1 / 15

Financijska tržišta

Financijska tržišta. Blanchard: Poglavlje 4. Tržište novca.  semantičke zamke  dohodak = naknade za rad + kamate i dividende + renta ( varijabla toka ) štednja = dio raspoloživog dohotka koji se ne troši ( varijabla toka )

misha
Download Presentation

Financijska tržišta

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Financijska tržišta Blanchard: Poglavlje 4. Tržište novca

  2. Tržište novca  semantičke zamke  • dohodak= naknade za rad + kamate i dividende + renta (varijabla toka) • štednja= dio raspoloživog dohotka koji se ne troši (varijabla toka) • varijable tijeka→ izražavaju se po jedinici vremena (mjesečni, godišnji) • (financijsko) bogatstvo = financijska imovina - financijske obveze (varijabla stanja) • ušteđevina (zbroj štednji) se koji put koristi kao sinonim • promjenjivo samo uslijed pozitivne ili negativne promjene štednje • u jedinici vremena promjenjiva jedino struktura bogatstva • bogatstvo= novac + obveznice→ financijska imovina • novac= gotov novac u optjecaju (novčanice i kovanice) + depoziti po viđenju • Zašto kombinacija? • Obveznice donose kamatu, ali nisu transakcijsko sredstvo, poput novca. • Što je viša kamatna stopa, veća je spremnost na transakcijske troškove vezane uz trgovinu obveznicama. Što je veća razina transakcija, veći se dio drži u novcu. Ako odlučim isplatiti dio svoje hipoteke, to smanjuje moje financijske obveze (tj. hipoteku) i u jednakoj mjeri moju financijsku imovinu (novac). Ali moje bogatstvo se pritom nije promijenilo! Tržište novca

  3. Potražnja za novcem • Pretpostavke: 1. Tržište s jednom obveznicom 2.Jedan kamatnjak • Md= ovisi o ukupnoj razini transakcija u gospodarstvu i kamatnoj stopi • razina transakcija je proporcionalna nominalnom dohotku Md = $Y L(i) (-) • potražnja za novcem je jednaka umnošku nominalnog dohotka i funkcije kamatne stope L(i) • Md raste proporcionalno s $Y • Md raste kada i pada (i obrnuto) • Brzina opticaja novca→ $Y/Md • raste s porastom i (↓Md, što uz dani $Y, ↑$Y/Md) • financijske inovacije → smanjeno držanje novca (↓Md, ↑$Y/Md) Tržište novca

  4. Potražnja za novcem • Grafički prikaz Potražnja za novcem • zadan $Y, ↑i  ↓Mdpomak po krivulji! • zadan i, ↑$Y ↑Mdpomak krivulje! Kamatna stopa (i) i Md za $Y’ > $Y Md za $Y M M’ Novac (M) Tržište novca

  5. Određivanje kamatne stope • Ponuda novca: • središnja banka → gotovinski novac • poslovne banke → depoziti po viđenju (na transakcijskim računima) I. slučaj – sav novac gotovinski (uloga središnje banke) • središnja banka nudi iznos novca M jednak Ms (ponuda novca) • ravnoteža na tržištu novca: ponuda novca = potražnja za novcem M = $Y L(i) • uvjet ravnoteže →LM relacija • i u ravnoteži je (mora biti) takva da su uz svoj dohodak $Y ljudi voljni držati količinu novca jednaku postojećoj ponudi novca (Ms) L označava likvidnost tj. mjeru koliko se lako imovina može zamijeniti za novac koji je potpuno likvidan. Dakle, o potražnji za novcem možemo razmišljati kao o potražnji za likvidnošću! M označava novac. Tržište novca

  6. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Određivanje kamatne stope tj. ravnoteža na tržištu novca Ponuda novca Ms Kamatna stopa (i) A i Potražnja za novcem Md M Novac (M) Tržište novca

  7. Ms Kamatna stopa (i) A’ i’ A i Md’ ($Y’>$Y) Md M Novac (M) Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Utjecaj porasta nominalnog dohotka na kamatnu stopu Tržište novca

  8. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Utjecaj porasta ponude novca na kamatnu stopu Ms Ms’ Kamatna stopa (i) i A A’ i’ Md M M’ Novac (M) Tržište novca

  9. Određivanje kamatne stope • Kako zapravo središnja banka mijenja ponudu novca? Monetarna politika i operacije na otvorenom tržištu • središnja banka kupuje i prodaje obveznice na tržištu • ekspanzivna monetarna politika → CB kupuje obveznice ↑Ms • restriktivna monetarna politika → CB prodaje obveznice  ↓Ms • na tržištu se kamatna stopa određuje indirektno preko cijene obveznice osiguravaju povrat (plaćanje) u budućnosti, kupujemo ih po diskontnoj cijeni stopa povrata = kamatna stopa i = ($NV - $PB)/$PB • što je viša cijena obveznice, to je kamatna stopa manja Tržište novca

  10. Određivanje kamatne stope • Cijena obveznice je dakle: $PB = $NV/(1+i) • Pozitivna i  cijena obveznice < konačna isplata • Viša i znači da je niža današnja cijena obveznice • “Tržište obveznica je poraslo” = $PB↑, i↓ • Operacije na otvorenom tržištu – utjecaj na i: • Ekspanzivna monetarna politika: CB kupuje obveznice  • ↑Ms  ↓i ili • ↑Bd  ↑$PB  ↓i • Restriktivna monetarna politika: CB prodaje obveznice  • ↓Ms  ↑i ili • ↓Bd  ↓$PB  ↑i Tržište novca

  11. Aktiva / Imovina Pasiva / Obveze rezerva krediti obveznice depoziti po viđenju Aktiva / Imovina Pasiva / Obveze obveznice primarni novac = rezerva + gotovina Određivanje kamatne stope II. slučaj – gotovina + depoziti po viđenju (uloga poslovnih banaka) • i u prisutnosti poslovnih banaka, središnja banka kontrolira monetarnu bazu (primarni novac = H) Središnjabanka Poslovne banke Tržište novca

  12. Potražnja za pričuvama (rezervama) Rd = θ(1-c)Md Potražnja za primarnim novcem Hd = CUd + Rd = [c + θ(1-c)] Md = [c + θ(1-c)] $YL(i) Ponuda primarnog novca H = Potražnja zagotovinom CUd = cMd Određivanje kamatne stope • Odrednice ponude i potražnje primarnog novca • D = depoziti po viđenju na transakcijskim računima • c = udio gotovinskog novca u ukupnom primarnom novcu, CU = gotovinski novac • R = rezerve banaka kod središnje banke; R = θD, θ = stopa rezerve, udio depozita koje banke drže kao rezervu • Ako je c = 1→ H = $YL(i) → H umjesto M; oboje označava ponudu primarnog novca • Ako je c = 0→ H = θ $YL(i) Potražnja za novcem Md = $YL(i) Ravnoteža na tržištu primarnog novca Potražnjaza depozitima Dd = (1-c)Md Tržište novca

  13. Određivanje kamatne stope • Grafički prikaz Ravnoteža na tržištu primarnog novca Ponuda primarnog novca Kamatna stopa (i) A i Potražnja za primarnim novcem Hd = CUd + Rd Hd = [c+θ(1-c)]$YL(i) H Primarni novac (H) Tržište novca

  14. Alternativni pogled na ravnotežu tržišta novca TRŽIŠTE REZERVI • ponuda i potražnja za rezervama banaka H - CUd = RdHd = CUd + RdH = Hd • tržište za rezerve banaka  kamatna stopa pri kojoj je ponuda rezervi (H-CUd) jednaka potražnji za rezervama (Rd) referentna kamatna stopa monetarne politike U.S.-a = federalfunds rate • Tržište rezervi je u ravnoteži kada je i tržište primarnog novca u ravnoteži MONETARNI MULTIPLIKATOR • ukupna ponuda i potražnja novca • ravnotežni uvjet na tržištu primarnog novca: [c + θ(1-c)] $YL(i) = H • podijelimo sa [c + θ(1-c)]: (1/[c + θ(1-c)])* H = $YL(i) ponuda novca = potražnja za novcem • Tržište primarnog novca je u ravnoteži kada je tržište ukupnog novca u ravnoteži! Tržište novca

  15. Alternativni pogled na ravnotežu tržišta novca Monetarni multiplikator • kako je [c + θ(1-c)] < 1, njegova inverzna vrijednost je > 1 • ponuda novca nije samo primarni novac (H), već primarni novac/ monetarna baza (H) pomnožen monetarnim multiplikatorom 1/[c + θ(1-c)] • Primjer monetarnog multiplikatora c= 0, θ = 0.1 & CB kupi $100 obveznica (primarni novac ↑$100) • prodavatelj1 deponira $100 u banku A (depoziti po viđenju ↑$100) • banka A stavlja $10 (0.1x100) u rezervu ikupujeobveznice za $90 • prodavatelj2 deponira $90 (0.1x90) ubanku B (depoziti po viđenju ↑$90) • banka B položi $9(0.1x90) u rezervu i kupujeobveznice za $81 • prodavatelj3 deponira $81 u banku C (depoziti po viđenju ↑$81) etc. • Koliki je konačni iznos novčane ponude koja se kreira od $100 primarnog novca? • $100+$90+$81… ili $100*1/(1-0.9) = $1000 • Multiplikator = 10 (1/ θ) Tržište novca

More Related