Sveučilište u Mostaru Filozofski fakultet Studij Socijalnog rada

1. Sveučilište u Mostaru Filozofski fakultet Studij Socijalnog rada GEŠTALT TERAPIJA Mentor: prof. dr. sc. Zdravka Lutar Student: Kristian Brekalo

2. UVOD • Geštalt terapija, koju su 1940 – tih razvili Fritz Perls i njegova žena Laura, egzistencijalistički je i fenomenološki pristup utemeljen na pretpostavci da ljude treba razumjeti u kontekstu njihovog trajnog odnosa s okolinom. • Geštaltistički pristup više je usmjeren na proces nego na sadržaj. On naglašava trenutačni događaj, a ne sadržaj onog što klijent govori. • Teraputova uloga jest osmisliti eksperimente namijenjene povećanju klijentove svijesti o onome što čini i kako to čini.

3. POGLED NA LJUDSKU PRIRODU • Perlsovo poimanje ljudske prirode, ljudi su manipulirajući te izbjegavaju oslanjanje na sebe i odgovornost. • Perls je primjenjivao geštalt terapiju na očinski način • Suvremena geštalt terapija ističe važnost dijaloga između klijenta i terapeuta • Geštaltistiški pogled na čovjekovu prirodu temelji se na egzistencijalističkoj filozofiji, fenomenologiji i teoriji polja. • Osnovna pretpostavka geštalt terapije jest da ljudi imaju kapacitet za “upravljanje sobom” • Beisser teorija promjene

4. NEKI PRINCIPI TEORIJE GEŠTALT TERAPIJE • Osnovni principi koji su u podlozi geštalt terapije: • Holizam • Teorija polja • Proces stvaranja figure • Organizimička samoregulacija

5. POJAM “SADA” • Sadašnjost je u geštalt terapiji najvažnije glagolsko vrijeme. • Polster razvija postavku da se “snaga nalazi u sadašnjosti” • Da bi pomogao klijentu u uspostavi kontakta sa sadašnjim trenutkom, geštalt terapeut postavlja “što” i “kako” pitanja, a vrlo rijetko “zašto”. • Većina ljudi može samo nakratko ostati u sadašnjosti i skloni su tražiti način da prekinu njezin tijek. • Prošlost se često javlja u sadašnjem trenutku, jer obično prošla iskustava na neki način nisu završena.

6. NEZAVRŠEN POSAO • Pošto figure izrone iz pozadine, a nisu završene i razrješene, pojedicima ostaju nazvršeni poslovi koji se javljaju kroz neizražene osjećaje kao što su ljutnja, bijes, mržnja, bol, tuga, krivnja, tjeskoba i napuštenost. • Nezavršen posao traje sve dok se pojedinac ne suoči s tada neizraženim osjećajima i dok se njima ne pozabavi. • Zastoj ili točka zaglavljenosti

7. LIČNOST JE KAO LJUŠTENJE LUKA • Perls uspoređuje otvaranje ličnosti odrasle osobe s ljuštenjem luka. Da bi psihički sazreli, ljudi moraju oljuštiti pet slojeva neuroze: • hinjenost, • fobija, • zastoj, • implozija, • eksplozija.

8. KONTAKT I OTPORI KONTAKTU • Da bi u geštalt terapiji došlo do promjene i razvoja, nužan je konatkt. Uspostavlja se gledanjem, slušanjem, njušenjem, dodirom i kretanjem. • Preduvjet za dobar konakt su jasna svjesnost, potpuna energija i sposobnost izražavanja sebe. • Pet glavnih vidova otpora u geštalt terapiji: introjkecija, projekcija, retrofleksija, defleksija i konfluencija

9. TERAPIJSKI CILJEVI • Osnovni cilj geštalt terapije jest postizanje svjesnosti i time veće mogućnosti izbora. Osvještenost znači saznavanje okoline, sebe, prihvaćanje sebe i sposobnost uspostave konakta. • Osvještenost se javlja u kontekstu iskrenog susreta klijenta i teraputa ili u konkekstu “Ja – Ti” odnosa. • Prema egzistencijalističkom stajalištu mi smo stalno uključeni u proces preoblikovanja i otkrivanja sebe.

10. TERAPEUTOVA FUNKCIJA I ULOGA • Radeći s klijentima, geštalt terapeuti im pomažu da razviju svijest o sebi i da dožive kako jesu u sadašnjem trenutku • Prema mišljenju Perlsa, Hefferlinea i Goodmana, teraputov posao je pozvati klijente u aktivno partnerstvo. • Geštalt teraput opaža što je sadržaj figure, a što pozadina. • Poticati klijente da pomoću svojih osjetila osvijeste sadašnji trenutak. • Yontef ističe kako je posao terapeuta stvoriti ozračje u kojem će klijent isprobati nove načine postojanja. • Rade u kontekstu “Ja – Ti” odnosa i to “ovdje i sada”. • Obraćanje pažnje na neverbalne znakove klijenta

11. KLIJENTOV DOŽIVLJAJ TERAPIJE • Geštalt terapija je općenito usmjerena na dijalog • U geštalt terapiji klijenti su aktivni sudionici koji stvaraju vlastita tumačenja i smisao • Miriam Polster opisuje integracijski proces u tri faze koji obilježava klijentov razvoj u terapiji: • otkriće, • prilagodba, • asimiliacija.

12. ODNOS IZMEĐU TERAPEUTA I KLIJENTA • Geštatlt terapija uključuje osobni odnos terapeuta i klijenta. Terapeuti su odgovorni za kvalitetu svoje prisutnosti, za poznavanje sebe i klijenta i za otvorenost prema klijentu. • Odgovorni su za održavanje terapijskog ozračja • Aktivno dijele svoja opažanja i doživljaje s klijentom • Geštalt terapeuti ne samo da svojim klijentima dopuštaju da budu ono što jesu, već i sami ostaju svoji i ne gube se u profesionalnoj ulozi. • Važan je “Ja - Ti” odnos • Geštalt terapeuti ne upotrebljavaju tehnike, nego koriste sebe

13. TERAPIJSKE TEHNIKE I POSTUPCI • Eksperiment u geštalt terapiji – kreativan pothvat i način na koji klijenti mogu sebe izraziti kroz ponašanje • Priprema klijenta za geštalt eksperimente – da bi klijenti surađivali, savjetovatelji ih ne smije na naređivački način usmjeravati na provedbu eksperimenta. Treba ih pitati da li su spremni, i naglasiti im da ne očekuju određene rezultate i da mogu prestati kad god žele • Uloga konfrontacije – je dio mnogih geštalističkih tehnika i ne treba je smarati napadom. Najvažniji sastojak djelotvorne konfrontacije je poštivanje klijenta, te time mu može poručiti kako mogu biti u boljem kontaktu sa sobom i s drugim ljudima.

14. TEHNIKE GEŠTALT TERAPIJE • Vježbanje unutrašnjeg dijaloga, • reci to članovima grupe, • tehnika obrnutih postupaka, • uvježbavanje, • vježbanje pretvaranja, • “ostani” s osjećajem, • geštalistički pristup radu na snovima

15. GEŠTALT TERAPIJA – IZ DRUGOG KUTA (BRANKA JAKELIĆ) • Pojam Gestalt (njem. oblik, cjelina) označava psihičku cjelinu stvorenu strukturiranjem polja koje se može obuhvatiti percepcijom. To polje u sadašnjem trenutku ujedno sadrži i prošlost i moguću budućnost; drugim riječima, ono je cjelina koja je istodobno sastavljena od niza manjih međusobno povezanih cjelina. • U gestalt terapiji terapeut nije „autoritet“ koji samo sluša,nudi interpretacije i savjete; on/ona je osoba od krvi imesa sa svim svojim iskustvom, stavovima, predrasudama, emocijama – svime što čini ljudsko biće. Važno je, međutim, da bude svjestan svog unutarnjeg procesa i da se zna nositi s njim.

16. ZAKLJUČAK • Geštalt terapija je iskustveni pristup koji naglašava važnost trenutačne svjesnosti i kvalitete kontakta između pojedinca i njegove okoline. Usmjerena je ponajviše na pomaganje klijentu da osvijesti kako postupci, koji su nekada bili dio kreativnog prilagođavanja prošloj okolini, otežavaju djelotvorno funkcioniranje i život u sadašnjosti. Dakle, prvi i najvažniji cilj jest svjesnost.

17. LITERATURA • Corey G.:Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2004. • http://www.branka-jakelic.com/gestalt-terapija-budi-sada-ovdje/