FARMACEUTSKI FAKULTET TUZLA POSTDIPLOMSKI STUDIJ

1. FARMACEUTSKI FAKULTET TUZLAPOSTDIPLOMSKI STUDIJ Naslov, Abstrakt, Uvod Prof. dr. Husref Tahirović (Autorizovno predavanje)

2. NASLOV Elemeniti dobrog naslova • Jasan i razumljiv • Opisuje sadržaj rada što je moguće više • Ne sadrži skraćenice izuzev udomaćenih (AIDS, DNA, RNA, IQ, pH itd.) • Jednostavan, jasan, koncizan (10 do 12 rječi ili do 100 slovnih mjesta) • Interesantan

3. NASLOV Elemeniti dobrog naslova • Sadrži subjekat rada, ali ne zaključak • Privlači pažnju • Budi interesovanje • Počinje ključnom rječju • Ne sadrži prazne fraza “ Studija o..” Neki pokazatelji..” “Prilog ...” • Gramatički korektan

4. Studija o.... Inovacija metode.. Neka ispitivanja.. Doprinos boljem.. Korelacija... Opservacaija... Retrospektivna... Korišćenje .... Preliminarna studija.. Rezultati o.. Uzroci.. Razvoj.. Naša iskustva.. Prilog poznavanju.. Srednja vrijednost od... Izvještaj o slučaju.. FRAZE KOJE TREBA IZBJEGAVATI U NASLOVU

6. INFORMATIVAN NASLOV (obavještavajući oblik naslova) • Prenosu kratku poruku o svim glavnim elementima rada u jednoj rečenici • Koristi se za pisanje orginalnih radova • Preporučuje se početnicima Primjer: “Značaj mjesta i načina uzimanja krvi kod mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece astmatičara” Zapamtite! Naslov je dug, ali svaka riječ predstavlja većinu od glavnih elemenata koji se nalaze u radu!

7. INDIKATIVAN NASLOV(upućujući oblik naslova) • Govori o području kojeg rada pokriva • Ne govori o odgovoru koji članak nudi • Koristi se za pisanje revijalnih radova Primjer: Mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece astmatičara Zapamtite! Naslov ne govori šta će rada reći, nego samo šta rada pokriva

8. POREĐENJE:Informativan- Indikativan naslov Značaj mjesta i načina uzimanja krvi kod mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece astmatičara Prenosi glavnu poruku većine od glavnih elemenata rada. Mjerenja plinova i acidobazne ravnoteže u djece asmatičara Naslov ne govori šta će rad reći, nego samo šta rad pokriva.

9. PRIMJERI INFORMATIVNOG OBLIKA NASLOVA • Zadesno subakutno trovanje teškog stepena pesticidomEkalux 25 kroz oštećenu kožu u dječijem dobu • Značenje nitrit testa u otkrivanjusignifikantne bakteriurije • Otkrivanje signifikantne bakteriurije određivanjemgranulocitne esteraze, nitrita i proteina u urinu • Učešće faktora rizika u nastanku urođenih anomalijasrca u djece na području Tuzlanskog kantona

10. PRIMJERI INDIKATIVNOG OBLIKA NASLOVA • Jodni deficit u Federaciji Bosne i Hercegovine • Kiruško liječenje Gravesove bolesti • Primarne kronične kardiomiopatije • Sinkope u adolescenata • Proširenje medijastinuma-dijagnostički izazov

11. PRIMJER LOŠIH NASLOVA • Prilog istraživanju rasta djece... • Neki aspekti starenja stanovništva BiH • Neki biohemijski pokazatelji..... • Prikaz oboljenja štitaste žlezde na Internom odjeljenju .........

12. SAŽETAK • Summary - sadrži samo zaključke za čitatelja koji su pročitali čitav rad. • Abstract - predstavlja prikaz čitava rada. • Treba da da informacije o radu • Da rad bude razumljiv i bez čitanja preostalog djela teksta • Da se kao takav može objavit u sekundarnim medicinskim publikacijama • Prof. Silobrčić predlaže da se Sažetak koristi i za abstract i za summary

13. SAŽETAK • Dobar sažetak omogućuje čitatelju da brzo otkrije bitne poruke rada i da donese odluku da li će ga pročitati ili ne • Piše se na početku rada • Najviše 250 riječi – za radove od 2000- 5000 riječi

14. SAŽETAK • Za kratke radove može da bude i do 100 riječi • Piše se na jeziku na kojem je rad napisan • Ako je rad u domaćem časopisu napisan na Bosanskom, onda treba sažetak napisati i na Engleskom jeziku i obrnuto

15. SAŽETAK Dobar sažetak u 250 riječi treba da naznači: • Cilj istraživanja • Primjenjenu metodologiju • Glavne rezultate • Bitne zaključke

16. KLJUČNE RIJEČI • Ispod sažetka pišu se ključne riječi ili fraze iz kojih se može zaključiti na što se rad odnosi • Koristiti Medical Subjects Headings • Piše se najviše 5 -7 riječi što zavisi od pravila časopisa

18. INFORMATIVNI/STRUKTURIRANI SAŽETAK • Sažetak koji informira o svrsi, metodama, rezultatima i zaključcima istraživanja je Informativan sažetak • Piše se uz sve radove u primarnim naučnim publikacijama izuzev preglednih radova • Kao takav se može reproducirati u sekundarne naučne publikacije (Index medicus, Current contents, Biochemical abstracts, Biological abstracts)

19. STRUKTURIRANI SAŽETAK AimsThe aim of the study was to estimate how far school staff understand diabetes and are trained in its management and in the treatment of diabetes emergencies according to their understanding. Methods In the study a descriptive research method was used and for data gathering a closed type survey was used. The study included 83 employers from 83 primary schools. The school staff were divided into two groups: the first consisting of 28 employees whose schools are attended by at least one child with diabetes type 1, and the second consisting of 55 employees whose schools did not have children with diabetes type 1. Results In answer to the question about whether the employees know to recognize the symptoms of hypoglycemia more school staff answered YES in the first group in relation to the second group while interest in education in comparison to lack of interest was significantly presence in both groups. The answer to the question: “Is glucose or meal allowed in the classroom?“ in the first group there were more positive answers while in the second group there was no difference between positive and negative answers. In relation to the question “Is blood glucose testing allowed in the classroom?“ there was also a difference between the groups: the first group’s answers were significantly positive and the second group’s negative. Conclusions The results of our survey show that children with diabetes do not have appropriate diabetes care in school and that school personnel like to solve this problem.

20. INDKATIVAN SAŽETAK • Naveden je sadržaj rada • Ne sadrži informacije o metodama, rezultatima i zaključcima • Ne može biti zamjena za rad • Može poslužiti čitatelju da odluči da li će rada čitati ili ne • Piše se na početku preglednih radova

21. INDKATIVAN SAŽETAK REANIMACIJA NOVOROĐENČADI Revijalni članak Sažetak Oko 1% novorođenčadi mora biti reanimirano nakon rođenja. Smjernice o reanimaciji novorođenčadi odnose se prvenstveno na novorođenčad koja prelaze iz intrauterinog na ekstrauterini život. Postupci koji su obrađeni u ovom članku su: početni postupci (čišćenje dišnih putova, položaj, podraživanje), prodisavanje, vanjska masaža srca, te lijekovi ili nadoknada volumena. Ove upute namijenje su ne samo neonatolozima, nego i svim liječnicima koji će morati sudjelovati u porođajima i reanimirati upravo rođeno novorođenče.

22. UPUTSTVA ZA PISANJE OBA SAŽETKA • Jedan odlomak • Tekst treba da bude povezan i jasan • Piše se u trećem licu i pasivu • Piše se samo ono što je spomenuto u radu • Izbjegavti crteže, tabele, literaturu • Možda je najbolje na početku pisanja rada napisati sažetak, a kasnije ga po potrebi korigovati

23. PRIMJER INDIKATIVNOG SAŽETKA JOD DEFICITARNI POREMEĆAJI U radu je ukratko definsan problem jodnog deficita. Zatim je opisan nastanak nedostatka joda u tlu, kao glavnom razlogu nedostatka joda u živežnim namirnicama. U poglavlju o jod deficitarnim poremećajima izneseni su patofiziološki mehanizmi njihovog nastank, kao i mogućnosti prevencije. Ukazano je na javno zdravstveni značaj ovih poremećaja.

24. UVOD Pisati tako da motiviše čitaoca da pročita rad • Kratak istorijat u odnosu na dosadašnja istraživanja o uočenom problemu istraživanja • Pregled literarture • Kako doći do literature? • Važnost dobre selekcije literature

25. UVOD Pisati tako da motiviše čitaoca da pročita rad • Definicija problema • Definisat problem • Kao jednostavnu i direktnu tvrdnju ili • Pitanje na kojeg se traži odgovor • Ukazati zašto se baš taj problem istražuje • Odrediti cilj istraživanja

26. ELEMENTI DOBROG UVODA • Kratak, koncizan i jasan • Dovoljno informacija o predmetu istraživanja • Ukazuje na opšte područje istraživanja • Sadrži podatke drugih autora koji se provjeravaju, ili koji su polazište za daljnje istraživanje

27. ELEMENTI DOBROG UVODA • Sadrži pitanja na koje u članku treba odgovoriti • Sadrži informaciju ako je autor objavio prethodno saopčenje, sažetak, ili ako je to nastavak već prikazanog istraživanja • Opisani kratko bitni zaključci

29. NAČIN ISHRANE I OBOLIJEVANJA DOJENČADI OD RESPIRATORNIH I GASTROINTESTINALNIH INFEKCIJA U PRVIH ŠEST MJESECI ŽIVOTA Definicija problema istraživanja Morbiditet od akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija u dojenačkom periodu je relativno visok (1). S druge strane procenat dojenčadi na isključivom dojenju je nedovoljan, a dužina dojenja je relativno kratka (2). Uzimajući u obzir antiinfektivna svojstva majčinog mlijeka očekivat je da bi pravilnom primjenom prirodne ishrane tj. navedeni morbiditet mogao biti smanjen.

30. NAČIN ISHRANE I OBOLIJEVANJA DOJENČADI OD RESPIRATORNIH I GASTROINTESTINALNIH INFEKCIJA U PRVIH ŠEST MJESECI ŽIVOTA Cilj rada je utvrditi zastupljenost ishrane u prvih šest mjeseci života, te u odnosu na vrstu ishrane utvrditi incidencu akutnih respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. Pored toga, procijenit će se stepen edukacije majki o ishrani dojenčeta, a dobijeni rezultati će se uporediti sa primjenjenom ishranom.

31. GENETIKA KONGENITALNOG HIPOTIREOIDIZMA ZBOG DISHORMONOGENEZE Formulacija problema i cilj istraživanja Kongenitalni hipotireoidizma (KH) je najčešća preventibilni endokrinološki poremećaj u novorođenčadi (1). Nastaje zbog poremećaja u razvoju tireoideje ili poremećaja u sintezi tireoidinih hormona. Većina ovih pacijenata ima u osnovi hipotireoidizam zbog poremećaja razvoja tireoideje (2). U 10-15% pacijenata KH je posljedica defekta jednog od procesa sinteze tireoidnih hormona (3).

32. GENETIKA KONGENITALNOG HIPOTIREOIDIZMA ZBOG DISHORMONOGENEZE Najčešći genetski poremećaj KH zbog dishormonogeneze je defekt u genu za TPO što rezultira poremećajima organifikacije joda. Slične kliničke i biohemijske karakteristike uzrokuje i defekt gena za THOX2. Učešće ovog poremećaja u nastanku kongenitalnog hipotireoidizma nije poznato. Cilj rada je bio da procijeni učestalost mutacije gena za TPO i mutacija gena za THOX2u pacijenata sa KH uzrokovanom dishormonogenezom i utvrdi uticaj ovih poremećaja na fenotip pacijenata.