Povezanost kognitivnih stilova i načina ponašanja vezanih za konflikte kod nastavnika

1. NAUČNO-STRUČNI SKUP ‘OTVORENI DANI PSIHOLOGIJE BANJA LUKA 2014’’ Banjaluka, Filozofski fakultet • Povezanost kognitivnih stilova i načina ponašanja vezanih za konflikte kod nastavnika • Prezentacija rada– • Minela Kerla, Mr. Sci. • doktorand na Pedagoškom fakultetu, • Univerziteta u Sarajevu • minela.kerla@gmail.com

2. Ključne riječi? konflikti vrste konflikata kognitivni aspekti konflikata bihevioralni aspekt konflikata

3. Definicija pojma konflikt Kenneth (1992) definira konflikt kao proces,koji počinje kada jedna strana percipira to da druga ugrožava ili će ugroziti neki njegov/njen interes. „sukob interakcija dvaju ili više tendencija koje se u datim okolnostima uzajamno isključuju“(Pedagoška enciklopedija, II, 1989).

4. gledištao konfliktu • Istraživačimeđuljudskih odnosasmatraju da konfliktznači ometanje ili destrukciju zdravih ljudskih odnosa • Pluralističko gledište konflikti su neizbježni i poželjni – “ Samo kroz slobodno ispoljavanje različitih interesa i stavova, kako pojedinaca tako i grupa, moguće je uspostaviti produktivne odnose i uspješno rješavati probleme, što je dobro za organizaciju.” • moraju biti usmjereni kako ne bi izmakli kontroli i postali destruktivni.

5. Vrste konflikata • Prema tome ko su nosioci sukobljenih tendencija, sukobi se dijele na: lične, grupne i društvene • prema sadržaju moguće je razlikovati sukobe interesa , potreba, motiva, želja, stavova, vrijednosti, shvatanja, ideja, ideologija, filozofija, religija, kultura, načina života i drugih dinamičkih tendencija ( Pedagoška enciklopedija, II, 1989).

6. kognitivni aspekti konflikata • Kognitivni aspekti konflikta se ogledaju u sagledavanju aspekata koji su kod individual uključeni u za vrijeme predkonfliktne situacije, konfliktne situacije i postkonfkiktnog nivoa. • U ove aspekte se ubrajaju kognitivni stilovi, stavovi, mišljenja i osjećaji individua u konfliktu. • Harrison i Bramson (Harrison i Bramson , 1982 - vidi kod Jones, Melanie S., 2006 str. 51) nude pet konceptualizacija dimenzija razmišljanja a prethodno identificiranih od strane Churchman i Buchler: analitičar, idealista, pragmatičar, realista, sintetista

7. bihevioralni aspekt konflikata • Bihevioralni aspekti konflikta predstavljaju onaj vidljivi dio observiranog konflikta, odnosno dijelove koje je lahko identifikovati i objasniti kod ponašanja osoba u konfliktu. • Kenneth Thomas i Ralph Kilman (1770) su identifikali pet glavnih stilova suočavanja sa konfliktom, koji se razlikuju u stepenu kooperativnosti i upornosti. 

8. Lični stilovi ponašanja u konfliktu

9. Gdje se najčešće javljaju konflikti? • oko kontrole nad sredstvima koja služe zadovoljavanju različitih potreba • zbog razlike u preferencijama i averzijama aktivnosti • Oko različitih ocjenjivanjima, šta je ispravno ili neispravno, važno ili nevažno, čemu treba ili ne treba davati značaj i slično • sukobi koji nastaju oko uspostavljanja odnosa među pojedincima i grupama • različita mišljenja o tome ko može biti vođa aktiva, predstavnik u sindikatu, mentor, direktor škole,

10. Koji su to faktori koji utječu na nastanak konflikata? • razlike u općim i stručnim znanjima • socio-ekonomski uslovi, koji utječu na stavove i ponašanje • specijalistička znanja • životna orijentacija • nivo aspiracije • vrijednosni stavovi, ideali • razlike nastale pod utjecajem različitih karakternih osobina • dugoročni ciljevi • zdravstveno stanje i dr. • (Bajrić i Stevanović,1999, str.199).

11. Istraživačka pitanja • H1: Moguće je identifikovati svih pet stilova ponašanja nastavnika u konfliktu • H2: Moguće je identifikovati svih pet načina razmišljanja nastavnika pri rješavanju konflikata • H3: Postoje statistički značajne korelacije među ovim varijablama • H4: varijabla rod značajno utječe na stilove rješavanja konflkata • H5: varijabla godine staža značajno utječe na stilove i načine rješavanja konflikata

12. Metodološki okvir • Uzorak: nastavnice i nastavnici Treće osnovne škole Ilidža. U uzorak ispitanika je bilo uključeno 18 nastavnica i 12 nastavnika. Postupak • Istraživanje je provedeno u decembru 2013. Nastavnici su dobli bateriju instrumenata sa kodiranim nazivima, te su ga popunjavali za vrijeme jednog školskog časa.

13. Metode • Skala ličnog stila ponašanja u konfliktu (Brigit Stanzel, Stanislava Vidović i Marija Radov • Upitnik o procjeni načina razmišljanja pri rješavanju konflikata (Grant, 1997, prema Suzić, N. 2005, strana 948) anović, 2000) • Metode obrade podataka • Pirsonov produkt-moment korelacije (r) obrazac za izračunavanjekorelacije izmeđnu dvije varijable.

14. Rezultati istraživanja

15. Grafikon br. 1: Analiza ličnog stila ponašanja u konfliktu

16. Grafikon br. 2: Procjene načina razmišljanja pri rješavanju konflikta

17. Tabela br. 1: Matrica korelacija stilova ponašanja u konfliktu u odnosu na varijable rod i godine staža

18. Tabela br. 2: Matrica korelacija načina razmišljanja pri rješavanju konflikatau odnosu na varijable rod i godine staža

20. Diskusija • H1: Moguće je identifikovati svih pet stilova ponašanja nastavnika u konfliktu. Na temelju rezultata prikazanih na Grafikonu br. 1; da se zaključiti da je moguće identifikovati svih pet stilova ponašanja nastavnika u konfliktu, čime potvrđujemo ovu hipotezu. • H2: Moguće je identifikovati svih pet načina razmišljanja nastavnika pri rješavanju konflikata čime potvrđujemo ovu hipotezu. • H3 je glasila da Postoje statistički značajne korelacije među ovim varijablama. Na osnovu rezultata iz Tabele br. 3 potvrđujemo ovu hipotezu. • H4: varijabla pol značajno utječe načine rješavanja konflkata. Na temelju rezultata prikazanih na Grafikonu br. 2 potvrđujemo ovu hipotezu. • H5: varijabla godine staža značajno utječe na stilove i načine rješavanja konflikata. Na temelju rezultata iz tabela br. 1 i br. 2. ne potvrđujemo ovu hipotezu

21. Zaključci • Kada sagledamo ukupne rezultate dobivene istraživanjem možemo zaključiti da u prvoj fazi konflikta iskazuju neslaganje, nisu spremni na konflikt ili nastoje da izbjegnu konflikt, te se nastoje više prilagoditi, manje se nadmeću u konfliktu, dok se u drugoj fazi ponašaju na sljedeće načine: nastoje da ne reaguju na neslaganje, više su spremniji na kompromise, te kad se već pojača konflikt ne nastoje ga izbjeći i tu se već više nadmeću (i to više nastavnici nego nastavnice).

22. Zaključci • Također, kod njihovog razmišljanja u konfliktu odnosno načina razmišljanja pri rješavanju konflikta da su nastavnice više pragmatične u odnosu na nastavnike, dok su nastavnici više preferiraju analitički, idealistički, realistički, sintetički način rješavanja konflikata u odnosu na nastavnice. Rezultati pokazuju da varijabla dobi, odnosno godine staža, ne pokazuje statistički značajne razlike niti na jednoj skali i varijabli, odnosno nema statistički značajnih korelacija

23. implikacije istraživanja • Potrebu uspostavljanja dijagnoze sa svrhom interveniranja u rješavanju sukoba. • Dalje analize radi preventivnog i kurativno upravljanje konfliktima • preventivno: putem pravovremenih postupaka onemogućiti da dođe do konflikta. • kurativno: kad je konflikt već nastao, odnosno kad je jedan od sudionika na bilo koji način oštetio, omeo, napao, uvrijedio drugoga sudionika

24. implikacije istraživanja • Također, kao imlikacije istraživanja se javlja i potreba uključivanja drugih varijabli u ovo istraživanja: socodemografskih varijabli, edukacijskog nivoa, personalnih varijabli i tipova ličnosti, kako bi se što dublje i detaljnije sagledao ovaj fenomen. • Ovo istraživanje može poslužiti kao poticaj za dalja osvjetljavanja ovog osjetljivog, ali važnog problema, jer pored toga što se otvaraju mogućnosti primjene rezultata istraživanja u školskoj pedagoškoj praksi, primjena je moguća i u drugim organizacijama.

25. Prednosti i Nedostaci • Naše istraživanje je vršeno na uzorku od 3o nastavnika, što predstavlja limitaciju naše studije, te se generalizacija ne može vršiti na temelju ovoh uzorka, nego se zaključci mogu izvoditi i primjenjivati samo na ovom prigodnom uzorku, a za potrebe generalizacije je nužno uključiti veći broj ispitanika. Na temelju većeg uzorka bi se mogle ispitivati i druge odnosne barijable, što bi doprinjelo ovoh fenomenologiji na području edukacijskog menadžmenta. Također, kao limitacije našeg istraživanja predstavlja tip istraživanja, jer se korelacijska istraživanja ne odnose na ispitivanje uzroka i posljedica nego samo odnosa među varijablama.

26. Thank you! HVALA NA PAŽNJI!