Naslovnica školskog izvješća s izgledom i nazivom Treće muške realne gimnazije u Zagrebu.

1. ISJEČAK IZ POVIJESTI ŠKOLSKIH KNJIŽNICA U HRVATSKOJ : Knjižnice srednjih škola u Zagrebu 1929.-1941. Zagreb, 19. listopada 2012.

2. knjiga i pisana riječ nas povezuju s onim što je prošlo, govori nam o vremenu u kojem živimo i pomaže nam sagledati što će se dogoditi u budućnosti • Manifest za školske knjižnice - određuje njihovu definiciju i kaže da školska knjižnica pruža obavijest i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informaciji Zagreb, 19. listopada 2012.

3. Izvješća o radu školskih knjižnica • izvješća o stanju školskih knjižnica najčešće su sadržavala podatke o broju svezaka na kraju školske godine, prinove pristigle u knjižnicu tijekom godine, načinu nabave i statistiku (najviše čitanih knjiga i najboljih čitača) • u nekim su izvješćima novonabavljene knjige bile popisane po autorima i naslovima Naslovnica školskog izvješća s izgledom i nazivom Treće muške realne gimnazije u Zagrebu. Zagreb, 19. listopada 2012.

4. Školstvo i prosvjeta u Hrvatskoj između dva rata • od 1918. do 1929. – školstvo i prosvjeta na osnovama zatečenih zakona i propisa • školski sustav – neujednačen • cilj – provođenje jedinstvene organizacije uprave u školama • glavni odgojni zadatak – odgoj mladeži u “duhu narodnog jedinstva” • donesen Zakon o srednjim školama (1929.) • izdan Program i metodska uputstva za rad u srednjim školama (1936.) – utjecaj na gimnazije u duhu “radne škole” • kriza srednje škole – otpor mladeži prema obrazovnom sustavu ( rezultira strogom primjenom disciplinskih propisa, progonima učenika iz škola, premještajima učitelja…) Zagreb, 19. listopada 2012.

5. Srednje školstvo i ustrojstvo srednjoškolskih knjižnica • tipovi srednjih škola – u Zakonu se spominju realne gimnazije, realke i klasične gimnazije (muške, ženske i mješovitog tipa) • kao preduvjet za otvaranje srednjih škola u Zakonu se navodi da mora postojati propisna školska zgrada sa svim potrebnim namještajem i nastavnim sredstvima • pravila o nabavi namještaja, nabavi i uređenju knjižnica propisivao je ministar prosvjete Zagreb, 19. listopada 2012.

6. Podaci o srednjim školama na području Banovine Hrvatske 1939./40. • srednje škole u Zagrebu (1939./40.) – 2 muške klasične gimnazije, 5 muških realnih gimnazija, 3 ženske realne gimnazije, učiteljska akademija, trgovačka akademija, dvorazredna trgovačka škola, tehnička srednja škola, muška zanatska škola, ženska stručna učiteljska škola, ženska zanatska škola i 8 građanskih škola (Godišnjak Banske vlasti Banovine Hrvatske) Zagreb, 19. listopada 2012.

7. Vrste srednjoškolskih knjižnica • u čl. 13. Zakona o srednjim školama stoji da uz učila i školski namještaj svaka srednja škola mora imati knjižnicu za učitelje, knjižnicu za učenike i knjižnicu udžbenika • zadaće i ciljevi školskih knjižnica – stvoriti trajne navike samostalnog traženja knjiga, pravilnog korištenja, omogućiti realizaciju nastavnog plana i programa • izgradnja fonda - prema nast. planu i programu i potrebama korisnika • nabava u okvirima odobrenih kredita i prema popisu kojeg predlaže Učiteljsko vijeće Zagreb, 19. listopada 2012.

8. 1. Učiteljska knjižnica • Prosvjetno odjeljenje Banske uprave Savske banovine (a po Zakonu o srednjim školama) moglo je odobriti da se učiteljska knjižnica pretvori u javnu u mjestima gdje nema javnih knjižnica i u većim gradovima da se knjižnice svih škola spoje u jednu knjižnicu za učitelje Učiteljska knjižnica i čitaonica Državna klasična gimnazija Viteškog kralja Aleksandra I. ujedinitelja, 1933./34.) Zagreb, 19. listopada 2012.

9. 2. Učenička knjižnica • V. Rožić (1904.) preporuča razredne knjižnice zbog velikog raspona između I.-VIII. razreda po starosti učenika i njihovom intelektualnom nivou • po J. Demarinu (1933.) svaka škola mora imati jednu učenički knjižnicu za sve razrede, ali iz pedoloških se razloga ističe veća važnost knjižnica po razredima • učenici bi od kuće donosili više knjiga koje bi onda razred posuđivao i čitao, na kraju bi se školske godine vraćale učenicima-vlasnicima • prednosti – brza posudba, mogle su se pročitati sve knjige propisane nast. planom i programom, prihvatljivo i siromašnim učenicima • Učenička knjižnica kao pomoćni faktor individualnog rada učenika, najveća je duhovna vrijednost ona stečena intelektualnim naporom i osobnim iskustvom (B. Rupnik, 1941.) • predlaže podjelu centralne učeničke knjižnice na razredne učeničke knjižnice i “osrednju” školsku knjižnicu Zagreb, 19. listopada 2012.

10. Učenička knjižnica i čitaonica (Državna klasična gimnazija Viteškog kralja Aleksandra I. ujedinitelja, 1933./34.) Zagreb, 19. listopada 2012.

11. 3. Knjižnica udžbenika • čini posebnu zbirku školskih knjiga koja je nastala iz potrebe uvjetovane promjenom propisanih udžbenika – antikvarni su se udžbenici teško nabavljali • knjige su se nabavljale iz redovnog banovinskog kredita za materijalne rashode i privatnih donacija Zagreb, 19. listopada 2012.

12. Knjižnično osoblje • neprofesionalci, profesori najčešće nekog od jezika ili ljubitelji knjiga • prema Pravilima o inventarizaciji zbirki učila... (1927.;1933.) “knjižnicom rukuje nastavnik, koga odredi Nastavnički savet” (ravnatelj predlaže, a vijeće potvrđuje) • uloga knjižničara – usmjeravanje i buđenje interesa za individualnim radom radi proširivanja znanja stečenog u školi, za samostalno traženje knjige Izgled tabličnog popisa učitelja na kraju školske godine 1929./1930., koji je bio sastavni dio godišnjih izvješća o radu škole. Zagreb, 19. listopada 2012.

13. ističe se potreba za stručnom bibliotekarskom spremom, (Strohal, 1912.; Ivančević, 1921.) neujednačeno zaduženje rada knjižničara prvi propisi o stručnom obrazovanju i položaju knjižničnih djelatnika doneseni nakon Drugog svjetskog rata „Službenički list“ Šimončić Miroslava koji je obnašao dužnost knjižničara učiteljske i učeničke knjižnice Državne prve klasične gimnazije sve do škol. god. 1931./32. Zagreb, 19. listopada 2012.

14. Uređenje knjižnica • unaprijed odrediti što ne bi smjelo ući u učeničku knjižnicu, te izlučiti zastarjele knjige • odrediti koje knjige odgovaraju dobi učenika (zadaća Učiteljskog vijeća) • loše uređene školske knjižnice otežavaju znanstveni napredak srednjih škola – R. Strohal (1912.) predlaže naputke kako bi knjižnice trebale izgledati i kome bi morale biti povjerene • kao razloge loše uređenosti navodi raznovrsne i neadekvatne ormare za knjige, loše i nepregledne inventare, neracionalnu nabavu knjiga, neprovođenje revizije i zaštite te problem vraćanja knjiga • važnost statistike – na temelju čitanja i posudbe provesti novu nabavu Zagreb, 19. listopada 2012.

15. Nabava građe • školske su se knjižnice održavale državnom pomoći i prinosima • uplate privatnih učenika u fond školskih knjižnica • 1931. g. uveden banovinski porez za održavanje srednjih škola iz kojeg su se namirivali i neki troškovi knjižnica • 1939. odlukom Banske vlasti Banovine Hrvatske, Odjela za prosvjetu ubire se za fond školske knjižnice 10 dinara po učeniku • 1940. izašla Pravila o rukovanju novcem uplaćenim od učenika za školsku knjižnicu Zagreb, 19. listopada 2012.

16. pomoć Zajednice doma i škole(1/3 sredstava iz godišnjeg prinosa za nabavu učila i knjiga) i Vijeća roditelja (80% prinosa na potrebe škole) • donacije pojedinih ustanova i privatnih osoba Popis nabavljenih knjiga za učeničku knjižnicu Druge klasične gimnazije u Zagrebu, šk. g. 1939./40 Zagreb, 19. listopada 2012.

17. Obrada građe • M. Orešković (1940.) predlaže da se u Nastavnom vjesniku izdaju praktične i stručne upute za uređenje većih knjižnica • redoslijed poslova: slaganje knjiga po veličini, ispisivanje signature i stavljanje naljepnica, upisivanje u knjigu inventara prema dolasku u knjižnicu, izrada kataložnih listića i kataloga (matičnog, abecednog i stručnog), stavljanje ovalnog pečata Zagreb, 19. listopada 2012.

18. Posudba građe • nema propisanog jedinstvenog pravila posudbe, posudbe nije bilo za vrijeme ljetnih praznika • gimnazije su koristile vlastite načine vođenja evidencije posudbe – na listićima, putem cedulja i “prijamnica”(primjer Državne druge ženske realne gimnazije – Marijana Kralj) Izgled listića za posudbu građe iz učeničke knjižnice Zagreb, 19. listopada 2012.

19. Zaštita građe • svaka knjižnica dužna osigurati zaštitu građe prvenstveno pravilnim smještajem i ispravnim rukovanjem • revizija i otpis • knjižnice organizirale besplatne tečajeve uvezivanja knjiga • općenito u Zakonu stoji: „Školske i drugarske stvari moraju učenici čuvati kao svoje. Ko učini štetu, naknadiće je; a ko namerno učini štetu biće uz to i kažnjen. Ne pronadje li se krivac, štetu plaća ceo razred ili cela škola.” Zagreb, 19. listopada 2012.

20. Zaključak • kao preduvjet za osnivanje, organiziranje i poslovanje knjižnica nužni dobri zakoni i propisi • Zakon o srednjim školama donesen tek 1929. g. (regulira osnivanje srednjoškolskih knjižnica i vrste) • ni jednim aktom nije riješeno pitanje stručnog osposobljavanja i školovanja školskih knjižničara, i njihove norme rada • nepostojanje propisanih pravila uvjetovalo je neujednačenost poslovanja srednjoškolskih knjižnica koje su se prilagođavale vlastitim uvjetima rada Zagreb, 19. listopada 2012.

21. Zahvaljujem Vam na pažnji! Zagreb, 19. listopada 2012.