Vladimir Potočnik Zagreb, Croatia RAZDVAJANJE PRIHODA OD PRODAJE ENERGIJE Sažetak

1. Vladimir Potočnik Zagreb, Croatia RAZDVAJANJE PRIHODA OD PRODAJE ENERGIJE Sažetak Energetika zasnovana na izgaranju fosilnih goriva ima najveće emisije od svih gospodarskih sektora, izazivajući time aktualne klimatske promjene s brojnim negativnim posljedicama. Stoga se provode razne mjere za ublažavanje klimatskih promjena, pretežno povećanjem ENEF-energetske efikasnosti (uštede energije) i zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije (OIE), uglavnom ograničenog učina. Jedna od najozbiljnijih prepreka provedbi tih mjera je otpor javnih energetskih poduzeća JEP (električna energija i prirodni plin), kojima te mjere smanjuju prodaju energije, prihode i dobit. Zato se traže rješenja za razdvajanje njihovih prihoda od prodaje energije. Razdvajanje je započelo u SAD, gdje većina država ima bar jedno javno energetsko poduzeće s nekim iskustvom razdvajanja. Kalifornija je pionir razdvajanja u SAD od 1982. s impresivnim rezultatima.

2. U V O D Klimatske promjene i globalna kriza iz 2008., uz ostale čimbenike, kao što su onečišćenje okoliša, energetska neovisnost države, ograničenost i cijene fosilnih goriva itd., uvode u glavne tokove energetike na velika vrata energetsku efikasnost (ENEF) i obnovljive izvore energije (OIE). Primjena tih mjera otežana je brojnim preprekama, među kojima je najveća otpor javnih energetskih poduzeća (JEP). Štednja energije odnosno povećanje ENEF i širenje decentraliziranih OIE smanjuju prodaju energije javnih poduzeća i dovode ih u sukob interesa. Razdvajanje ("decoupling") prihoda od prodaje energijeima velik potencijal ušteda energije i bržeg uvođenja obnovljivih energija.

3. 1. STANJE ENERGIJE Današnji energetski sustavi, prolaze tranziciju u održivije energetske sustave na bazi štednje energije (ENEF) i decentraliziranih obnovljivih izvora energije (OIE). 1.1.Štednja energije (ENEF) Štednja energije izražena kroz ENEF, sporije raste od ukupne potrošnje energije (Euk) u svijetu (slika 1). Slika 1. Rast ENEF i ukupne energije (Euk) u svijetu 1990-2007

4. Razlika ENEF između pojedinih država su vrlo velike (slika 2) Slika 2. ENEF država 2007.

5. Moguće uštede finalne energije Potencijal ušteda energije kod potrošača u svim sektorima finalne energije je značajan (slika 3). Slika 3. Potencijal ušteda finalne energije Tehnologije uštede energije su dobro poznate, a bitno doprinose i lokalnom zapošljavanju. Ulaganja u projekte ušteda energije su u većini slučajeva isplativija od gradnje novih izvora energije, rizici ulaganja su znatno manji nego kod većih ulaganja. Većina financijskih institucija (banke, fondovi itd.) ima povoljnije uvjete za financiranje projekata ENEF i OIE u odnosu na financiranje projekata fosilnih goriva i NE.

6. 1.2. Obnovljivi izvori energije (OIE) • OIE su uz ENEF najvažniji element tzv. čiste ("clean") ili zelene ("green") energije, koji početkom 21. stoljeća bilježi najveći rast od svih energenata. • Taj prodor u glavne tokove energetike OIE zahvaljuju svojim ekološko-klimatskim i sigurnosnim prednostima pred fosilnim gorivima i nuklearnom energijom, uz ogroman neiscrpivi energetski potencijal. • Potencijal OIE znatno nadmašuje potrošnju energije. • S obzirom na karakter proizvodnje energije postoje: • varijabilni OIE (solarna energija SE, vodna energija ili hidroenergija HE i vjetroenergija VE) i • stalni OIE (biomasa BE i geotermija GE). • Iz OIE mogu se proizvoditi svi oblici finalne energije za potrošače: • električna energija (E), • toplinska energija za grijanje (G), potrošnu toplu vodu (PTV) i hlađenje (H) i • tekuća goriva (TG) za pogon motornih vozila i energane (biodiesel, bioetanol itd.).

7. Hidroelektrane (HE) su podijeljene na male HE (do 5-10MW), kojima se priznaje status OIE, te srednje i velike (iznad 5-10MW), kojima se to ne priznaje. Ta nelogičnost se počinje ispravljati registracijom srednjih i velikih HE kao projekata mehanizama čistog razvoja (CDM-Clean Development Mechanisms) UNFCCC-UN. Do sredine 2011.tvrtka SN Power registrirala je 7 takvih HE. Troškovi OIE u pravilu se smanjuju razvojem tehnologija i širenjem tržišta. Subvencije OIE još u velikoj mjeri zaostaju iza subvencija fosilnih goriva (slika 4).

8. Slika 4. Subvencije fosilnih goriva i OIE 2008 Međunarodni institut za održivi razvoj (IISD) pripremio je podnesak za Konferenciju UN o održivom razvoju Rio+20 od 4.-6. lipnja 2012., kojim se zahtijeva ukidanje subvencija fosilnim gorivima.

9. 1.3. Fosilna goriva Ugljen, nafta i plin dominiraju s oko 80% udjela u globalnoj potrošnji primarne energije (slika 5.) Slika 5. Struktura potrošnje primarne energije u svijetu 2007. 100%=12029 Mten

10. Sve više država zacrtava energetsku budućnost bez fosilnih goriva. To ne ide lako, jer je suvremeni svijet ovisan o fosilnim gorivima, osobito nafti (CH ovisnost). “Energetski paradoks" – javnost podupire ENEF i OIE, ali ne može bez fosilnih goriva, osobito u sektoru prometa. Pooštrava se regulativa za ispuštanje stakleničkih plinova (CO2) u atmosferu. To poskupljuje korištenje fosilnih goriva, a izgradnja novih postrojenja fosilnih goriva postaje sve rizičnija zbog neizvjesnosti budućih troškova zaštite klime i okoliša. Akcident naftne platforme BP 04.2010. u Meksičkom zaljevu je ukazao na opasnosti podmorskog bušenja nafte. Moguće je da "vrh nafte" još nije nastupio, ali je sigurno da je vrh jeftine nafte prošao. Slična situacija je i s prirodnim plinom, gdje se dodatne rezerve traže u skupim i okolišno problematičnim uljnim škriljevcima i oceanskim metanhidratima.

11. 1.4. Nuklearne elektrane (NE) Premda je nuklearna energija klimatski povoljnija od fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, sigurnosni rizici i problemi dugotrajnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada su izazovi koji joj umanjuju prihvatljivost i konkurentnost. Najteži nuklearni akcidenti u NE Černobil (Ukrajina) 4.1986. i u NE Fukushima (Japan) 3.2011. poremetili su ambiciozne planove razvoja nuklearnih elektrana u svijetu. Dugotrajno zbrinjavanje srednje i visoko radioaktivnog otpada nuklearnih elektrana još nema zadovoljavajuće i prihvatljivo rješenje. Neširenje nuklearnog oružja još jedan je problem.

12. 2. KLIMATSKE PROMJENE • U izjavi predsjednika Vijeća sigurnosti UN od 20.7.2011. kaže se: • "Vijeće sigurnosti izražava svoju zabrinutost da moguća negativna djelovanja klimatskih promjena mogu dugoročno pogoršati izvjesne prijetnje međunarodnom miru i sigurnosti". • Najvažnija negativna djelovanja klimatskih promjena su kako slijedi: • temperatura Zemlje raste, • razine mora se povećavaju, • proizvodnja hrane se smanjuje, • zdravstveni problemi, • učestale ekstremne vremenske pojave, • pogoršanje uvjeta opskrbe pitkom vodom, • klimatski uvjetovane migracije stanovnika itd. Većina znanstvenika smatra izgaranje fosilnih goriva glavnim uzrokom klimatskih promjena, a manji dio tumači klimatske promjene kao posljedice djelovanja Sunca i Svemira. Iz Sternovog pregleda [9] proizlazi da troškovi mjera za ublažavanje klimatskih promjena rastu s protekom vremena, pa se oklijevanje u njihovoj provedbi nikako ne isplati.

13. 3. MJERE U ENERGETICI ZA UBLAŽAVANJE KLIMATSKIH PROMJENA • Ublažavanje klimatskih promjena u energetici provodi se njezinom dekarbonizacijom, odnosno uklanjanjem glavnog izvora emisije stakleničkih plinova (CO2 itd.) – izgaranja fosilnih ugljikovodičnih goriva (ugljen, nafta, prirodni plin). • Fosilna goriva se zamjenjuju čistim ili zelenim energijama – povećanjem ENEF (štednja energije) i OIE. • Za brže uvođenje čistih energija važno je usklađeno djelovanje glavnih čimbenika u energetici na provođenju mjera za povećanje ENEF i OIE: • Uprava (državna i lokalna, agencije) • Financijske institucije (banke, fondovi itd.) • Javna energetska poduzeća • Potrošači energije • Znanost i školstvo • Dobavljači energetske opreme i usluga • Civilno društvo

14. 4. RAZDVAJANJE PRIHODA OD PRODAJE ENERGIJE Razdvajanje ("decoupling") uklanja pritisak na javna energetska poduzeća (JEP) da prodaju što više energije. JEP primaju pravednu kompenzaciju bez obzira na fluktuaciju prodaje energije. Razdvajanje se može primijeniti na tržištima električne energije i prirodnog plina [ 10].

15. 4.1. Postojeći poslovni model JEP Energetski regulatori dopuštaju JEP da djeluju kao monopoli, koji za uzvrat pristaju da im regulatorna tijela odobravaju cijene energije. Cijena energije Ce za potrošače pokriva fiksne i varijabilne troškove JEP . Tf+Tp Ce= E Fiksni troškovi Tf=I∙q I = ukupna ulaganja JEP u energetski sustav q = godišnja stopa povrata ulaganja Varijabilni troškovi Tp ovise uglavnom o potrošnji goriva, troškovima osoblja i održavanja.

16. Iz navedenih formula proizlaze dva osnovna motivatora JEP da povećavaju svoje prihode i pridružene dobiti: • rast prihoda povećanjem cijena energije potrošačima • povećanje volumena prodaje energije potrošačima. • Smanjenje ili povećanje prodaje energije općenito nije praćeno smanjenjem ili povećanjem troškova. To znači da se povećanje prihoda od povećane prodaje energije pretvara u povećanje dobiti JEP, a smanjenje prihoda od smanjene prodaje energije pretvara u smanjenje dobiti JEP. • JEP obično imaju velike fiksne troškove, pa im dobit čini mali dio prihoda, što znači da im malo povećanje prihoda predstavlja veliko povećanje dobiti.

17. Te dvije financijske karakteristike JEP snažno djeluju na potrebu za povećanjem prodaje i proizvodnje energije JEP. Tome je suprotstavljeno povećanje ENEF i OIE kao ključne karakteristike suvremenih društveno korisnih energetskih sustava. Postojeći poslovni modeli JEP izazivaju sukob interesa JEP i društva u cjelini, zbog čega se postupno uvode novi poslovni modeli, od kojih je najperspektivniji poslovni model na bazi razdvajanja prihoda JEP od prodaje energije.

18. 4.2. Novi poslovni model JEP na bazi razdvajanja prihoda od prodaje energije • Novi poslovni model 21. stoljeća zasnovan je na dva principa: • minimizirati troškove, rizike i utjecaje na okoliš i • maksimizirati mogućnosti, opcije i društvene koristi. • JEP se usmjeravaju na "planiranje najmanjih troškova" (LCP) u isporuci pouzdanih energetskih usluga potrošačima. • Razdvajanje ("decoupling") ključni je element novog poslovnog modela JEP 21. stoljeća. Razdvajanje preusmjerava fokus JEP sa prodaje energije na rast ENEF i OIE kod potrošača energije. • 4.2.1. Opis razdvajanja • Razdvajanje ("decoupling") je mehanizam prilagodbe energetskih tarifa, koji omogućava JEP povrat fiksnih (ulaganja) i varijabilnih troškova, neovisno o volumenu prodaje energije. • Postoji više modela razdvajanja prihoda JEP od prodaje energije. • Jedan od praktičnijih modela je povezivanje prihoda JEP na broj potrošača i automatski se prilagođava zahtjevima prihoda. • U sheme razdvajanja uključuju se i ciljevi ENEF i OIE potrošača, (DSM).

19. 4.2.2. Prednosti i nedostaci razdvajanja • Glavne prednosti : • Dobit JEP se povezuje s ekološkim i društvenim ciljevima, • Destimulacija JEP za ulaganja u gradnju skupih energetskih objekata (TE,NE itd.), • Doprinos ublažavanju klimatskih promjena, • Imunizacija prihoda i dobiti JEP od varijacija prodaje energije. • Doprinos ostvarivanju ciljeva energetske politike EU (3x20% do 2020.) i Trećeg energetskog paketa EU. • Potrošačima energije se omogućava širi izbor energenata i niži troškovi.

20. JEP, koje prihvati politiku razdvajanja, bitno će smanjiti troškove ulaganja kapitala. • Glavni nedostaci : • Promjena postojećih poslovnih modela zahtijeva značajne napore uprava JEP. • Pomak poslovnih rizika s JEP na potrošače energije, • Naglasak na “izgubljenim prihodima” umjesto "izgubljenoj dobiti", • Rast ENEF potrošača bolje se postiže ispravnim signalima cijena energije svim potrošačima. • Premda još nije široko prihvaćeno razdvajanje prihoda JEP od prodaje energije postaje sve važnije. Razdvajanje je najjeftiniji način za smanjivanje emisija stakleničkih plinova.

21. 4.2.3. Iskustva razdvajanja SAD su otišle najdalje u primjeni razdvajanja prihoda JEP od prodaje energije. Zakonom HR1 iz 2009. o američkom oporavku i reinvestiranju (ARRA) propisuje se usklađivanje politika JEP u svim državama SAD s ciljevima ENEF. Od 51 države SAD, njih tridesetak ima bar jedno JEP iz područja električne energije ili prirodnog plina s nekim oblikom razdvajanja, a razmatra se u još desetak država. Razdvajanje ("decoupling") je ključna komponenta šire strategije za bolje usklađivanje poticaja JEP s društvenim interesima.

22. Kalifornija u SAD ima pionirsku ulogu u uvođenju i primjeni razdvajanja prihoda JEP od prodaje energije, započeto 1982. godine. • Rezultati su impresivni: • Danas Kalifornija ulaže znatno više u programe ENEF i OIE od drugih država SAD. • Od programa ENEF u razdoblju 2010.-2012. u svim sektorima potrošnje energije očekuju se koristi od 3,13 milijardi USD, 15-18.000 novih radnih mjesta, ušteda 7 TWh električne energije i smanjenje emisija za 3Mt CO2e, što je ekvivalent 3 velike termoelektrane. Najveći udio u programima ENEF imaju JEP. • Specifična potrošnja električne energije po stanovniku Esp u Kaliforniji je znatno niža od prosjeka SAD. (slika 6).

23. Slika 6. Specifična potrošnja električne energije po stanovniku Zanimljiv je stav jednog od direktora British Gas: "Povijest je puna kompanija, koje su pokušale ignorirati dramatične promjene. ENEF je centralna za budućnost energetike, pa bismo radije bili u prvim redovima, nego na repu događaja" (Gearold Lane, British Gas).

24. Z A K L J U Č A K Aktualne klimatske promjene produžena globalna kriza iz 2008., zaštita okoliša i težnja za energetskom neovisnosti država su čimbenici koji uvjetuju ulazak ENEF i OIE u glavne tokove suvremene energetike. Dosadašnji napori za povećanjem ENEF i OIE dali su relativno skromne rezultate u odnosu na raspoložive potencijale, znatnim dijelom i zbog otpora javnih energetskih poduzeća, kojima rast ENEF i OIE u potrošnji energije smanjuje prodaju energije, a time prihode i dobit. Jedna od najperspektivnijih mjera za brži rast ENEF i OIE je razdvajanje prihoda JEP od prodaje energije. Razdvajanje ("decoupling") je inicirano u SAD, a pionirsku ulogu imala je država Kalifornija od 1982., koja je postigla značajne rezultate. Tako je npr. specifična potrošnja električne energije smanjena na oko 60% prosjeka SAD, a ulaganje u projekte ENEF i OIE je daleko najveće u SAD.