MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA “J. J. STROSSMAYERA” U OSIJEKU Studij sestrinstva

1. MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA “J. J. STROSSMAYERA” U OSIJEKUStudij sestrinstva OPTIMIRANJE DNEVNOG OBROKA ZA DIJEBETIČKOG BOLESNIKA Gordana Ševo Osijek, svibanj 2007. godine

2. “I reče Bog: Evo dajem vam sve bilje što se sjemeni po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam bude za hranu!” Biblija, Knjiga Postanka 1,29.

3. “ Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomično prerađen ili ne prerađen, a namjenjen je da ga ljudi konzumiraju ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati.” N. N. čl. 3. st.1.

4. Dijetoterapija (dijetalna prehrana, dijeta) • diata – život, način življenja ali i hrana; • therapia – briga oko nečega, njega, liječenje.

5. Šećerna bolest – diabetes mellitus • Šećerna bolest je sindrom poremećaja metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina, uzrokovana nedostatnim lučenjem inzulina ili smanjenom osjetljivošću tkiva na inzulin. • 190 milijuna2025 godine 330 milijuna • 170, 000 tisuća, 18-65 godina70, 000 to i ne zna

6. Krepsov ciklus

7. Podjela šećerne bolesti • Šećerna bolest tipa -1 (bolest ovisna o inzulinu) • Šećerna bolest tipa -2 (bolest neovisna o inzulinu)

8. Dijagnoza šećerne bolesti • GUK natašte 7,0 mmol/l ili više • OGTT vrijednosti u 120-oj minuti: kapilarna plazma: 12,2 mmol/l ili više venska plazma: 11,1 mmol/l iliviše

9. Liječenje šećerne bolesti • edukacija i samokontrola 100% • uravnotežena prehrana 100% Temeljni principi • redovita tjelesna aktivnost 100% • oralni hipoglikemici više od 25% • inzulin manje od 25%

10. Izračunavanje dnevnog energetskog unosa • BMI = tjelesna masa (kg) / visina2 (m) (ž 19-24) (m 20-25) mršavi bolesnici STM x 35 kcal bolesnici s normalnom težinom STM x 24 kcal pretili bolesnici STM x 18 kcal Za tjelesnu aktivnost dodati ovisno o procjeni (3,5,10 kcal) • Ugljikohidrati – 50%, 1g je 4 kcal • Masti ukupne – 30%, 10% zasićenih, 20% nezasićenih, 1g je 9 kcal • Bjelančevine – 20%, 1 g je 4 kcal

11. Planiranje jelovnika • Skupina: KRUH I ZAMJENE 1 jedinica sadrži: 15 g ugljikohidrata, 2 g bjelančevina, energetska vrijednost je: 68 kcal (284 kJ). • Skupina: MLIJEKO I ZAMJENE 1 jedinica sadrži: 12 g ugljikohidrata, 8 g bjelančevina, 7 g masti, energetska vrijednost je: 143 kcal (597 kJ).

12. Skupina: MAST I ZAMJENE 1 jedinica sadrži: 5 g masti. energetska vrijednost je: 45 kcal (188 kJ). • Skupina: MESO I ZAMJENE 1 jedinica sadrži: 7 g bjelančevina, 5g masti, energetska vrijednost je: 73 kcal (307 kJ).

13. Skupina: POVRĆE 1 jedinica sadrži: 4 g ugljikohidrata, 7 g bjelančevina, energetska vrijednost je: 25 kcal (105 kJ). • Skupina: VOĆE 1 jedinica sadrži: 10 g ugljikohidrata, energetska vrijednost je: 40 kcal (168 kJ).

14. Zadaća medicinske sestre u edukaciji • V. Henderson ističe kako sestra pomaže pojedincu kad nema potrebnu snagu, volju ili znanje. Postizanje dobre regulacije GUK-a ovisi o prilagodbi bolesnika novonastalom stanju, promjeni ponašanja u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, higijenskim navikama, znanju o samopraćenju, samozbrinjavanju i primjeni farmakoterapije. O svemu navedenom educirat će ih medicinska sestra. • Sestrinske intervencije moraju biti maksimalno prilagođene bolesniku i planirane zajedno s bolesnikom.

15. Cilj rada • Primjenom linearnog programiranja sastaviti optimalni tjedni jelovnik za dijabetičkog bolesnika. Sastav obroka optimirati uz zadana ograničenja, da cijena obroka bude što manja, a zadovoljene energetske i nutritivne potrebe organizma prema preporučenim vrijednostima.

16. Dob: 53 g Spol: m TT: 85 kg Visina: 1,73 cm Ispitanik

17. Rezultati iz zatečenog stanjaProsječan unos nutrijenata kroz 7 dana

18. Prosječan udio nutrijenata u dnevnim obrocima s obzirom na preporučene vrijednosti kroz 7 dana

19. Prosječan udio energije iz bjelančevina, masnih kiselina i ugljikohidrata u cjelodnevnom unosu energije

20. Prosječan unos minerala i vitamina kroz 7 dana

21. Prosječan udio minerala i vitamina u dnevnim obrocima s obzirom na preporučene vrijednosti kroz 7 dana

22. BMI: 28,4 kg/m2 Potreban dnevni energetski unos 1500 kcal

23. Metode • Program LINDO koji služi za izradu linearnih, cjelovitih, kvadratnih problema s preko 50 ograničenja i 100 varijabli. • Opća simplex metoda – pronalazi optimalno rješenje. • Unošenje modela funkcije cilja i modela ograničenja za pojedine nutrijente. • Unos količine namirnica prema normativima od kojih je sastavljen obrok.

24. Rezultati nakon optimiranja Jelovnik za ponedjeljak

25. Ukupni dnevni unos energije i nutrijenata

26. Udio nutrijenata nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na preporučene vrijednosti

27. Udio minerala i vitamina nakon optimiranja u dnevnom obroku (ponedjeljak) s obzirom na zadana ograničenja

28. Zaključci • Dnevnim obrocima kroz 7 dana u prosjeku je unijeto 1423 kcal energije, u rasponu od 1371-1485 kcal. • Udio ukupnih masti od 30%, zasićenih masnih kiselina od 10% i nezasićenih masnih kiselina od 20% nije prelazio preporučene vrijednosti niti u jednom obroku. • Ugljikohidrati, kao najvažniji nutrijenti koji djeluju na povišenje GUK-a bili su u svim obrocima u okviru preporučenih vrijednosti od 50%. • U prosjeku je unijeto 22,67 g/dan prehrambenih vlakana – zadovoljena donja granica preporučenih vrijednosti. • Unos vitamina B1 u odnosu na preporučene vrijednosti bio je 67,46%. • Ukupne cijene dnevnih obroka su ujednačene i iznose od 23,31 – 34,50 kuna.

29. Prednost linearnog programiranja: jednostavnost i brzina. • Nedostatak: nepoznavanje organoleptičkih svojstava namirnica te stoga u stvarnosti često nudi neprihvatljive obroke. • Dijabetičke dijete su uglavnom niskokalorijske pa je zbog manjeg cjelokupnog dnevnog unosa energije za očekivati da će biti smanjen i unos minerala i vitamina. • Ono što oboljele od šećerne bolesti najviše zabrine je upravo mjenjanje prehrambenih navika i osjećaj da se radi o uskraćivanju, strogim zabranama i sl. Međutim, upravo je obrnuto: s novim spoznajama izbor postaje sve veći. • Ova metoda i dobiveni rezultati daju mogućnost za nova optimiranja obroka vezana za mnoge druge bolesti, ovisno o spolu, dobi i nizu drugih čimbenika.

31. HVALA!