7.09k likes | 7.68k Views
GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO predavanja ljetni semestar 2013/2014 Dr. sc. Dinka Šago. ODNOS PARNIČNOG I IZVANPARNIČNOG POSTUPKA. PARNIČNI JEDNOOBRAZAN - ZPP POSTOJI SPOR NIKAD SE NE POKREĆE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI UVIJEK IMAMO GLAVNU RASPRAVU UVIJEK DVIJE STRANKE
E N D
GRAĐANSKO PARNIČNO PROCESNO PRAVO predavanja ljetni semestar 2013/2014 Dr. sc. Dinka Šago
PARNIČNI • JEDNOOBRAZAN - ZPP • POSTOJI SPOR • NIKAD SE NE POKREĆE PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI • UVIJEK IMAMO GLAVNU RASPRAVU • UVIJEK DVIJE STRANKE • DEVOLUTIVNI PRAVNI LIJEKOVI • IZVANPARNIČNI • HETEROGEN • NEMA SPORA • MOŽE SE POKRENUTI I PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI • RASPRAVA JE IZUZETAK • JEDNA, DVIJE, VIŠE STRANAKA • DEVOLUTIVNO -REMONSTRATIVNI PRAVNI LIJEKOVI
PARNIČNI • RIGOROZAN, UNIFORMIRAN • RASPRAVNO NAČELO • OGRANIČENA INKVIZITORNA OVLAŠTENJA SUDA • IZVANPARNIČNI • ELASTIČNOST – PRILAGODLJIVOST SPECIFIČNIM MATERIJAMA • ISTRAŽNO NAČELO • OJAČANA INKVIZITORNA OVLAŠTENJA SUDA
IZVANPARNIČNI POSTUPCI • STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI • - POSTUPAK ZA LIŠENJE I VRAĆANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI • - POSTUPAK ZA PRODUŽENJE RODITELJSKOG PRAVA • - POSTUPAK ZA LIŠENJE I OGRANIČENJE RODITELJSKOG PRAVA • - DAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUČENJE BRAKA • - PRIZNANJE OČINSTVA
STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI • - ZADRŽAVANJE U USTANOVAMA ZA DUŠEVNE BOLESTI • - POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE NESTALIH OSOBA UMRLIMA I ZA DOKAZIVANJE SMRTI
IZVANPARNIČNI POSTUPCI U NASLJEDNIM STVARIMA • - SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, ČUVANJE I OPOZIV OPORUKE • - MEĐUNARODNA OPORUKA • - OSTAVINSKI POSTUPAK
DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNIČNI POSTUPCI • - AMORTIZACIJA ISPRAVA – SUDSKI PONIŠTAJ ISPRAVA • - UREĐENJE MEĐA • - UREĐENJE ODNOSA MEĐU SUVLASNICIMA • - DIOBA ZAJEDNIČKE STVARI – RAZVRGNUĆE ZAJEDNICE • - UREĐENJE ODNOSA IZMEĐU ETAŽNIH VLASNIKA
DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI IZVANPARNIČNI POSTUPCI • - IMOVINSKOPRAVNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI U BRAČNIM I OBITELJSKIM ODNOSIMA • - IZVANPARNIČNI POSTUPCI U STAMBENIM STVARIMA • - POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE NAKNADE ZA NACIONALIZIRANE I EKSPROPRIRANE NEKRETNINE • - PROTESTI – poziv a izvršenje zahtijevane činidbe koja proistječe iz mjeničnog dugovanja
ODNOS PARNIČNOG I KAZNENOG POSTUPKA RAZLIČIT PREDMET I METODA SUĐENJA PARNIČNI SUD ODLUČUJE U GRAĐANSKOPRAVNIM SPOROVIMA KAZNENI SUD UTVRĐUJE JE LI POČINJENO KAZNENO DJELO, TKO JE POČINITELJ I TREBA LI POČINITELJ BITI SANKCIONIRAN
POVEZNICE • isti činjenični supstrat može biti predmet razmatranja u oba postupka • rješavanje prejudicijelnih pitanja (odlučivanje u parnici može zavisiti od rješenja nekog prejudicijelnog pitanja kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odlučuju kazneni sudovi, i obrnuto). • kazneni sud je ovlašten provoditi adhezijski postupak (u kaznenom postupku odlučiti o imovinskopravnom zahtjevu oštećenog kaznenim djelom).
ADHEZIJSKI POSTUPAK • Parnica u okviru kaznenog postupka BILO KOJI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV najčešće je riječ o: • naknadi štete - izazivanje prometne nesreće • povratu stvari - krađa • poništajuodređenogpravnogposla - lihvarski ugovor
AKO KAZNENI SUD RJEŠAVA IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV • zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuđujućoj presudi) • zahtjev usvojiti djelomično, a za ostatak ga uputiti na parnicu (također samo u osuđujućoj presudi) • uputitioštećenikadazahtjev u cijelostimožeostvariti u parnici (u oslobađajućojpresudiiliakopodacikaznenogpostupka ne dajupouzdanuosnovuzapresuđivanje)
PREJUDICIJELNO PITANJE • To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se bez prethodnog rješenja tog pitanja ne može odlučivati o osnovanosti tužbenog zahtjeva. • To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rješavati kao o glavnom pitanju pred nadležnim sudom ili drugim organom. • To je pitanjepravneprirode (a ne činjenične).
PARNIČNI SUD SAM RJEŠAVA PRETHODNO PITANJE • Samo pod uvjetomdakaznenisudjošnijeriješio o takvomkaznenopravnompitanju • Tajstavimapravniučinaksamo u parnici u kojoj je to pitanjeriješeno • Odluka o prejudicijelnompitanju je deklaratornenaravi • Nijesastavnidiodispozitiva, većulazi u obrazloženje • Nitijedandrugi organ nijevezanzaprejudicijelnestavoveparničnogsuda
PARNIČNI SUD SAM NE RJEŠAVA PRETHODNO PITANJE • Parnični sud nije dužan sam riješiti prethodno pitanje • Možeprekinutipostupakisačekatidanadležni organ o tome meritornoodluči • Kadkaznenisuddonesesvojuodluku, parničnisudćezanjubitivezan u granicamanjenepravomoćnosti
VEZANOST PARNIČNOG SUDA ZA ODLUKU KAZNENOG SUDA • vezanizaoslobađajućuiosuđujućupresudukaznenogsuda, kad se tom presudomodlučuje o nekomkaznenopravnompitanjukaoprejudicijelnompitanju • ne možebitivezanzashvaćanjaoslobađajućekaznenepresude, kada je opsegkazneneodgovornostiužiodgrađanske • vezansamozaosuđujućupresudukaznenogsudaikadtaodlukanijeodprejudicijelnogznačenjazaparnicu, ali se odnosinačinjeničnikomplekskoji je predmetobajupostupaka
POSEBNO TIJELO HRVATSKOG USTAVNOPRAVNOG PORETKA • - odlučuje o ustavnosti i zakonitosti propisa, važećih i onih koji više nisu na snazi • Imajući u vidu težinu povrede Ustava, zakona • Interes pravne sigurnosti • Vrijeđanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom • Stavljaju li se pojedinci, skupine ili udruge neosnovano u • povoljniji ili nepovoljniji položaj
ODLUČUJE U POVODU USTAVNIH TUŽBI • - nakon što su iscrpljeni svi drugi putevi pravne zaštite • REDOVNA USTAVNA TUŽBA • - prije iscrpljenja drugih pravnih puteva • - zato što o pravima i obvezama stranke nije odlučeno u razumnom roku • - zato što se osporenim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava – IZVANREDNA USTAVNA TUŽBA
- odlučuje o sukobu nadležnosti između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti – zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od saznanja da je došlo do pozitivnog sukoba nadležnosti • Ustavni sud može odrediti da se do njegove odluke prekine postupak pred tijelima među kojima je došlo do sukoba nadležnosti • ODLUKU O PREKIDU MOŽE DONIJETI NA PRIJEDLOG STRANKE ILI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
AKO JE DOŠLO DO NEGATIVNOG SUKOBA NADLEŽNOSTI ZAHTJEV SE PODNOSI U ROKU OD 30 DANA • - od dana pravomoćnosti sudske odluke • - od nastupa konačnosti odluke tijela izvršne vlasti • - od donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog tijela kojom se drugo tijelo državne vlasti oglasilo nenadležnim
Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom • Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom
O podnesenim zahtjevima Ustavni sud mora izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske • Svakafizičkaipravnaosobakoja je Ustavnomsudupodnijelaprijedlogzaocjenusuglasnostipojedineodredbezakona s Ustavom, odnosnopojedineodredbedrugogpropisa s Ustavomizakonom, a Ustavnisudnjezinprijedlogprihvatiiukineodredbuzakona, odnosnoodredbudrugogpropisa, imapravopodnijetiprijedlogzaponavljanjepostupkazaizmjenupravomoćneodlukekojomjoj je povrijeđenopravo, a koja je donesenanatemeljuukinutezakonskeodredbe, odnosnoukinuteodredbedrugogpropisa
Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo pravomoćnom odlukom donesenom na temelju poništene odredbe drugog propisa, neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke • Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo može podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te odluke
Nakon svakog parničnog postupka ne slijedi ovršni postupak • Dekleratornim i konstitutivnim presudama ne treba ovrha • Ni svakom ovršnom postupku ne prethodi parnični postupak • Isprave na temelju kojih se može tražiti ovrha ne moraju potjecati od parničnog suda
Parnični i ovršni postupak mogu teći paralelno kad se tijekom parnice poduzimaju mjere osiguranja • - u bračnim i paternitetskim sporovima • - u radnim sporovima • privremeno vraćanje zaposlenika na rad; plaćanje naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nužno za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati • - u parnicama zbog smetanja posjeda
U OVRŠNOM POSTUPKU SE PRISILNO OSTVARUJU NAREDBE SUDA • samoizkondemnatornihpresuda, • samokadnemadobrovoljnogispunjenja tuženiku se ostavljaparicijskirok- rokzadobrovoljnoispunjenje • samokadvjerovnik to zahtijeva
OVRŠNI POSTUPAK – REDOVNA METODA PRISILNOG NAMIRENJA VJEROVNIKA • STEČAJNI POSTUPAK – IZVANREDNA METODA PRISILNOG OSTVARIVANJA VJEROVNIKOVIH TRAŽBINA
OVRŠNI – SINGULARNA EGZEKUCIJA • INDIVIDUALNO PRISILNO OSTVARENJE ODREĐENE TRAŽBINE NA INDIVIDUALNO ODREĐENOJ IMOVINI DUŽNIKA • STEČAJNI – GENERALNA EGZEKUCIJA • GENERALNA EGZEKUCIJA NA CJELOKUPNOJ IMOVINI STEČAJNOG DUŽNIKA U PRAVILU U KORIST SVIH STEČAJNIH VJEROVNIKA
PARNIČNI POSTUPAK I POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA
NADLEŽNOST EUROPSKOG SUDA • SVI MEĐUDRŽAVNI, POJEDINAČNI I SAVJETODAVNI PREDMETI O TUMAČENJU I PRIMJENI KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA • SUD MOŽE PRIMATI I ZAHTJEVE BILO KOJE FIZIČKE OSOBE, NEVLADINE ORGANIZACIJE ILI SKUPINE POJEDINACA KOJI TVRDE DA SU ŽRTVE POVREDE PRAVA PRIZNATIH U KONVENCIJI ILI DODATNIM PROTOKOLIMA KOJE JE POČINILA JEDNA DRŽAVA UGOVORNICA
POSTUPAK U POVODU POJEDINAČNIH ZAHTJEVA • Nakon što su iscrpljena sva raspoloživa domaća pravna sredstva u skladu s općeprihvaćenim pravilima međunarodnog prava • U roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne odluke
SUD NEĆE RAZMATRATI NIJEDAN POJEDINAČNI ZAHTJEV KOJI JE: • ANONIMAN • ISTI KAO NEKI PREDMET KOJEG JE SUD VEĆ ISPITIVAO, ILI KOJI JE VEĆ PODVRGNUT NEKOM DRUGOM MEĐUNARODNOM POSTUPKU ISTRAGE ILI RJEŠAVANJA TE AKO NE SADRŽI NIKAKVE NOVE RELEVANTNE ČINJENICE
SUD ĆE PROGLASITI NEDOPUŠTENIM POJEDINAČNI ZAHTJEV: • ZA KOJEG SMATRA DA JE INKOMPATIBILAN S ODREDBAMA KONVENCIJE I DODATNIH PROTOKOLA • OČITO NEOSNOVAN • PODNESEN ZLOUPOTREBOM PRAVA NA PODNOŠENJE ZAHTJEVA
SUD ĆE ODBACITI SVAKI ZAHTJEV ZA KOJI SMATRA DA JE NEDOPUŠTEN • ODLUKU O ODBAČAJU MOŽE DONIJETI U BILO KOJEM STADIJU POSTUPKA
PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU ODLUKE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA • POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM U POVODU POJEDINAČNIH ZAHTJEVA PROVODI SE IZMEĐU FIZIČKE ILI PRAVNE OSOBE ČIJA SU PRAVA ZAJAMČENA KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEĐENA ODLUKOM SUDA I DRŽAVE KOJOJ TAJ SUD PRIPADA • SUDSKA ODLUKA KOJOM JE PRAVO ZAJAMČENO KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEĐENO NIJE U POSTUPKU PRED EUROPSKIM SUDOM IZRAVNI PREDMET POBIJANJA NITI TAJ SUD IMA U ODNOSU NA TU ODLUKU KASATORNA ILI REVIZIJSKA OVLAŠTENJA
O PRAVU SVAKE POJEDINE DRŽAVE ČLANICE OVISI HOĆE LI I NA KOJI NAČIN U POVODU PRESUDE EUROPSKOG SUDA KOJOM JE UTVRĐENO DA JE SUDSKOM ODLUKOM POVRIJEĐENO KOJE OD PRAVA ILI SLOBODA ZAJAMČENIH KONVENCIJOM DOĆI DO PREISPITIVANJA I EVENTUALNO IZMJENE TAKVE ODLUKE
NOVELA 2003 UNIJELA JE U ZPP NOVU ODREDBU 428. a • NAVEDENOM ODREDBOM OMOGUĆENO JE PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU KONAČNE PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBURGU O POVREDI TEMELJNIH LJUSKIH PRAVA ILI SLOBODA
PONAVLJENJE POSTUPKA • KAD EUROPSKI SUD UTVRDI POVREDU STRANKA MORA U ROKU OD 30 DANA OD KONAČNOSTI PRESUDE EUROPSKOG SUDA PODNIJETI SUDU U RH KOJI JE SUDIO U PRVOM STUPNJU U POSTUPKU U KOJEMU JE DONESENA ODLUKA KOJOM JE POVRIJEĐENO LJUDSKO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA • - ZAHTJEV ZA IZMJENU ODLUKE KOJOM JE TO PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA POVRIJEĐENO
U PONOVLJENOM POSTUPKU SUDOVI SU DUŽNI POŠTOVATI • PRAVNA STAJALIŠTA IZRAŽENA U KONAČNOJ PRESUDI • EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA KOJOM JE UTVRĐENA POVREDA TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA I SLOBODE
PRAVNA POMOĆ • U pravilu određeniparničnisudmožepoduzimatiparničneradnjesamonasvomepodručju • IZUZETNO AKO POSTOJE OPRAVDANI RAZLOZI MOŽE PODUZIMATI ODREĐENE RADNJE NA PODRUČJU DRUGOG SUDA U RH • DAKLE, NE SAMO SUSJEDNOG KAKO JE TO MOGAO DO NOVELE 2003 • O TAKVOM POSTUPKU DUŽAN JE OBAVIJESTITI SUD NA ČIJEM JE PODRUČJU RADNJU PODUZEO
PODUZIMANJE PARNIČNIH RADNJI NA PODRUČJU DRUGOG SUDA JE NUŽNO: • JER SE DOKAZI NE NALAZE NA PODRUČJU PARNIČNOG SUDA NITI IH JE MOGUĆE DONIJETI ILI DOVESTI PRED PARNIČNI SUD • JER BI BILO NEEKONOMIČNO I NESVRSISHODNO DA SE DOKAZI DOVODE PRED PARNIČNI SUD JER BI TO PROUZROKOVALO NERAZMJERNE TROŠKOVE
PARNIČNI SUD KOJEM JE POTREBNA PRAVNA POMOĆ DRUGOG SUDA OBRAĆA SE TOM SUDU • ZAMOLNICOM – PISMOM U KOJEMU SE TRAŽI DA ZAMOLJENI SUD ZA NJEGA PODUZME ODREĐENU PARNIČNU RADNJU • OD ZAMOLJENOG SUDA NE MOŽE TRAŽITI • PROVOĐENJE GLAVNE RASPRAVE NITI • DONOŠENJE ODLUKE O GLAVNOJ STVARI
ODNOS DELEGACIJE NADLEŽNOSTI I PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI OD STRANE DRUGOG SUDA • KOD DELEGACIJE NADLEŽNOSTI OD NADLEŽNOG SUDA ODREĐENI PREDMET SE ODUZIMA RADI TOGA DA GA SE U CIJELOSTI POVJERI NA RASPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE NEKOM DRUGOM SUDU KOJI PO ZAKONU NIJE MJESNO NADLEŽAN • KOD TRAŽENJA PRAVNE POMOĆI NADLEŽNI SUD ZADRŽAVA PREDMET RADI RASPRAVLJANJA I ODLUČIVANJA, A OD ZAMOLJENOG SUDA TRAŽI PODUZIMANJE SAMO ODREĐENIH PARNIČNIH RADNJI
PRAVNA POMOĆ MEĐU DOMAĆIM SUDOVIMA I DRUGIM TIJELIMA • SUDOVI SU JEDAN DRUGOM DUŽNI PRUŽATI PRAVNU POMOĆ • OSTALA DRŽAVNA TIJELA DUŽNA SU PRUŽATI PRAVNU POMOĆ SUDOVIMA • TIJELA KOJA POSTUPAJU U UPRAVNOM POSTUPKU MOGU OD SUDOVA TRAŽITI PRAVNU POMOĆ SAMO AKO TO DOPUŠTAJU POSEBNI PROPISI • ZAMOLJENI SUD NIJE OVLAŠTEN OCJENJIVATI SVRSISHODNOST ZAMOLNICE
MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ • SUDOVI SU DUŽNI PRUŽATI PRAVNU POMOĆ I INOZEMNIM SUDOVIMA U SLUČAJEVIMA • - PREDVIĐENIM MEĐUNARODNIM UGOVOROM • - KADA POSTOJI UZAJAMNOST • ZPP SADRŽI SAMO ODREDBE O UVJETIMA POD KOJIMA JE DOMAĆI SUD OVLAŠTEN I DUŽAN PRUŽITI PRAVNU POMOĆ INOZEMNOM SUDU