IM. • Ispitivani su: dob, spol, godina obolijevanja od IM, BMI, pušenje, krvni tlak, šećer u krvi, ukupni kolesterol, trigliceridi, podaci o uzimanju lijekova.

7. Kriteriji za čimbenike rizika • Pušenje – aktivno svakodnevno pušenje do vremena obolijevanja • Povišena tjelesna masa – pretilost BMI ≥ 30 • Hipertenzija – RR ≥ 140/90 mmHg ili bolesnici na terapiji antihipertenzivima • Hiperlipidemija: - kolesterol ≥ 5 mmol/l - triglicerid ≥ 2 mmol/l - kolesterol ≥ 5 mmol/l i trigliceridi ≥ 2 mmol/l • Dijabetes mellitus: - glukoza natašte ≥ 7 mmol/l ili OGTT nakon 2 sata ≥ 11,1 mmol/l

8. REZULTATI I RASPRAVA

9. Zastupljenost čimbenika rizika za IM u skupini ispitanika (AIM 1996-1998) N=69

10. Navika pušenja kod bolesnika s IM u skupini ispitanika na otpustu i 6 mjeseci nakon otpusta

11. Zastupljenost čimbenika rizika za IM u poredbenoj skupini (AIM 2004-2006) N=66

12. Navika pušenja kod bolesnika s IM u poredbenoj skupini na otpustu i 6 mj. nakon otpusta

13. Čimbenici rizika za otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

14. Čimbenici rizika 6 mj. po otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i u poredbenoj skupini

15. Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta – skupina ispitanika

16. Uporaba lijekova kod bolesnika s IM na otpustu iz bolnice i 6 mj. nakon otpusta - poredbena skupina

17. Razlika u uporabi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM na otpustu iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

18. Razlika u upotrebi lijekova u sekundarnoj prevenciji IM 6 mj. nakon otpusta iz bolnice u skupini ispitanika i poredbenoj skupini

19. Rasprava • Arterijska hipertenzija: • ispitna skup. (69,6%:78,3%) • poredbena skup.(48,5%:43,9%) • INTER-HEART 39% u AIM • TASPIC-CRO 66% u dokazanoj koronarnoj bolesti • U BiH 35% odraslih hipert. • U Š.Brijegu 42% hipertoničara

20. Rasprava • Diabetes mellitus: • ispitna skup. (26,1%:20,3%) • poredbena skup.(28,8%:21,2%) • EUROASPIRE II 20% • TASPIC-CRO 30%dijabetičara s koronarnom bolešću • INTER-HEART 21% u AIM

21. Rasprava • Hiperkolesterolemija • ispitna skup.(73,9%:87%) • poredbena skup.(62,1%:42,4%) • EUROASPIRE II(1999-2005 u15 država) Pri prijemu 26% bol. je uzimalo statine, na otpustu 61%, a nakon 1,4 godine 58% bolesnika je imala uk.kol.>5,0 • TASPIC-CRO 1998g. 83%, 2003g. 65% bolesnika • U BiH 25% odraslih ima visoke vrijednosti lipida

22. Rasprava • Pušenje: • ispitna skup.(pušači 79%:79%) • poredbena skup.(44%:27,8%) • INTER-HEART 43% u AIM pušači • TASPIC-CRO 35%pušači • FZJZ 2007g. u ord.obiteljske med.37,6% pušači • U BiH u općoj populaciji 60% pušača

23. Rasprava • Pretilost: • ispitna skup.(15,9%:13%) • poredbena skup.(27,3%:13%) • EUROASPIRE II 31% • INTER-HEART 29% • 41% pov. tj. težina u amb.obiteljske med.,a 50% odraslih u BiH je pretilo

24. Zaključak • U neposrednom poslijeratnom periodu, kod bolesnika s preboljenim IM u Širokom Brijegu, loše su provođene mjere sekundarne prevencije, što se očitovalo visokom zastupljenošću glavnih čimbenika rizika u ispitivanim skupinama, te nedostatnim farmakološkim liječenjem. • Razlog ovakvom stanju je niska zdrav kultura pacijenata, njihova nedovoljna motiviranost za promjenu načina života i čimbenika rizika (ratni gubici i stres), loše socijalnoekonomsko stanje bolesnika,loša zastupljenost potrebnih grupa lijekova na listi županijskog zavoda zdrv osiguranja, te nedovoljna suradnja liječnika i pacijenta. • U kasnom poslijeratnom periodu, evidentan je napredak u provođenju mjera sekundarne prevencije IM, ali još nedostatan. • Temeljni je problem u nedovoljnom provođenju jasnih, znanstveno čvrsto dokazanih preporuka u provođenju u prvom redu općih, nefarmakoloških mjera, te niska percepcija odgođenog rizika.