Financijska previranja u središnjoj i istočnoj Europi i fiskalna politika u Hrvatskoj

1. Financijska previranja u središnjoj i istočnoj Europi i fiskalna politika u Hrvatskoj Dubravko Mihaljek* Predavanjeu Institutu za javne financije Zagreb, 3. srpjna 2009. *Banka za međunarodna plaćanja (BIS), Basel. Iznesena stajališta osobna su stajališta autora i ne mogu se smatrati službenim stajalištima BIS-a.

2. Pregled izlaganja Širenje krize na SIE Tokovi kapitala Reakcije makroekonomske politike Monetarna politika Fiskalna politika Ograničenja fiskalne ekspanzije Napomena: Podaci i analiza odnose se na razdoblje do početka svibnja 2009.

3. Širenje krize na SIE Kriza u glavnim svjetskim financijskim središtima započela u kolovozu 2007. U SIE utjecaj krize zamjetan tek od listopada 2008. Kriza se proširila financijskim tržištima SIE u brzom slijedu: tržište dionica tržište držanvih euroobveznica i osiguranja kredita devizna tržišta financijska panika sredinom veljače 2009. smirivanje napetosti od konca ožujka

4. Širenje krize na SIE(2) Uz financijska previranja, gospodarstva SIE od 4. tromj. 2008. pogođena su i naglim padom vanjske potražnje Usporavanje proizvodnje i izvoza u 4. tromj. 2008. te nagli pad svih makroekonomskih agregata u 1. tromj. 2009. Prognoze rasta za SIE za 2009. još uvijek se korigiraju na niže, dok su se za druga tržišta u nastajanju počele povećavati SIE je od svih tržišta u nastajanju dosad najsnažnije pogođen prelijevanjem financijske i ekonomske krize iz gospodarski razvijenih zemalja Kako će izgledati model rasta u SIE nakon prolaska krize?

12. Tokovi kapitala • Rekordni priljevi tijekom 1. polovice 2008. • U 3. tromj. međunarodni bankovni krediti počinju se smanjivati • Pad izraženiji kod kredita bankama nego kod kredita nebankarskom sektoru • U 4. tromj. stabiliziranje uz daljnji pad u CZ, PL, SI, TR; ali i porast kredita (bankama) u HR, HU, i RS • U Q1:2009 PL, TR plasirale obveznice (prve iz SIE nakon Q2:2008) • Strana direktna ulaganja u 2008. na sličnoj razini kao u 2007. • U 2009. očekuje se pad FDI: • Kriza i višak kapaciteta na globalnoj razini • Sindicirani krediti kao navješćujući indikator

13. Tokovi kapitala

14. Tokovi kapitala (nast.) • Preokret u velikim priljevima kapitala, kojima se je od 2002. u velikoj mjeri financirao gospodarski rast u SIE i Hrvatskoj • Negativan utjecaj ne samo na eksterno i fiskalno ranjive zemlje kao HR, nego i na zemlje čvršćih financijskih temelja (CZ, PL i SK) • Inozemno financiranje postalo je ne samo skuplje nego i oskudnije • Ti se uvjeti vjerojatno neće značajnije mijenjati u narednih nekoliko godina – izuzetno povoljni uvjeti zaduživanja do 2007. možda se prilično dugo neće vratiti • Razina vanjske trgovine, investicija i potrošnje također će se smanjiti

17. Tokovi kapitala (nast.) • Problemi s obnavljanjem dospjelog inozemnog duga u 2009. • Nužna prilagodba sektora poduzeća, stanovništva, banaka i države na novi model rasta koji će se morati prvenstveno temeljiti na domaćim a ne stranim izvorima štednje • Prilagodba je bila neizbježna: SIE je od 2002-2008 privukla 640 milijardi USD privatnog kapitala (neto), tj. 37% od ukupnog priljeva u tržišta u nastajanju, iako na cijelu regiju otpada samo 11% BDP-a tržišta u nastajanju (Slika 8)

19. Reakcije makroekonomske politike Monetarna politika • Brzo reagirala na poremećaje na financijskim tržištima • Smanjenjem kamatnih stopa (središnje banke s ciljanom inflacijom) • Oslobađanjem likvidnosti bankovnom sustavu • smanjenjem stopa obveznih rezervi • povećanjem opsega repo poslova • ublažavanjem raznih bonitetnih propisa o bankovnim kreditima • Deviznim intervencijama • FX swap linije HU i PL s ECB-om i SNB-om; Latvije sa Sveriges Riksbank

20. Reakcije makroekonomske politike Fiskalna politika • Povećana jamstva na bankovne depozite • Nedoumice oko fiskalne ekspanzije odn. kontrakcije • Fiskalne pozicije pred početak krize u 2008. nisu bile loše • Ali bilo je izvjesno da će se stanje pogoršati u 2009. i 2010. • Pad poreznih prihoda zbog recesije • Povećanje tekućih rashoda zbog porasta nezaposlenosti i skupljih otplata kredita koji dospijevaju • Otežano novo zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu • Nepotrebno odgađanje prilagodbe u HR do proljeća 2009. (mnogo krivaca)

22. Rizici fiskalne ekspanzije • Postignut konsenzus protiv diskrecijskih fiskalnih politika, za oslanjanje na automatske fiskalne stabilizatore • Fiskalni poticaji samo u slučaju izuzetno teških recesija • Sadašnja recesija je izuzetno teška ali: • Mnoge države imaju dugoročnih strukturnih problema s fiskalnom i vanjskom održivosti (HR, HU) • Čak i države bez takvih problema suočene su s problemima financiranja deficita – smanjenje rejtinga, nagli pad prihoda temeljenih na rastu cijena nekretnina (Španjolska, Irska) • Globalna financijska tržišta preplavljena obveznicama razvijenih privreda koje se zapale u krizu i mogu si dopustiti da koriste fiskalne poticaje zbog velikog poreznog kapaciteta (US, UK, DE, FR, JP) • Rizik istiskivanja privatnog sektora kod kredita banaka  Dodatni fiskalni poticaji u privredama poput Hrvatske povećali bi financijsku nestabilnost (Slika 9)

23. Rizici fiskalne ekspanzije (nast.)

24. Rizici fiskalne ekspanzije (nast.) • Rizik neučinkovitosti planova fiskalnih poticaja • Nedosljedni i nejasni planovi izazivaju nesigurnost među privatnim subjektima, mogu povećati štednju privatnog sektora umjesto da podupiru gospodarsku aktivnost • Za primjenu diskrecijskih fiskalnih aktivnosti treba dosta vremena, poglavito u slučaju infrastrukturnih projekata • Politički pritisci – poticajna sredstva ne usmjeravaju se prema sektorima u kojima bi oni donosili najveće koristi glede proizvodnje i zaposlenosti, nego prema infrastrukturnoj izgradnji, gdje korištenje poticajnih sredstava naširoko prate mediji • Fiskalni multiplikatori niži su u malim i otvorenijim privredama gdje se relativno velik dio sredstava namijenjen privatnim subjektima troši na uvoz

25. Rizici fiskalne ekspanzije (nast.) • U mjeri u kojoj je fiskalnu ekspanziju moguće financirati bez značjnijeg povećanja rizika održivosti, fiskalne poticaje usmjeriti na: • Siromašne i socijano ranjive slojeve stanovništva • Privremeno povećanje (npr. na 12 mjeseci) socijalnih davanja poput dječjeg doplatka, naknada za nezaposlene i najnižih mirovina Takvi poticaji usmjereni su na dijelove stanovništva s najvišom sklonosti potrošnji domaćih proizvoda, čime bi se ujedno pomogla domaća proizvodnja u vrijeme recesije