230 likes | 487 Views
Finska/ Suomi –zemlja tisuću jezera. Pripremili: Zdenka Blaslov, prof.mentor Tina Veljača Branimir Lukač Marin Miletić Pomorska škola, Split, 2005. Glavne karakteristike. Finska je smještena istočno od Švedske i zapadno od Rusije, a na jugu dodiruje Baltičko more.
E N D
Pripremili: • Zdenka Blaslov, prof.mentor • Tina Veljača • Branimir Lukač • Marin Miletić • Pomorska škola, Split, 2005.
Glavne karakteristike • Finska je smještena istočno od Švedske i zapadno od Rusije, a na jugu dodiruje Baltičko more. • Cjelokupna površina Finske je 338,000 km2, od čega je 10% vode i 67% šume • Ima 187, 888 jezera i 179,584 otoka • Finska je zemlja svih godišnjih doba. Bijelo i plavo na njenoj zastavi predstavlja bijelu boju zimskog snijega, a plavo ljetnu površinu jezera. • Finska ima oko 5,2 miliona stanovnika od čega 67% živi u urbanim sredinama, a 33 % u ruralnim sredinama • Glavni grad je Helsinki – oko milion ljudi živi na širem području Helsinkija • Ostali veći gradovi Espoo, Tampere, Vantaa, Turku i Oulu. • 6. prosinca 1917. stekla nezavisnost • 1919. postala Republika • Parlamentarna država • Predsjednica: Tarja Halonen • Jezik: ima dva služena jezika: finski i švedski
Vodič kroz običaje i ponašanja • Finska je zemlja, vrlo dostupna i laka za posjetu. Finski su običaji i ponašanje gotovo identični europejskim, naravno s postojanjem nekih nacionalnih varijanti. Kodeks ponašanja je uglavnom opušten, a ugled – dobar ili loš- izgrađen je kao rezultat osobnog ponašanja., • Općenito govoreći Finska je zemlja u kojoj govor ima priličnu težinu. Riječi se pozorno biraju te Finci polažu veliku pozornost riječima. Stoga kineska izreka: «Tvoj govor mora biti bolji od tišine, ako nije, onda šuti» savršeno je primjenjiva i u Finskoj
Identitet-religija-ravnopravnost spolova • Identitet Finci imaju jak osjećaj nacionalnog identiteta, što proizlazi iz povijesnog razvoja Finske. Međutim Finci vole znati što se misli ili je napisano u inozemstvu o njima. Iako su spremni kritizirati vlastitu zemlju, nerado isto slušaju od drugih. • Religija Većina Finaca pripada Luteranskog crkvi- protestantizam. Međutim religija nema utjecaj na svakodnevni život Finaca, jer je vjera osobna stvar pojedinca. • Ravnopravnost spolova U Finskoj je postignut zavidan nivo ravnopravnosti među spolovima. To se najbolje vidi u učešću broja žena u javnom životu (politika, poslovni svijet itd.). Finska je država gdje žene imaju najveća prava u usporedbi s ostalim europskim zemljama. Na čelu finske države nalazi se žena –predsjednica- gđa. Tarja Halonen koja je prije toga bila ministrica vanjskih poslova.
Pričanje;mobiteli • Pričanje-govorenje «Čovjeka se drži za riječ, a vola za rogove», izreka je koju Finci revnosno sprovode u svakodnevnom životu. Riječi imaju izuzetnu važnost u životu Finaca. Finac će pozorno razmisliti prije nego li vam nešto kaže, pa to očekuje i od drugih. Stoga Finci ne govore mnogo, tišina je u metrou, autobusu ili tramvaju. To ne znači kako vam neće ljubazno odgovoriti ako ih nešto upitate. Finac se nikad neće naljutiti ako ga prekinete dok govori; tišina se drži dijelom komunikacije. Finci govore vrlo sporo, čak i na svom materinjem jeziku. • Mobiteli Porast korištenja mobitela je doveo do temeljnih izmjena u komunikacijskim vještinama. Najviše glede toga jer se ne gleda licem u lice dok se razgovara. Komunikacija bez intimnosti. No korištenje mobitela zabranjeno je u bolnicama, kazalištu, na sastancima i nekim drugim mjestima.
Jezici • Fincima je materinji jezik finski i on pripada ugro- finskoj skupini jezika ( iako se po razumijevanju izjednačuje s estonskim jezikom). Drugi službeni jezik je švedski-( govori ga oko 6%Šveđana u Finskoj). Govori se i Sami jezik, u Laplandiji • Od drugih jezika Finci se većinom služe engleskim i njemačkim jezikom. U gradovima mnogi natpisi imaju švedsko ime, a postoje tv i radio programi na švedskom. • Napojnica U Finskoj nije običaj davati napojnicu. To proizlazi iz tradicionalno vjerskog načela koje ističe štedljivost i umjerenost.
Piće i pušenje • Piće u Finskoj konzumira se gotovo u jednakoj količini kao i u drugim skandinavskim zemljama. Konzumiranje alkohola također ovisi i o socijalnoj skupini. Vino se pije samo za nedjeljne ručkove ( vino je izuzetno skupo jer se uvozi i prodaje se u specijaliziranim prodavaonicama kao i sve ostale vrste alkohola). Uobičajeno piće je pivo, ali je i ono najstrože zabranjeno maloljetnicima ( nemoguće je kupiti bilo koji alkohol dok ste maloljetni) • Preko tjedna se rijetko pije, no vikendom Finci sebi daju oduška. • Pušenje je u opadanju. Finac nikad neće zapaliti cigaretu, a da prije toga ne zatraži dozvolu od druge osobe. Ne puše u prostorijama doma, već na balkonu, što ujedno pomaže i u smanjenju pušenja • Hrana Finska kuhinja u sebi sadrži različite utjecaje: europejske, skanadinavske i ruske. Finska je hrana dosta začinjena i masna ( zbog visokih hladnoća)
Čestitanje i pozdravljanje • Čestitanje i pozdravljanje su običaji koji se kod Finaca isključivo izražavaju rukovanjem i gledanjem u oči. Ljubljenje u obraze je vrlo rijetko, bez obzira na priliku i gotovo nikad između dva muškarca.
Sauna • Finci ne bi mogli zamisliti život bez saune. To je nešto bez čega se ne može. Kao što dijete nauči govoriti jednako tako nauči boraviti u sauni. Sauna nije za one koji žure. To je mjesto gdje se mogu nastaviti poslovni razgovori ali i mjesto gdje se možete opustiti ili biti apsolutno sami sa sobom i zaboraviti na svijet oko sebe.
Sport • Finci, generalno gledaju na sport kao na hvalevrijedan oblik ljudskog truda. To je možda i zbog toga sto se finski sportski junaci nikad nisu ponašali kao «primadone». • Dva najpopularnija sporta su razni reliji i utrke automobilima uopće te hokej na ledu.
Djed Božičnjak/ JOULUPUKKI • Joulupukki , ambasador Božića. Svake godine kreće na svoj pohod iz daleke Laplandije ( sjever Finske). Živi u Korvantuntri , skupa sa svojom ženom i svojim pomagačima, okružen drvećem s čijih vrhova čuje želje djece širom svijeta.
Još u ranim godinama stjecanja nezavisnosti , bilo je posve razumljivo za Finsku kako će obrazovanje postati jedno od primarnih faktora nacije. • Finski obrazovni sustav je besplatan i podupire cjeloživotno učenje. Finci imaju vrlo visok standard obrazovanja. Glavni cilj finskog obrazovnog sustava je osigurati cjelokupnom stanovništvu pristup obrazovanju i odgoju. Princip cjeloživotnog učenja sprovodi se kroz ideju učiniti ljude sposobnima učiti tijekom cijelog života. Taj se princip sprovodi tijekom cijelog školovanja, počevši od osnovnog obrazovanja do sveučilišta. Obvezatno obrazovanje u Finskoj traje 13 godina. Finci u školu polaze sa sedam godina. Osnovno obrazovanje traje 9 godina, podijeljeno na 6 + 3-4 godine te viša srednja škola koja traje 3 godine. • Prema procjeni programa međunarodnog ocjenjivanja znanja i vještina (PISA) mladi su Finci već treću godinu za redom pokazali najbolje rezultate u matematičkoj, znanstvenoj i čitačkoj pismenosti te u rješavanju problema. Najvažnije karakteristike rezultata mladih Finaca je da su jako ujednačeni.
Što čini Fince sretnima sreće Finski faktori sreće: • dome slatki dome, vlastiti dom • ljetno vrijeme • poštenje u prijateljstvu i odnosu uopće • povjerenje • sloboda vlastitog postojanja • svježina čistog doma • prijateljstvo/ djela i riječi • akcija u prijateljstvu • sigurnost i odanost u prijateljstvu • sauna
Finska i Europska unija • Početkom ožujka 2005. Finska je proslavila desetogodišnjicu članstva pri Europskoj uniji. U trenutku kada je postala članicom Unije Finska je proživljavala posljedice svjetske krize. Članstvom u EU omogućilo se Fincima stvaranje novog početka u ekonomskom smislu i ispunjenje novih mogućnosti u kreiranju životnog standarda. Europska unija je zajednica različitih vrijednosti, kao što smo i mi sami ali upravo to omogućava njegovanje vlastitih osobnosti. U ovih deset godina Finska se ekonomski razvila u prvu državu ekonomskog standarda života.