Prof. dr. sc. Želimir Dulčić ORGANIZACIJA PODUZEĆA Predavanja 14. 10. 2005.g.

1. Prof. dr. sc. Želimir Dulčić ORGANIZACIJA PODUZEĆA Predavanja 14. 10. 2005.g.

2. ORGANIZACIJSKO “ VJEČNO PITANJE” 1. DA LI DETERMINIRA ILI 2. UTVRĐIVANJE OBLIKOVANJU PRETHODI STRATEGIJE STRUKTURE STRUKTURA STRATEGIJU

3. 2. UTVRĐIVANJE OBLIKOVANJU PRETHODI STRATEGIJE STRUKTURE RADIKALNA IZMJENA Ad 1) POSTOJEĆA ORGANIZACIJA ŽELJENA STRATEGIJA OPTIMALNA STRUKTURA MOGUĆA STRATEGIJA STRUKTURA STRATEGIJA REORGANIZACIJA - RESTRUKTURIRANJE REDIZAJNIRANJE

4. Ad 2) ORGANIZACIJA U NASTAJANJU VIZIJA MISIJA CILJEVI USKLAĐIVANJE OPTIMALNA STRUKTURA STRATEGIJA POČETNA STRUKTURA “REDUCIRANJE” STRATEGIJE 3. STRUKTURA STRATEGIJA USKLAĐIVANJE RIJEČ JE O - PROCESU !!!

5. 4. STRUKTURA + STRATEGIJA H. THORELLI 5. SITUACIJSKI ČIMBENICI UTJEČU I NA STRATEGIJU I NA STRUKTURU

6. A. D. CHANDLER • STRATEGIJA – ODREĐIVANJE dugoročnih ciljeva i svrha jednog poduzeća, IZBOR pravaca akcija, te ALOKACIJU sredstava potrebnih za realizaciju ciljeva. • Struktura – organizacijsko UREĐENJE pomoću kojega upravljamo poduzećem, koju čine: • Linije autoriteta i komunikacija • Informacije i podaci KLJUČNE POSTAVKE • H. I. ANSOFF • STRATEGIJA – SKUP SMJERNICA za upravljanje koji detaljno opisuje POLOŽAJ tvrtke na tržištu, PRAVCE u kojima tvrtka nastoji rasti i razvijati se, INSTRUMENTE koje će upotrebljavati u konkurentskoj borbi, SREDSTVA s kojima će nastupati na novim tržištima, NAČIN kako će oblikovati svoja sredstva, MOĆ koju će pokušati iskoristiti i SLABOSTI koje će nastojati prevladati. • STRATEGIJA – KONCEPT POSLOVANJA

7. A. CHANDLER • “STRATEGY AND STRUCTURE” (1962.) • NA TEMELJU STUDIJE O 70 NAJVEĆIH AMERIČKIH PODUZEĆA • FORMULIRAO NEKOLIKO HIPOTEZA O ODNOSIMA STRATEGIJE I STRUKTURE • STRUKTURA SLIJEDI STRATEGIJU (STRATEGIJA STRUKTURA) • I STRATEGIJA I STRUKTURA SE RAZVIJAJU KROZ NIZ STADIJA – ETAPA • PODUZEĆA NE MIJENJAJU SVOJU STRUKTURU DOK IH NA TO NE PRISILI VLASTITA NEDJELOTVORNOST • NA TEMELJU CHANDLEROVE STUDIJE NASTALI SU I BROJNI DRUGI RADOVI, TE “PROŠIRENI CHANDLEROV MODEL”

8. STRATEGIJA STRUKTURA PERFORMANCE KONKURENCIJA • “PROŠIRENI CHANDLEROV MODEL” • VIŠE AUTORA NAKON A. CHANDLERA USREDOTOČILO JE SVOJA ISTRAŽIVANJA NA ISPITIVANJE RAZLIČITIH KOMBINACIJA ČIMBENIKA OBUHVAĆENIH OVIM MODELOM

9. CHANDLER JE UTVRDIO 4 KARAKTERISTIČNA STADIJA RAZVOJA AMERIČKIH PODUZEĆA: • RAST U OKVIRU LOKALNOG PODRUČJA • EKSPANZIJA IZVAN LOKALNOG PODRUČJA • VERTIKALNO INTEGRIRANI RAZVOJ • DIVERZIFICIRANI RAZVOJA (NA TEMELJU PROIZVODNE ILI PROSTORNE DIVERZIFIKACIJE) • B. SCOTT • RAZRADIO KONSTITUTIVNE KARAKTERISTIKE STRATEGIJE • DEFINIRAO ORGANIZACIJSKE VARIJABLE: ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, MEHANIZMI KONTROLE, SUSTAVI VREDNOVANJA DOPRINOSA, SUSTAVI STIMULACIJE • REDEFINIRAO CHANDLEROVE STADIJE RAZVITKA PODUZEĆA – 3 STADIJA

10. B. SCOTT 3. STADIJ DIVERZIFICIRANO PODUZEĆE PLURALITET PROIZVODNIH LINIJA MULTIDIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA DIFERENCIRANA PREMA UVJETIMA PROIZVOD/TRŽIŠTE 2. STADIJ FUNKCIONALNO PODUZEĆE JEDNA LINIJA PROIZVODA - VERTIK. INTEGRIRANA POLIFUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA DIFERENCIRANA PREMA IZVRŠENJU (FUNKCIJAMA) 1. STADIJ MALO PODUZEĆE POJEDINAČNA PROIZVODNJA ELEMENTARNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA SLABO DIFERENCIRANA I FORMALIZIRANA

11. PROIZVODNA DIVERZIFIKACIJA Različiti Različiti Jedan proizvodi proizvodi proizvod Različita Različita Različita područja područja područja DIVIZIONALNA PREDMETNA I TERITORIJALNA DIVIZIONALNA PREDMETNA I TERITORIJALNA DIVIZIONALNA PREDMETNA Različiti Nekoliko Jedan proizvodi proizvoda proizvod Različita Nekoliko Srodno područja područja područje PROSTORNA DIVERZIFIKACIJA DIVIZIONALNA PREDMETNA I INOVATIVNA I TERITORIJALNA DIVIZIONALNA MATRIČNA I FUNKCIONALNA INOVATIVNA I MATRIČNA Različiti Srodni Jedan proizvodi proizvodi proizvod VISOKA SREDNJA MALA Isto Isto Isto područje područja područje DIVIZIONALNA PREDMETNA I FUNKCIONALNA FUNKCIONALNA DIVIZIONALNA PREDMETNA VISOKA SREDNJA MALA Slika 72 – Matrica organizacijskih struktura

12. O. WILLIAMSON • ZAČETNIK TRANSAKCIJSKOG PRISTUPA • O MULTIDIVIZIOALNOJ STRUKTURI KAO EFIKASNOM SREDSTVU ZA VELIKA I PROIZVODNO DIVERZIFICIRANA PODUZEĆA • JAMES D. THOMPSON • TVRDI DA SVAKO PODUZEĆE UTVRĐUJE SVOJU “DOMENU”, ŠTO JE SOCIOLOŠKI IZRAZ ZA STRATEGIJU. • STUDIJE S HARVARDA POČETKOM 70 – IH GODINA DOPRINIJELE: • RAŠČIŠĆAVANJU TEORIJSKIH POSTAVKI O DIVERZIFIKACIJI • ŠIRENJU CHANDLEROVE TEZE U EUROPSKE ZEMLJE • WRIGLEY (1970.), CHANNON (1971.), POOLEY – DIAS (1972.), PAVAN (1972.) I THANHEISER (1972.)

13. RUMELT(1974.) • PORASLA PRIMJENA MULTIDIVIZIONALNE STRUKTURE • POTVRDIO CHANDLEROVU HIPOTEZU STRATEGIJA – STRUKTURA • POSTAVIO I “INVERZNU TEZU” PREMA KOJOJ I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UTJEČE NA STRATEGIJU • DRUGA GRUPA AUTORA S HARVARDA • FOURAKER, STOPFORD I WELLS • ANALIZA RAZVOJA STRATEGIJA MEĐUNARODNOG RASTA AMERIČKIH I EUROPSKIH PODUZEĆA • FOURAKER – DIFERENCIRA SVA PODUZEĆA PO STADIJIMA RAZVITKA • KOJI ĆE TIP STRUKTURE PODUZEĆE IZABRATI OVISIT ĆE O STRATEGIJI RASTA KOJU PODUZEĆE IZABERE ! • POTVRĐENA CHANDLEROVA HIPOTEZA

14. PODVRGAVAJUĆI KRITICI I DRUGAČIJOJ TEORIJSKOJ I PRAKTIČNOJ VALORIZACIJI ZAKLJUČKE DO KOJIH SU DOŠLI NJIHOVI PRETHODNICI • JAY R. GALBRAITH i • DANIEL A. NATHANSON • SU OBLIKOVALI NOVI MODEL • “REVIDIRANI MODEL” • Ili • “MODEL REZULTIRAJUĆIH STADIJA” ili • “EVOLUTIVNI” ili “RAZVOJNI MODEL ORGANIZACIJSKE STRUKTURE” HAX & MAJLUF ili • “MODEL POTENCIJALNIH PRAVACA RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA” BUBLE

15. JEDNOSTAVNA JEDNOSTAVNA FUNKCIONALNA CENTRALIZIRANA FUNKCIONALNA HOLDING MULTIDIVIZIONALNA GLOBALNA FUNKCIONALNA GLOBALNA HOLDING GLOBALNA MULTINACIONALNA Dominantni pravci rasta američkih poduzeća Porast veličine Strategije koje vode novoj strukturi Nepovezana diverzifikacija Vertikalna integracija Rast putem akvizicije Interni rast Povratna diverzifikacija Korištenje ekonomije obujma Konsolidirani rast Povezana diverzifikacija Akvizicija nepovezanog rasta Internacionalna ekspanzija Povezana diverzifikacija Konsolidirani interni rast Korištenje ekonomije obujma Akvizicija nepovezanog rasta Galbraith – Nathansonov model potenc. pravaca razvoja organ. Struktura ili “model rezultirajućih stadija”

16. GALBRAITH - NATHANSONOV MODEL • 2 OSNOVNA PRAVCA RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA: • DOMINANTNI PRAVCI RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA U AMERIČKIM PODUZEĆIMA • POTENCIJALNI PRAVCI RAZVOJA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA KOJE NASTAJU POD UTJECAJEM ODGOVARAJUĆEG TIPA STRATEGIJE • POLAZIŠTE MODELA JE • JEDNOSTAVNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA • U SREDIŠTU MODELA SE NALAZI • MULTIDIVIZIONALNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA • = “DOPRINOS” MODELA: • UKAZUJE NA POTENCIJALNE PRAVCE… ISTIČE KAO ZAKONITOST “NE PRESKAKANJE” POJEDINIH TIPOVA ORGANIZACIJSKIH STRUKTURA GOVORI O TIPOVIMA, A NE O STADIJIMA KAO ŠTO TO ČINE CHANDLER, SCOTT, STOPFORD, RUMELT • MULTIFAKTORSKI UTJECAJ NA IZBOR O. S.

17. RUMELT • RAZVIO JE TZV. “INVERZNU TEZU” PREMA KOJOJ ORGANIZACIJSKA STRUKTURA UTJEČE NA STRATEGIJU ! • CHANON I PAVAN ORGANIZACIJSKI SUSTAVI I MODA • U POJEDINIM SLUČAJEVIMA • PROMJENA STRATEGIJE • NIJE UVJETOVALA • PROMJENU STRUKTURE • STRATEGIJA UTJEČE NA STRUKTURU • STRUKTURA UTJEČE NA STRATEGIJU • C) SITUACIJSKI ČIMBENICI UTJEČU NA STRATEGIJU I STRUKTURU

18. RHENMAN (1973.) STRUKTURA - OKRUŽENJE STRUKTURALNE I CIKLIČKE PROMJENE ANSOFF (1981.) FILOZOFIJA STRATEGIJSKOG UPRAVLJANJA I RELACIJA : STRUKTURA -STRATEGIJA

19. U POGLEDU UTJECAJA STRATEGIJE NA ORGANIZACIJSKU STRUKTURU U ORGANIZACIJSKOJ STRUKTURI POSTOJE RAZLIČITE HIPOTEZE. NAJPOZNATIJE SU CHANDLEROVA I ANSOFFOVA HIPOTEZA O MEĐUSOBNOM ODNOSU STRATEGIJE I STRUKTURE. TEK JE KONTIGENCIJSKI PRISTUP DJELOMIČNO POMIRIO TE DVIJE SUPROTSTAVLJENE HIPOTEZE: CHANDLEROVU – PO KOJOJ STRATEGIJA DETERMINIRA ORGANIZACIJSKU STRUKTURU (STRATEGIJA – STRUKTURA) I ANSOFFOVU – PO KOJOJ OBLIKOVANJE ORGANIZACIJSKE STRUKTURE PRETHODI DEFINIRANJU STRATEGIJE (STRUKTURA – STRATEGIJA). KONTIGENCIJSKI PRISTUP JE NAGLASIO MEĐUOVISNOST STRATEGIJE I STRUKTURE I UKAZAO NA POTREBU ISTOVREMENOG OBLIKOVANJA STRUKTURE I (DIZAJNIRANJA) UTVRĐIVANJA STRATEGIJE.

20. Pojednostavljeni Mintzbergov “Pentagon model” Jednostavna struktura Profesionalna birokracija Mehanička birokracija Divizionalna struktura Ad-hoc-kracijska struktura Stabilnost, visok stupanj regulacije tehničkog sistema Profesionalizam Pritisak strategijskog vrha prema centralizaciji Neprijateljstvo Neprijateljstvo Kompleksnost Eksterna kontrola i racionalizacija Kompleksnost Pritisak prema standardizaciji Pritisak prema profesionalizaciji Automatizacija tehničkog sistema Diverzi- fikacija Dinam- ičnost Neprijateljstvo Inovacija, eksterna kontrola Eksterna kontrola Dob, uspjeh Kompleksnost, dinamičnost i heterogenost ambijenta Manja zavisnost među tržištima Pritisak prema “balkanizaciji” Pritisak prema suradnji