1 / 19

Vertikalni sporazumi u pravu tržišnog natjecanja

Vertikalni sporazumi u pravu tržišnog natjecanja. Doc . dr . sc . Jasminka Pecotić Kaufman Sveučilište u Zagrebu-Ekonomski fakultet, Katedra za pravo jpecotic @ efzg.hr PFZG, Kolegij: Pravo konkurencije, 13. prosinca 2011. Vertikalni sporazumi.

Download Presentation

Vertikalni sporazumi u pravu tržišnog natjecanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Vertikalni sporazumi u pravu tržišnog natjecanja Doc. dr. sc. Jasminka Pecotić Kaufman Sveučilište u Zagrebu-Ekonomski fakultet, Katedra za pravo jpecotic@efzg.hr PFZG, Kolegij: Pravo konkurencije, 13. prosinca 2011.

  2. Vertikalni sporazumi • Prodaja i kupnja robe ili usluga između poduzetnika koji posluju na različitim razinama proizvodnog ili distributivnog lanca • Proizvođač-trgovac na malo • Proizvođač-veletrgovac • Najčešće vrste vertikalnih sporazuma • Distribucija (isključiva/selektivna), franšiza, isključiva kupnja • Stariji pristup (US, EU) • Svako ograničenje slobode poslovanja = problem za tržišno natjecanje • Restriktivni pristup – do 2004. obvezna notifikacija Komisiji • Noviji pristup – Čikaška škola • Ograničenja koja proizvođač nameće distributeru opravdana su poslovnim interesima proizvođača • Nema učinka na tržišno natjecanje • Moderni ekonomski pristup • Intervencija samo u slučajevima kada postoji određena razina tržišne snage • Intervencija prema učincima, ne prema vrstama sporazuma

  3. Vertikalna ograničenja • Primjeri vertikalnih ograničenja • Proizvođač prodaje samo jednom distributeru (isključiva d.) ili ograničenom broju distributera (selektivna d.) • Određivanje preprodajne cijene (RPM) • Distributeri ne smiju kupovati i dalje prodavati robu proizvođačevih konkurenata (non-competeobligation) • Obveza dobavljača da opskrbljuje isključivo određenog kupca (exclusivesupply) • Pozitivni učinci vertikalnih ograničenja • Mogu pomoći proizvođaču da uđe na novo tržište • Sprečavaju parazitizam (free-riding) distributera u odnosu na promotivne aktivnosti drugog distributera • Nedovoljna konkurencija na razini proizvođača (inter-brand) ili na razini distributera (intra-brand) • Opasnost ako nema dovoljno inter-brand konkurencije • Manje je opasnosti ako tržište nije koncentrirano

  4. Skupno izuzeće za vertikalne sporazume • Ako stranke vertikalnog sporazuma imaju zajednički tržišni udio do 30% + ako sporazum ne sadrži teška ograničenja • Sporazum nije zabranjen temeljem čl. 101. • Ako postoji teško ograničenje • Ne primjenjuje se skupno izuzeće • Ako je zajednički tržišni udio manji od 15% + ako sporazum ne sadrži teška ograničenja • Čl. 101. se ne primjenjuje (de minimis) • Ako je tržišni udio veći od 30% • Ne znači da je sporazum zabranjen, već se ispituju njegovi učinci

  5. Vertikalni sporazumi i čl. 101. • Nisu per se protivni tržišnom natjecanju • U svakom pojedinačnom slučaju treba ocijeniti je li riječ o sporazumu koji ograničava tržišno natjecanje ili ne • Čl. 101. st. 1. • Zabrana: sporazum + utječe na trgovinu između država članica + (značajno) ograničavanje tržišnog natjecanja kao cilj ili učinak • Čl. 101. st. 3. • Izuzeće: 4 kriterija - korist od takvih sporazuma veća od njihovih protukonkurentskih učinaka • Pojedinačno / skupno izuzeće (30%) • Ako više od 30%, nije zabranjen, nego se detaljno analizira • Teška ograničenja • De minimis (15%)

  6. Vertikalni sporazumi – relevantni propisi • Uredba EK 330/2010 (ranije: Uredba EK 2790/99) • Smjernice o vertikalnim ograničenjima (2010.) • Internetska prodaja=prekogranična prodaja • Skupna izuzeća – Uredba 330/2010 • Isključiva distribucija, selektivna distribucija, isključiva kupnja, franchising, isključiva opskrba • Prijenos tehnologije • Istraživanje i razvoj • Specijalizacija • Osiguranje • Distribucija i servisiranje motornih vozila • Linijski pomorski prijevoz • Zračni prijevoz

  7. Inter-brand tržišno natjecanje • Tržišno natjecanje između različitih marki • Ako je tržište slabo koncentrirano, može se pretpostaviti da vertikalna ograničenja (osim onih teških) nemaju značajan negativan učinak • Ako je tržište koncentrirano, ograničenja konkurencije među distributerima (intra-brand) mogu potrošačima značajno ograničiti izbor

  8. Intra-brandtržišno natjecanje • Tržišno natjecanje između distributera iste marke • U načelu manje štetna od ograničenja koja smanjuju konkurenciju između različitih marki • Ali ako ne postoji zadovoljavajuća “inter-brand” konkurencija, ograničenja “intra-brand” konkurencije mogu potrošačima značajno ograničiti izbor

  9. Ograničenje slobode formiranja preprodajnih cijena • Ograničenje konkurencije u okviru marke • Protukonkurentska praksa • Ako svi proizvođači u oligopolnoj industriji ograničavaju slobodu formiranja preprodajnih cijena – olakšava horizontalni dogovor o cijenama • Distributeri = horizontalni kartel • Prokonkurentska praksa • Određivanjem minimalne maloprodajne cijene proizvođač eliminira cjenovnu konkurenciju i prisiljava distributere da se fokusiraju na ne-cjenovnu konkurenciju

  10. Neka pravila za ocjenu vertikalnih ograničenja • U načelu, isključivi aranžmani lošiji su za tržišno natjecanje od ne-isključivih aranžmana • Usporedi obvezu kupca da kupuje isključivo jedan “brand” i obvezu kupnje minimalne količine koja ostavlja mogućnost kupnje konkurentskog proizvoda • Vertikalna ograničenja koja se odnose na “brandiranu” robu u načelu su više štetna od onih koja se odnose na “nebrandiranu” robu • Negativni protukonkurentski učinci vertikalnih ograničenja pojačavaju se ako nekoliko dobavljača organizira distribuciju na sličan način na istom tržištu (tzv. paralelne mreže sličnih ugovora)

  11. Neka pravila za ocjenu vertikalnih ograničenja • Vertikalna ograničenja potrebna kako bi se otvorila nova proizvodna ili zemljopisna tržišta u načelu ne ograničavaju tržišno natjecanje • Ovo vrijedi do dvije godine od stavljanja proizvoda na tržište, ali ne ako su teškaograničenja • U slučaju testiranja novog proizvoda na određenom području ili određenoj skupini potrošača distributere se može ograničiti u aktivnoj prodaji izvan testnog područja za razdoblje od najviše godinu dana

  12. Teška ograničenja tržišnog natjecanja • Ograničenje slobode distributera da odredi cijenu (resale price maintenance, RPM) • Dopuštene: maksimalne i preporučene cijene • Zabranjene: minimalne i fiksne cijene • Ograničenje područja na kojem distributer smije prodavati ili kupaca kojima smije prodavati • Iznimke: • Kod isključive distribucije, ograničenje aktivne prodaje na isključivom području ili isključivim kupcima (ali pasivna prodaja mora ostati dozvoljena) • Ograničenje prodaje neovlaštenim distributerima od strane distributera selektivne mreže distribucije

  13. Teška ograničenja tržišnog natjecanja • Ograničenje slobode distributera u sustavu selektivne distribucije da prodaju robu krajnjim kupcima • I aktivna i pasivna prodaja • Ali ne smiju prodavati iz trgovine koja nije ovlašteno prodajno mjesto • Ograničenje slobode distributera u sustavu selektivne distribucije da prodaju ili kupuju od drugih distributera u okviru distribucijske mreže (cross-suply) • Ne smije ih se prisiljavati da kupuju samo od dobavljača

  14. Teška ograničenja tržišnog natjecanja • Ne smije se ograničavati mogućnost da krajnji korisnici ili nezavisni serviseri kupuju rezervne dijelove izravno od proizvođača rezervnih dijelova • Nije dopušten sporazum između proizvođača rezervnih dijelova i kupca koji ugrađuje te dijelove u svoje vlastite proizvode kojim proizvođač rezervnih dijelova ne bi smio prodavati konačnim korisnicima ili nezavisnim serviserima

  15. Isključiva distribucija • Proizvođač imenuje jednog distributera za određeno područje ili za određene kupce • Distributer ne smije djelovati na drugim područjima • Dopušteni ugovori koji ne stvaraju apsolutnu teritorijalnu zaštitu i nemaju zabranu izvoza, posebno ako se time omogućava prodor na nova tržišta • Utječe na intra-brand natjecanje • Podjela tržišta • Utječe na inter-brandnatjecanje • Nedostatak intra-brand natjecanja je problematičan samo ako nema inter-brand natjecanja • Pitanje utvrđenja tržišnog udjela prodavatelja (30%) • Udjeli natjecatelja (da se vidi je li tržište koncentrirano)

  16. Isključiva distribucija • Ako se prodaje novi proizvod ili postoji pokušaj prodora na novo tržište, nije odlučno pitanje velikog tržišnog udjela • Aktivna / pasivna prodaja • Proizvođač smije zaštititi distributera od aktivne prodaje drugih distributera, kako bi ga potaknuo da investira u dodijeljeno mu područje ili skupinu kupaca • Ne smije zabraniti pasivnu prodaju • Problem je ako se distributerima zatvara mogućnost distribucije proizvoda natjecatelja prodavatelja i ako distributer sam ima velik udio na tržištu te mu se daje veliko područje djelovanja

  17. Selektivna distribucija • Posebno sofisticirani proizvodi • Održavanje goodwilla • Brandirani proizvodi, krajnji proizvodi • Imenovanje samo onih distributera koji ispunjavaju određene posebne uvjete • Nediskriminatorni, kvalitativni uvjeti – ne prelaze granice onoga što je potrebno • Selektivna distribucija • Proizvođač smije odabrati distributere na temelju određenih kriterija i zabraniti prodaju neovlaštenim distributerima • Distributeri smiju aktivno prodavati drugim ovlaštenim distributerima i krajnjim kupcima bilo gdje na unutarnjem tržištu

  18. Selektivna distribucija • U pravilu nema alokacije teritorija • Dobavljač ograničava distributera u preprodaji • Distributer ne smije prodavati nikome osim krajnjim kupcima i drugim imenovanim distributerima • Ograničavajuće jer ograničava mjesta prodaje • Može imati pozitivne učinke (zaštita od parazitizma u slučaju ulaganja, održavanje razine prodaje…) • Negativni učinci su načelno prevladani ako je inter-brandnatjecanje jako

  19. Internetska prodaja • Vrijede ista pravila kao i za prodaju u trgovinama • Dozvoljeno uspostaviti mrežu isključive ili selektivne distribucije • Ograničiti aktivnu prodaju na dodijeljenim isključivim područjima ili u odnosu na skupine kupaca • Zahtijevati od distributera da zadovoljavaju kvalitativne kriterije • Primjeri teških ograničenja • Obveza distributera da automatski preusmjerava kupce koji se ne nalaze na njegovom teritoriju • Obveza distributera da prekine internetsku transakciju ako adresa s kreditne kartice nije na teritoriju distributera • Proizvođač ograničava količinu robe koju distributer može prodavati putem interneta • Proizvođač distributeru naplaćuje višu cijenu za robu koju će prodavati putem interneta

More Related