1.24k likes | 5.2k Views
VODA- IZVOR ŽIVOTA. Cilj predavanja. razumijevanje zdravstvenog značaja vode u kontekstu higijene kao preventivno medicinske grane usvajanje znanja u vezi kondicioniranja, pripreme vode za piće, a koja su od značaja za kvalitet i zdravstvenu ispravnost vode za piće
E N D
Cilj predavanja • razumijevanje zdravstvenog značaja vode u kontekstu higijene kao preventivno medicinske grane • usvajanje znanja u vezi kondicioniranja, pripreme vode za piće, a koja su od značaja za kvalitet i zdravstvenu ispravnost vode za piće • upoznavanje najvažnijih kontaminanata vode za piće.
Upoznavanje sa pokazateljima onečišćenja • voda • Upoznavanje sa monitoringom voda • Nastanak otpadnih voda • Obrada (pročišćavanje) otpadnih voda • Upoznavanje sa relevantnom međunarodnom i • nacionalnom legislativom u oblasti voda
ZEMLJA –Plavi planet Od ukupne površine naše planete oko 2/3 je pokrivaju mora i oceani, a 1/3 kopno, što daje plavu boju našoj planeti.
Rasprostranjenost vode na Zemlji Vode na Zemlji dijelimo na 1. morske, tuspadaju • oceani i • mora 2. kopnene,tu spadaju • rijeke • jezera • podzemne vode, te • vode u obliku leda i snijega
Od ukupne količine vode na Zemlji, ocean i slana voda zauzimaju 97,6% vodene mase, a na kopnu je preostalih 2,4%, ali slatke vode. Samo 1 % vode je upotrebljivo za piće, koji nam stojina raspolaganju za piće, hlađenje, grijanje, industrijsku namjenu, sport, rekreaciju ... Ovaj mali dijelić ukupne mase vode trebao bi biti sasvim dovoljan za normalan život čovječanstva.
Na žalost, danas je sve prisutniji i problem onečišćenje prirodnih resursa vode i svakodnevno smanjivanje raspoloživih količina zdravstveno ispravne vode za piće. • Globalni problem nejednolike raspoređenosti vode u prirodi postaje svakim danom sve aktualniji, tako da se sve više i više cijene prirodni izvori kvalitetne vode.
Blizu 3 milijarde ljudi na Zemlji nema adekvatan pristup higijenski ispravnoj vodi. • Dva su osnovna preduslova sa zdravstvenog aspekta • dovoljne količine i • ispravnost vode za piće.
Kruženje vode u prirodi nazivamo hidrološkim ciklusom. • Isparavanjem sa velikih vodenih površina (oceana, mora, jezera, rijeka i sl.), zemlje i biljaka voda, odlazi u gornje slojeve atmosfere gdje se kondenzira u vidu oblaka, da bi se kao atmosferske padavine (kiša, snijeg) ponovo vratila na zemlju.
Na svom putu kroz atmosferu voda otapa različite plinove prisutne u zraku kao što su kisik i ugljik dioksid, kao i neke vrlo štetne plinove kao što su sumporni i dušični oksidi, a i skuplja i razne nečistoće kao što su čestice čađi, prašine, bakterije i sl. • Dalje na svom putu kroz različite slojeve zemlje do nekog vodonepropusnog sloja, voda otapa različite soli kao soli natrija, kalcija, magnezija, željeza i mangana, a i neke organske tvari , tako da se u prirodi nikad ne nalazi čista.
Voda na Zemlji je u stalnom pokretu – isparavanje vode, padavine, riječni tokovi, struje mora i oceana. • Potrošnja vode kreće od 10 do 1500L/dan po stanovniku,u slučajevimavisokog standarda i do 3000 L/dan po stanovniku.
U nekim regijama svijeta prisutan je nedostatak pitke vode (prirodni, klimatski uzroci, prevelika gustoća stanovništva, nedovoljna zaštita izvora vode). • Najveći “potrošač” vode je poljoprivreda (do 70%), a zatim industrija (do 24%), a tek oko 8% vode troši se za kućanske i komunalne potrebe.
VODA ZA PIĆE • Raspoložive količine pitke vode vrlo sumale u odnosu na ukupne količine vode naZemlji i nejednoliko raspoređene. • Rijeke i jezera najvećim dijelom nisuupotrebljive kao pitka voda jer suonečišćene ogromnim količinama otpadnihvoda iz industrije i gradova.
UPRAVLJANJE VODAMA Upravljanje vodama obuhvaća: – osiguravanje potrebnih količina vode odgovarajuće kvalitete za različite namjene: piće, kupanje, rekreaciju, poljoprivredu, industriju, energetiku i dr. – brigu o zaštiti voda i mora od onečišćenja – zaštitu od štetnog djelovanja voda: poplava, erozije i dr.
Neki od osnovnih, vodoprivrednih postulata, na kojima valja temeljiti aktivnost o vodama i koju svaka ljudska zajednica mora poštovati jesu: • voda je nezamjenljiva, • vode su javno dobro, • vodama se raspolaže demokratski, • vodama se upravlja jedinstveno, • osnovna vodoprivredna jedinica je sliv, • vodoprivreda je kompleksna djelatnost.
Uloga vode u našem organizmu “VODA = ŽIVOT” ili “ Bez vode nema života” • O vodi, koja tvori čak 70% našega organizma, ovisi naše zdravlje. Nedostatak vode posebno je vidljiv na koži. • Potrebu za litrom tekućine naš organizam zadovoljava putem hrane koju unosimo u tijelo, a ostatak moramo nadoknaditi ispijanjem vode i napitaka.
Voda je količinski najvažniji spoj i sastojak ljudskog tijela. U zametku se nalazi više od 90% vode. Tokom trudnoće količina vode se postepeno smanjuje, tako da kod novorođenčeta ima 75%vode. U odraslih osoba, ovisno o životnoj dobi i spolu, na vodu otpada između 50 i 70% tjelesne mase.
Npr. u tijelu osobe od 70 kg ima oko 40 litara vode. Više od polovice te vode (oko 25 litara) nalazi se u stanicama, a ostatak vode (oko 15 litara) nalazi se u međustaničnim prostorima i u krvnoj plazmi. Prema tome govorimo o staničnoj i izvanstaničnoj tekućini.
Voda u tijelu ima niz vrlo značajnih zadaća • Ona je otapalo većini anorganskih i organskih spojeva u tijelu, te čini mikrookolinu svake stanice tijela. • Osigurava medij u kojemu teku svi hemijski procesi. • Voda sudjeluje neposredno u pojedinim hemijskim (hidrolitičkim) reakcijama. • Značajna je uloga vode u transportu hranidbenih tvari i dišnih plinova do svakestanice tijela.
Voda otapa i prenosi hranjive tvari kroz organizam, na određeni način regulira tjelesne funkcije, te rad pojedinih organa i organizma u cjelini, uklanja štetne tvari iz organizma, te održava tjelesnu temperaturu. • Gubitkom tekućine naša se krv počinje zgušnjavati pa je tako gubitak od samo 2% dovoljan da dođe do osjetnog pada naših životnih potencijala i osjećaja sveopćeg umora, dok gubitak od 10% do 15 % volumena tekućine u organizmu završava fatalno za život.
Dnevni unos vode • -Voda za piće i različiti napitci (1.5 l ) • -Voda iz hrane (0.9 l ) • -Voda koja se stvara za vrijeme metabolizma • hrane (0.6 l ) • Dnevni gubitak vode • - Disanje (0.5 l ) • Znojenje i isparavanje ( 0.9 l na normaloj • temperaturi ) • -Urin (1.5 l ) • -Feces (0.1 l)
Raspored vode u organizmu - Pljuvačka (oko 1 l dnevno) - Crijevni sok (oko 2 do 2,5 l dnevno) - Žuč – oko 0.5 l dnevno - Pankreasni sok 0.7 l na dan - Interstinalna sekrecija oko 3 l dnevno - Krv oko 3-4 l vode
Kopnene vode • Kopnene vode razlikuju se po • agregatnom stanju: kruto, tekuće i plinovito • mjestu gdje se nalaze: podzemne i površinske • kretanju : tekućice i stajaćice
Količina kopnenih voda je prema morskim neznatna, no one obiluju različitim staništima tako da pridonose velikoj raznolikosti živog svijeta.
Stajaće vode • Stajaće vode na kopnu dijele se na: • Lokve Močvare Bare Jezera
Lokve plitke udubine ispunjene vodom i redovito u sušnom razdoblju presuše. Močvare osobitosti močvare su u niskom pH, niskoj koncentraciji soli. Bare ovu vrstu kopnenih voda karakteriziraju plitkost vodene mase i razvijenost vodenog bilja jer sunčeve zrake dopiru do dna.
Jezera kod jezera mogu se u pravilu razlikovati dva sloja vode: gornji koji je osvijetljen – eutrofičkipa je to i produktivni dio jezera – trofogeni donji ili dublji sloj je neosvijetljen – atrofičkite je on neproduktivan -trofolitički
Tekućice Tekuće vode dijele se na: Izvore Potoke (širina korita do 5 m) Rijeke(širina korita veće od 5 m)
Stoga se može razlikovati Gornji tok - karakteristična je niska temperatura i visoka koncentracija kisika. Srednji tok- značajna je manja količina kisika, više ugljičnog dioksida i veće kolebanje temperature. Donji tok-postoji veće kolebanje temperature, kisika i ugljičnog dioksida.
Općenito se može reći da u tekućicama, zbog brzine vode postoje životinje kojesu razvile posebne prilagodbe za takvo stanište te posjeduju razna pomagala koja im omogućuju stabilnost u odnosu na medij.
Boćate vode • Karakteristične su po velikom kolebanju temperature i slanosti. • Nalaze se u području ušća rijeke u more, • To specifično područje nastavaju ribe: • - Iverak (Pleuronectes flesus luscus) • - Cipal (Mugul sp. i Liza sp.) • - Lubin (Dicentrachus labrax) • - Jegulja (Anguilla sp.)
Vrste vode po porijeklu • ATMOSFERSKA VODA, KIŠNICA - koristi se za vodosnabdjevanje u bezvodnim krajevima, neophodna je kontrola mikrobioloških i nekih hemijskih parametara (pH, željezo , cink)
PODZEMNA VODA • najčešće nije mikrobiološki i hemijski zagađena • zahtjeva minimalno prečišćavanje • može se zagaditi sa površine
POVRŠINSKA VODA • prečišćavanje je neophodno (fekalno zagađenje, nitrati, fosfati, pesticidi, anorganski sastojci). • zbog velikih potreba za vodom sve češće se koriste za vodosnabdjevanje.
Voda koja ne zadovoljava kriterijepropisane za vodu za piće mora se kondicionirati! Kondicioniranje- izmjena osobina i sastava vode različitim tehničkim postupcima.
Razlozi kondicioniranja vode za piće • zdravstveni (uklanjanje bakterija i hemijskih • nepoželjnih materija, dodavanje fluora i dr.) • estetski (uklanjanje mutnoće, boje, mirisa, • ukusa...) • ekonomski uklanjanje tvrdoće, korozivnosti • i dr.
Izbor metode za kondicioniranje zavisi od osobina sirove vode! Priprema vode za piće je veoma kompleksna oblast. I uvijek je lakše zaštiti vodu od zagađivanja nego je prečišćavati!