POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo

1. POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU Diplomski studij zootehnika Lovstvo i pčelarstvo Metiljavost (Distomatosis)

2. 1.Uvod • Bolest je stanje koje se pojavljuje u uvjetima u kojima organizam nije u stanju prilagoditi se životnoj sredini, bez obzira radi li se o nepovoljnim uvjetima sredine ili je narušena homeostaza organizma, drugim rječima adapcione sposobnosti organizma nedovoljne su za nastale nepovoljne uvjete životne sredine. • Za nastanak bolesti u prirodnim uvjetima važno je stanje područja u kojem divljač obitava, odnosno klima, krajolik, gustoća populacije brojnost dlakavih i pernatih predatora, hrana, stočarenje i sl. • Opasnost za divljač mogu predstavljati hranilišta, pojilišta, mečilištaukoliko se to primjereno ne radi ili su neadekvatno uređena hranilišta, ta mjesta mogu postati izvorima širenja zaraznih i parazitarnih bolesti. U ruralnim i urbanim sredinama zbog nekontroliranog odbacivanja različitog organskog otpada dolazi do izvora širenja različitih bolesti. Stoga je važna suradnja između stočara, poljoprivrednika i lovačkih udruga sa službama koje se brinu o zdravlju ljudi i domaćih životinja. • Bolesti životinja posebno zaraznog karaktera mogu nanjeti velike ekonomske štete i opasnost za zdravlje ljudi.

3. 2.Metiljavost (Fascioloza) • Metiljavost je parazitarno oboljenje (endoparazitska) domaćih i divljih životinja (ovce,goveda, koze, svinje, jelena,srna,zečeva). • Oboljenje se očituje kroničnom upalom jetre i žučnih kanala, te je popraćeno općom intoksikacijom i poremećajem ishrane. • Bolest je vezana uz vlažna i poplavna područja.

4. 3. Sistematka i opis uzročnika bolesti • Tip organizacije:EIMERIA-beskolutićavciKoljeno: PLATODES-plošnjaciRazred: TREMATODA-metiljiRed: DIGENEA-dvorodni metilji • Uzročnik fascioloze uglavnom je veliki metilj (Fasciola hepatica).Odrasli oblici ovog parazita su listastog oblika sivkastozelene boje s usnom i trbušnom sisaljkom, dugi 20-30 mm, široki 12-13 mm. Nemaju razvijen dišni sustav jer žive u anaerobnim uvjetima. • Metilji parazitiraju u žučnim kanalima i žućnom mjehuru. Spolno zrele jedinke su dvospolci koji ispuštaju jaja koja preko žučovoda dospjevaju u crijeva. • Jaja invadiraneživotinje izmetom (4 500) dospjevaju u vanjsku sredinu, da bi došlo do razvoja parazita potrebna je temperatura 12-15 0C, te pH 4.2–7.2. • Iz jaja se razvija aktivni oblici miracidiji.Manji broj miracidija pronalazi prijelaznog domaćina slatkovodnog pužića (Galba trunkatula) u kojem se razvijaju sporociste od kojih nastaju redije, a u jetri se formiraju cerkarije. • Cerkarije napuštaju nosioca i prihvaćaju se za travu, vodenu biljku i sl. gdje se začahure. • Ovaj invazioni oblik naziva se metacerkarija. Na vlažnoj travi mogu opstati do 2 mj., u jesenskom razdoblju do 4 mj., a u sijenu i do 8 mj.

6. Životinje se najčešće invadiraju pasući na močvarnim terenima te pijući vodu iz kaljuža i bara, te hraneći se sjenom sa kontaminiranih pašnjaka. • Kod ljudi metacerkarije u organizam oralnim putem preko vode, sirovog povrća i salate. 4.Djelovanje metilja • Može se prikazati kroz tri načina: • mehaničko djelovanje - traumatiziranje tkiva izazivajući lokalne upale, bušeći ovojnicu jetre, te prodiranje u jetru.Tijekom migracije u organizmu mogu se naći u plućima, slezeni, limfnim čvorovima; • toksično djelovanje - istovremeno s mehaničkim putem njihovih metaboličkih proizvoda. Prelazomtoksičnih tvari u krv manifestira se njihovo djelovanje na druge organe i tkiva; • kombinirano djelovanje – stvaraju se uvjeti za razvijanje sekundarnih infekcija zbog opće slabosti organizma nosioca.

7. 5.Simptomi • Kod oboljelih životinja zapaža se mršavost uzrokovana smanjenjem apetita, zamor, zaostajanja za krdom, dugotrajno ležanje,ubrzano i otežano disanje. Gubitak sjaja dlake, te ispadanje dlake, povečanobim trbuha, mogućnost pojave proljeva. • U gravidnih životinja česti su pobačaji. • Kod akutnog oblika životinja najčešće ugiba zbog upale jetre i anemije, a kod kroničnog oblika u krajnjem stadiju životinje ugibaju zbog iscrpljenosti organizma.

8. 6.Dijagnosticiranje • U živih životinja koprološkom pretragom. • Prilikom pregleda usmrćene životinje treba obratiti pozornost na izgled jetre i njezine ovojnice. Jetra je povećana i tvrda s vijugavim zadebljanim žučnim kanalima. U žučnim kanalima nalazi se tamna i gusta tekućina sastavljena od žuči, raspalih i živih parazita i njihovih jaja, s primjesima krvi, a ponekad i gnoja. • Meso i organi zaraženih životinja upotrebljivi su, osim ako je u slučajevima kronične metiljavosti izražena vodnjikavost mesa, atrofija mišiča i druge promjene. Ukoliko je metiljavost slabije izražena, izmjenjene dijelove jetre valja ukloniti obrezivanjem, a ostatak jetre je uvjetno upotrebljiv.

10. 7.Lječenje • Lječenje u prirodi se ne provodi, već se tijekom sanitarnog odstrela odstreljuju izrazito mršava grla. • Lječenjedomaćih i divljih životinja (u ograđenom prostoru) provodi se terapijom preparatima Bilevon, Zanil, Trodaxživotinjama preko usta, međutim kod divljači predstavlja problem načina doziranja. • Najvažnije je životinje što prije ukloniti s kontaminiranog pašnjaka kako bi se spriječila daljnja invazija.

11. 8.Mjere suzbijanja • - redoviti monitoring, • - prijave veterinarskoj službi, • - neškodljivo uklanjanje divljači i njezinih dijelova, • - dezinfekcija, • - smanjenje broja predatora, • - slanje materjala na pretragu.