1 / 19

Regionalni integracijski sporazumi

Regionalni integracijski sporazumi. Studentice: Irena Galiot Sanja Siljanoska. Suradnja između različitih društvenih jedinica kao način očuvanja socijalnog i gospodarskog blagostanja. nova tehnologija + liberalniji trgovački režimi. Povećanje razmjene Veći investicijski tijekovi

margie
Download Presentation

Regionalni integracijski sporazumi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Regionalni integracijski sporazumi Studentice: Irena Galiot Sanja Siljanoska

  2. Suradnja između različitih društvenih jedinica kao način očuvanja socijalnog i gospodarskog blagostanja. nova tehnologija + liberalniji trgovački režimi Povećanje razmjene Veći investicijski tijekovi Povećana neograničena proizvodnja

  3. Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje, a neke su članice više regionalnih sporazuma. Nijedna zemlja nije imuna na učinke međunarodnog regionalizma jer upravo taj proces oblikuje svjetsko gospodarstvo i političke odnose, te utječe na razvoj multilateralnog trgovinskog sustava.

  4. "Regionalizam je srce Europe, a jačanje regionalne politike i decentralizacije nezaobilazan su instrument gospodarske, socijalne, ali i kulturne stabilnosti svih europskih naroda.” Jose Manuel Barroso - europska regionalna politika ide u novom smjeru u kojem prvenstveno treba ohrabriti male regije i pružiti im čvršću potporu radi ostvarivanja njihovih interesa - razlike među pojedinim regijama su ono što ih čini posebnima, a ta je raznolikost najbolji instrument za ekonomski, socijalni i kulturni razvitak

  5. Regija Socijalna i kulturna homogenost Politički stavovi i vanjski odnosi Političke institucije Gospodarska međuovisnost Geografska bliskost Međunarodna regija Ograničen broj zemalja povezanih geografskih vezama i određenim stupnjem međuovisnosti. Regionalizam Politički proces suradnje i koordinacije gospodarskih politika među zemljama.

  6. Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija • Povećanje tržišta • Povećanje konkurencije • Ekonomija obujma • Stimulacija investicija • Bolje korištenje resursa • Efikasnija proizvodnja • Razlog integriranja je većinom vođen politikom. Glavna politička pitanja su: • sigurnost • pregovaračka snaga • učinak na domaću politiku i demokraciju • ustrajnost raznih reformi. • Ekonomske posljedice samo popratni rezultat.

  7. Integracijski stupnjevi ekonomskih blokova

  8. Glavni regionalni ekonomski sporazumi EUROPA EU (Europska unija) – 28 članica EU – sporazum o asocijaciji; EU - carinska unija; EU – sporazum o slobodnoj zoni EEA (Europski gospodarski prostor) – EU27 + Island, Lihtenštajn, Norveška EFTA (Europsko udruženje slobodne trgovine) – Island, Lihtenštajn, Norveška, Švicarska EFTA (Sporazum o slobodnoj trgovini) – Hrvatska, Izrael, Turska, Maroko, Palestinska uprava, Makedonija, Meksiko, Jordan, Singapur, Čile, Libanon, Tunis, Koreja, Egipat, SACU CEFTA (Zona slobodne trgovine Središnje Europe) – Hrvatska, Makedonija, Albanija, Moldavija, BIH, Crna Gora, Srbija, Kosovo

  9. Glavni regionalni ekonomski sporazumi AMERIKA NAFTA (Sjevernoamerički sporazum slobodne trgovine) – Kanada, Meksiko, SAD CACM (Zajedničko tržište Srednje Amerike – Gvatemala, Honduras, Kostarika, Nikaragva, Salvador MERCOSUR (Zajedničko tržište Juga) – Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venezuela Andski pakt – Bolivija, Ekvador, Kolumbija, Peru, Čile CARICOM (Zajednica i Zajedničko tržište Kariba) – Antigva i Barbuda, Bahami, Barbados, Belize, Dominika, Grenada, Gvajana, Haiti, Jamajka, Montserrat, Sveti Kitts i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent, Surinam, Trinindad i Tobago LAIA – (Asocijacija Latino-američke integracije) – Argentina, Bolivija, Brazil, Kuba, Čile, Kolumbija, Ekvador, Meksiko, Paragvaj, Peru, Urugvaj, Venezuela

  10. Glavni regionalni ekonomski sporazumi AFRIKA ECOWAS (Ekonomska zajednica zapadnoafričkih zemalja) – Benin, Burkina Faso, Cape Verde, Obala Bjelokosti, Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja-Bissau, Liberija, Niger, Nigerija, Mali, Senegal, Sierra Leone, Togo UEMOA (Ekonomsko-monetarna unija zapadne Afrike) - Benin, Burkina Faso, Obala Bjelokosti, Gvineja-Bissau, Mali, Niger, Senegal, Togo Arapska unija Magreba – Alžir, Libija, Maroko, Mauritanija, Tunis SACU (Južnoafrička carinska unija) – Južnoafrička Republika, Bocvana, Lesoto, Svaziland, Namibija SADC; EAC; CEMAC; COMESA

  11. Glavni regionalni ekonomski sporazumi AZIJA - PACIFIK ANZCERTA (Australsko-novozelandski trgovinski sporazum o približavanju) PARTA (Regionalni trgovinski sporazum Pacifičkih otoka) – Kirbati, Palau, Solomonovi otoci, Cookovi otoci, Nauru, Papua NG, Tonga, Fed. države Mikronezije, Marshallovi otoci, Tuvalu, Fidži, Niue, Samoa, Vanutu ASEAN (Sporazum nacija jugoistoka Azije) – Brunej, Filipini, Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Myanmar, Singapur, Tajland, Vijetnam SAARC (Južnoazijska asocijacija regionalne suradnje) – Afganistan, Bangladeš, Butan, Indija, Maldivi, Nepal, Pakistan, Šri Lanka GCC (Vijeće za suradnju zemalja Zaljeva) – Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati

  12. Glavni regionalni ekonomski sporazumi OSTALI EurAsEC (Euroazijska gospodarska zajednica) – Ruska federacija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Uzbekistan EMP (Euro - Mediteransko partnerstvo) – EU27, Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Palestinska uprava, Sirija, Tunis, Turska GAFTA (Veliko - Arapska zona slobodne trgovine) – Egipat, Jordan, Libanon, Maroko, Palestinska uprava, Sirija, Tunis, Libija, Sudan, Jemen, Irak, Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati APEC (Azijsko - Pacifička gospodarska suradnja) – Australija, Brunej, Kanada, Čile, NR Kina, Hong-Kong, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Papua, Nova Gvineja, Peru, Filipini, Rusija, Singapur, Tajvan, Tajland, SAD, Vijetnam

  13. Liberalizacija svjetske trgovine i Svjetska trgovinska organizacija • očituje se kroz proces carinske erozije i ukidanja mjera necarinske zaštite • rezultat je golemi rast međunarodne razmjene u posljednjih 50-ak godina • WTO – carine štete svjetskom blagostanju i treba ih eliminirati • necarinski protekcionizam razvio se kao reakcija na smanjenje klasičnih carinskih restrikcija i nemogućnosti korištenja instrumenata carinske zaštite • ipak, još uvijek su prisutni brojni oblici neoprotekcionizma – kvote, dobrovoljno ograničavanje izvoza, otvaranje tržišnih pregovora, sanitarne mjere zaštite i standardi, odobrene povlastice

  14. Bretonvudski sporazum, srpanj, 1944.godine Međunarodni monetarni fond (MMF) Svjetska banka Međunarodna trgovinska organizacija (ITO) 1947. godine, Opći sporazum o carini i trgovini (GATT)

  15. Svjetska trgovinska organizacija (WTO) • - siječanj, 1995. godine • - međunarodna organizacija koja predstavlja institucionalni i pravni okvir multilateralnog trgovinskog sustava u područjima carine i trgovine robama, uslugama i intelektualnom vlasništvu • sjedište Organizacije je u Ženevi (Švicarska), • a ukupno broji 153 država članica. • Generalni direktor organizacije je Pascal Lamy. • Republika Hrvatska je članica WTO od • 30. studenog 2000. godine.

  16. Načela funkcioniranja WTO-a Klauzula najpovlaštenije nacije Nacionalni tretman Predvidljivost i transparentnost Pravila nediskriminacije Postupna implementacija slobodne trgovine vrši se pregovorima Poticanje razvoja i gospodarske reforme

  17. Zaključak • struktura regionalnih integracijskih sporazuma uvelike se razlikuje, ali imaju jedan cilj: smanjenje zapreka trgovini među članicama • regionalizacija izaziva troškove “isključenim” zemljama putem skretanja trgovine, dok se otvorenost regionalnih trgovačkih sporazuma odnosi na ekskluzivnost članica prema određenim institucijama ili pogodnostima, ali i na poticanje procesa multilateralne liberalizacije

  18. Hvala na pažnji !!!

  19. Literatura Kandžija, V. i Cvečić, I.: Makrosustav Europske unije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2008. http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=821, učitano 18.10.2009. http://www.poslovni.hr/60159.aspx, učitano 17.10.2009. http://www.wikipedia.org, učitano 17.10.2009.

More Related