Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

1. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi Ratko Magjarević Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilište u ZagrebuUnska 3, 10000 Zagreb E-mail: ratko.magjarevic@fer.hr Hrvatsko društvo za medicinsku i biološku tehniku E-mail: CROMBES@crombes.hr International Federation for Medical and Biological Engineering E-mail: office@ifmbe.org

2. Klinički inženjer - Definicija prema IFMBEi ACCE (American College for Clinical Engineering) • Klinički inženjer je profesionalac koji podržava i unapređuje skrb o pacijentu primjenjujući inženjerske i organizacijske vještine na tehnologiju zdravstvene skrbi. • Uloga kliničkih inženjera je sigurno i učinkovito upravljanje tehnologijom i primjena medicinskog i biološkog inženjerstva u kliničkoj okolini. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

3. Razvoj kliničkog inženjerstva • Od inženjera (tipično elektrotehnike ili strojarstva) koji primjenjuje načela, znanje i tehnologiju iz neke inženjerske discipline u medicini i biologiji, posebno u sklopu zdravstvenih ustanova (klinike, bolnice, rehabilitacijski centri…) do….. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

4. Razvoj kliničkog inženjerstva ….. inženjera koji je diplomirao na visokoškolskoj ustanovi s akreditiranim akademskim programom iz kliničkog inženjerstva, - koji je ovlašten (certificiran) kao profesionalni inženjer ili inženjer pripravnik, - koji je u skladu sa svojom naobrazbom i profesionalnim iskustvom uključen u rad u zdravstvenoj skrbi da bi podržavao kliničke aktivnosti. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

5. Okolina zdravstvene skrbi u kojoj djeluju klinički inženjeri ... svako mjesto gdje se pruža briga o pacijentima, uključujući: • izravnu skrb o pacijentu – sigurnost pacijenta, • medicinska i klinička istraživanja, • obrazovanje o novim metodama i tehnikama liječenja, • javne usluge kojima je cilj poboljšanje brige o pacijentu i/ili zdravlju, itd. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

6. Sigurnost pacijenta • Neposredna sigurnost: • Sprječavanje neželjenih posljedica rada uređaja poput električnog udara, ionizirajućeg zračenja, neionizirajućeg zračenja, povrede itd. • Ispravnost uređaja: • Zadovoljavanje tehničkih značajki (funkcionalnost) Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

7. Sigurnost pacijenta • Neispravan uređaj ne mora biti neposredno opasan za pacijenta, ali može uzrokovati krivu dijagnozu ili neuspješnu terapiju • Primjer: neisprana ultrazvučna sonda terapijskog uređaja Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

8. Raznolikost poslova kliničkog inženjera- zdravstvene ustanove • Klinički inženjer koji radi u bolnici je, po obrazovanju i praksi, onaj koji rješava probleme, radi sa složenim ljudskim i tehnološkim sustavima. • Klinički inženjeri također rade u privatnoj praksi, konzultiraju se u raznim okolnostima kao stručni svjedoci, pri rješavanju problema, ili su zaposleni pri vladinim ili međunarodnim tijelima kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

9. Raznolikost poslova kliničkog inženjera - zdravstvene ustanove • Klinički inženjer radi kao tehnološki menadžer za sustave medicinske opreme • U ovim okolnostima klinički inženjer odgovoran je za • upravljanje sredstvima za nabavu, zamjenu i održavanje medicinskih uređaja i sustava, • menadžment ugovora o uslugama (održavanje i servisiranje), • sustav za obradu podataka za upravljanje medicinskom opremom (inventar, raspoloživost), • koordinaciju dogovora o uslugama i suradnji vezanoj uz tehnologiju unutar ustanove, • nadzor osoblja za održavanje unutarustanove. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

10. Raznolikost poslova kliničkog inženjera • Klinički inženjer zaposlen u industriji • Odgovornosti: • osigurati da novi proizvodi zadovolje potrebe medicinske prakse sutrašnjice, • razni aspekti procesa razvoja, • od konstrukcije i razvoja medicinskih uređaja, • do prodaje proizvoda i podrške. • rad s timovima sestara i drugih profesionalaca vezanih za bolnicu u: • evaluaciji novih proizvoda i načela, • tijekom kliničkih istraživanja. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

11. Područja stručnosti kliničkih inženjera 1. Savjetovanje o raspoloživoj tehnologiji 2. Evaluacija i nabavka opreme 3. Održavanje 4. Smanjivanje rizika (opasnosti) i izvještavanje 5. Klinička mjerenja 6. Opća tehnička podrška u zdravstvenoj ustanovi 7. Obrazovanje i podučavanje o tehničkim aspektima 8. Istraživanje i razvoj Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

12. Područja stručnosti kliničkih inženjera 1. Savjetovanje o raspoloživoj tehnologiji • Savjeti o primjenjivosti i prikladnosti raspoložive tehnologije u bolnicama ili klinikama, bilo kao izravan odgovor na kliničke probleme, bilo kao spontana inicijativa Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

13. Područja stručnosti kliničkih inženjera 2. Evaluacija i nabavka opreme • Analiza isplativosti troškova (kupnja, instalacija, troškovi pogona, tehničke značajke). • Prikladnost opreme za izvršavanje željene funkcije unutar specificirane okoline. • Ocjena ugleda proizvođača medicinskog proizvoda i servisne tvrtke, u smislu kratkotrajne i dugotrajne pouzdanosti i raspoloživosti podrške Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

14. Područja stručnosti kliničkih inženjera 2.Evaluacija i nabavka opreme (nastavak) • Usavršavanje procedure nabave medicinskih uređaja • Utvrđivanje sukladnosti s propisima i normama • Dodatno informiranje o uređajima i proizvodima strane nacionalnih i međunarodnih udruženja kliničkih inženjera • Praćenje izvješća o nezgodama. • Testiranje po prihvatu, sigurna i ispravna instalacija. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

15. Područja stručnosti kliničkih inženjera 3. Održavanje • Planiranje preventivnog održavanja medicinske opreme je od vitalne važnosti za osiguranje trajne sigurnosti i učinkovitosti • Planiranje vijeka trajanja i zamjene starije opreme jamči kontinuitet zdravstvene usluge. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

16. Područja stručnosti kliničkih inženjera 3. Održavanje (nastavak) • Konkretne djelatnosti održavanja određuju se pravilnicima o kvaliteti (QA, QM, QC) ustanovljenim i prihvaćenim unutar zdravstvene ustanove, ali ne smiju biti u raskoraku s preporukama proizvođača, propisima i, po mogućnosti, s normama. • Politika zdravstvene ustanove identificira prioritete i optimira sredstva za održavanje, uključujući provjere i servise unutar ustanove, ugovore s proizvođačima ili trećom stranom, u svim mogućim kombinacijama. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

17. Područja stručnosti kliničkih inženjera 4. Smanjivanje opasnosti i izvještavanje • Odabir opreme, koja će se slagati s nacionalnim i međunarodnim sigurnosnim standardima. • Poduzimanje prikladnih akcija po primitku poruka o opasnosti koje pripadaju potencijalno neispravnoj opremi ili tehnikama kroz sustave za prijavu opasnosti. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

18. Područja stručnosti kliničkih inženjera 5. Klinička mjerenja • Povećana objektivnost i uporaba znanstvenih istraživanja u zdravstvenoj skrbi doveli su do prilagodbe kliničkih mjernih tehnika. • Mnogi mjerni uređaji zahtijevaju nadziranu uporabu od strane specijaliziranog osoblja; neka mogu zahtijevati stručnosti kliničkog inženjera, npr. tumačenje sirovih podataka u svrsishodno izvješće za kliničku uporabu. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

19. Područja stručnosti kliničkih inženjera 6. Opća tehnička podrška i ustanove • Nadzor radionice pri konstrukciji posebnih uređaja. • Modificiranje postojećih uređaja, usklađivanje s novim zahtjevima, poboljšanje performansi i sigurnosti. • Programiranje računala (softver) i povezivanje (hardver), međusobno i s medicinskim uređajima. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

20. Područja stručnosti kliničkih inženjera 7. Obrazovanje i podučavanje • Predavanja, tečajevi, radionice usmjerene na medicinsko, pomoćno medicinsko i administrativno osoblje, s jasnim prikazom što tehnologija može ponuditi pacijentu, ali također troškovni i organizacijski problemi koji mogu iz toga proizaći. • Obrazovanje i stjecanje vještina za (druge) kliničke inženjere. • Savjet grupama predstavnika potrošača o raspoloživosti tehnologije, učinkovitoj i sigurnoj uporabi sredstava i važnosti novog razvoja. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

21. Područja stručnosti kliničkih inženjera 8. Istraživanje i razvoj • Tehnološka rješenja nekih problema u zdravstvenoj skrbi, temeljena na analizi i mjerenjima u kliničkoj praksi. • Kontrolirano kliničko testiranje prototipova naprava i uređaja prije započinjanja proizvodnje. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

22. Medicinska tehnologija • Utjecaj na: • sudbinu pacijenta • organizaciju zdravstvenih ustanova • financijsku učinkovitost zdravstvenih ustanova • Planiranje i optimizacija tehnologije u ustanovama – potreba za iskustvom i vještinama kliničkih inženjera Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

23. Prikladna tehnologija (Appropriate Technology) • Zahtjevi društva/zajednice: • poboljšani medicinski postupak i ishod • primjena “najbolje” tehnologije • razumna cijena • Prikladna tehnologija omogućuje: • zadovoljavanje lokalnih potreba zdravstvene zaštite, • prevenciju bolesti, • održavanja medicinske opreme: • ne opterećuje značajno sredstva za tekuće poslovanje i • ima osiguranu tehničku podršku. Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

24. Prikladna tehnologija • Prvotna definicija korištena za zemlje u razvoju: • Oprema zadovoljava ograničenja kao što su: • Pomanjkanje sredstava • Nedovoljno obučeno osoblje • Manjak tehničke podrške • Neadekvatna zaliha potrošnog materijala i pribora • Nedostatak priručnika za upotrebu i održavanje • Nepouzdana opskrba električnom energijom • Nepouzdana opskrba vodom Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

25. Odluke vezane uz tehnologiju • Učinak na kvalitetu skrbi i ishod • Razlike u zdravstvenom osiguranju (državno/privatno) • Povećanje premija osiguranja vezanih uz primjenu tehnologije • Općeniti porast troškova za zdravstvenu skrb • Pritisak na bolničke proračune uslijed planiranja i kupnje tehnološki novih uređaja Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

26. Prikladna tehnologija Glavni problemi za procjenu: • hoće li značajno poboljšati kvalitetu njege? • ima li bolnica nužnu infrastrukturu? • hoće li povećati ili smanjiti zahtjeve na radnu snagu? • je li potrebno opširno dodatno obrazovanje i stjecanje vještina? • je li tehnologija raspoloživa velikom dijelu populacije? • postoje li alternative? Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

27. Održiva tehnologija Glavni problemi za procjenu • Trošak osoblja • Trošak potrošnog materijala • Trošak održavanja • Trošak amortizacije Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

28. Učinci tehnologije: poboljšanja u dijagnostici, terapijskim i rehabilitacijskim postupcima povećanje troškova povezano s uporabom, održavanjem i amortizacijom medicinske tehnologije Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

29. Neprimjereno uvođenje tehnologije • netočno utvrđene potrebe zdravstva – tehnologije • manjak sposobnosti planiranja • manjak uvježbanog osoblja (uporaba i održavanje) • manjak sredstava za održavanje • manjak sredstava za potrošni materijal • malo iskustva u problemima procjene tehnologije Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

30. Trendovi u zdravstvenoj skrbi • Promjena načina i mjesta pružanja zdravstvene skrbi (npr. dnevna bolnička i kućna njega) • Više koristi za stvarno bolesne i prerano rođene • Promjena strukture posla i zahtjeva na stručnu radnu snagu • Tijek novca za opremu, informacijske sustave i infrastrukturu Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

31. Trendovi u zdravstvenoj skrbi • Očekivanje produženog životnog vijeka opreme • Interno planiranje i upravljanje opremom • Izgradnja timova za koordinaciju prihvaćanja novih tehnologija i promjena u sustavu isporuke Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

32. Spajanje kliničkog inženjerstva i vrednovanja zdravstvene tehnologije • glavni problem kojim se treba baviti: upravljanje rastućom uporabom tehnologije u pružanju zdravstvene njege • upravljanje rizikom • rukovanje, upotreba i popravci medicinske opreme u bolničkom okruženju • procjena i evaluacija učinka tehnologije u pružanju zdravstvene njege • kliničko inženjerstvo pomiče se od održavanja do upravljanja uređajima u domeni zdravstva Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

33. Kliničko inženjerstvo u tranzicijskim zemljama • Nova ekonomska situacija i negativni trendovi u sustavu zdravstvene skrbi u tranzicijskim zemljama prisiljavaju nadležne da pokrenu reformu sustava zdravstvene skrbi • Reforma NE smije postati samo REDUKCIJA prava pacijenata, već POBOLJŠANJE zdravstvene usluge koje rezultira poboljšanjem zdravlja nacije i u isto vrijeme SMANJUJE troškove sustava zdravstvene skrbi Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

34. Poboljšanje zdravlja kroz tehnologiju • osiguranje pristupa zdravstvenoj skrbi – treba osigurati politika i ekonomija • pružanje dostatne zdravstvene skrbi i kvalitetne zdravstvenih intervencija – treba osigurati medicinska profesija • vanjska učinkovitost: obrazovanje o preventivnoj skrbi i zdravlju – nove tehnologije – Internet, multimedijski sadržaji • unutrašnja učinkovitost: efikasno vođenje medicinskih institucija – uprava – kliničko inženjerstvo Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

35. Kliničko inženjerstvo – uvođenje novih tehnologija Ulaganja u modernu tehnologiju moraju povećati efektivnost i učinkovitost sustava zdravstvene njege Primjeri: • minimalno invazivne i neinvazivne tehnologije smanjuju trajanje hospitalizacije pacijenata • elektronički zapisi o pacijentima omogućuju bolji i brži pristup podacima o pacijentu – smanjenje višestrukih dijagnostičkih postupaka Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

36. Kliničko inženjerstvo – uvođenje novih tehnologija • Potrebe za znanjima iz kliničkog inženjerstva u: • procjena kvalitete tehnologije zdravstvene skrbi (nabava, upravljanje, održavanje itd.) • modeliranje i planiranje sustava zdravstvene zaštite – inženjerski pristup • implementacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija • Ovo znanje i vještine doprinose smanjenju troškova Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

37. Medicinska skrb naprema sustavima zdravstvene zaštite • Medicinska skrb temelji se na (modificiranoj) Hipokritovoj zakletvi koja kaže: “Moja najvažnija briga je zdravlje mojih pacijenata.” • Sustav zdravstvene zaštite – najučinkovitija i najveća moguća kvaliteta zdravstvene skrbi koja je moguća unutar okvira sredstava na raspolaganju Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

38. Medicinska skrb naprema sustavima zdravstvene zaštite • Dopustite mi da citiram bivšeg hrvatskog ministra zdravstva i socijalne skrbi, dr. Andru Vlahušića (radio intervju, Omladinski radio, 12. travnja, 2002): “Odnos liječnik – pacijent je danas poslovni odnos.“ Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

39. Izdaci u zdravstvu Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

40. Izdaci u zdravstvu(% BDP)* Njemačka 10,7 Švicarska 10,0 Francuska 9,6 Grčka 8,6 Švedska 8,6 Prosjek EU8,5 Austrija 8,3 Italija 7,6 Velika Britanija 6,8 Irska 6,3 Hrvatska 9,0 Makedonija 8,8 Slovenija 7,7 Češka 7,2 Slovačka 7,2 Mađarska 6,5 Estonija 5,5 CEE prosjek 5,3 Poljska 5,2 Litva 5,1 Bugarska 4,7 Latvija 4,5 Bosna i Herc. 3,5 Albanija 2,8 Rumunjska 2,6 *izvor: WHO, 2002 Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

41. Izdaci u zdravstvu(% BDPa) EU prosjek 8,5% CEE prosjek 5,3% NIS prosjek 2,8% (NIS = new independent states) Ne zaboravite velike razlike u BDP! Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

42. Troškovi uporabe medicinske tehnologije (prosjek) trošak potrošnog materijala: 25% trošak održavanja vanjsko : 10% unutarnje : 5% amortizacija (10-god. životni vijek): 10% _____ UKUPNO: 40-45% Izvor: Ministarstvo zdravstva, Italija 1994 Izvješća MDISa, Vel. Britanija 1992 Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

43. Svjetsko tržište medicinskih uređaja i opreme (u milijardama $) • KontinentTržište • Amerike 31,5 • Europa 21,5 • Azija 15,0 • Afrika 0,6 • Oceanija 0,8 • Ukupno 70,0 • Izvor: MDIS, Vel. Britanija Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

44. Tržište medicinskih uređaja i opreme (u milijardama $): Europa • ZemljeTržište • Zapadna Europa 19.5 • Istočna Europa 2.0 • Ukupno 21.5 • Izvor: MDIS, Vel. Britanija Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

45. Analiza tržišta medicinskih uređaja i opreme u nekim zemljama prema nekim referentnim ekonomskim indeksima • tržište medicinske opreme po stanovniku po godini u $ • troškovi zdravstva po stanovniku (skalirano 10 puta) • BDP po stanovniku (skalirano100 puta) Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

46. Kliničko inženjerstvo u Italiji • Stanovnika: 58.000.000 • Bolničkih kreveta: 415.000 (345.000 u javnim bolnicama) • Bolnički kreveti pod nadzorom kliničkih inženjera: 61.000, od toga27.000 (unutar ustanove) 34.000 (vanjska usluga) Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

47. Usluge kliničkog inženjerstva: • upravljanje inventarom medicinske opreme • program kontrole i preventivnog održavanja • korekcijsko održavanje (“servis”) • sigurnosne provjere • osiguranje kvalitete • konzultiranje i planiranje Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

48. Korekcijsko održavanje (1995-1999) Vrijeme rješavanjaproblema (Proizvođači/ vanjski servis) Kroz 2 sata 7% 5% Vrijeme rješavanjaproblema Od 2 do 4 sata 12% Od 4 sata do 1 dana (Odjeli klin. inž.) Kroz 2 sata Od 1 do 2 dana 2 do 4 sata 8% Više od 2 dana 25% 4 sata do 1 dana 29% 68% Od 1 do 2 dana Više od 2 dana 14% 10% 22% Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

49. Europska istraživačka zona (ERA) • Europska istraživačka zonaje rezultat napora Europske Unije i drugih europskih zemalja da prevladaju nedostatke u istraživanju koje je Europa imala, u usporedbi s SAD-om i Japanom: • manji postotak BDP-a koji se ulaže u istraživanje • manje poticaja istraživačima, i za istraživanje i iskorištavanje rezultata • raspršene aktivnosti i upotreba sredstava Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi

50. Razvoj u europskom istraživanju i tehnološkom razvoju • Povećana složenost i interdisciplinarnost istraživanja visoke razine • Visoki troškovi • Potreba za stalnim povećanjem ljudskih resursa u istraživanju • Nemogućnost fomiranja istraživačkih timova na samo jednom sveučilištu, institutu, laboratoriju ili kompaniji, koji bi bili sposobni odgovoriti na izazove u najvažnijim poljima temeljnih istraživanja i u samom visokotehnološkom razvoju Kliničko inženjerstvo u suvremenoj medicinskoj praksi