ČULA- SLUH I MIRIS

1. ČULA-SLUH I MIRIS

2. Sva čula su nervima povezana sa korom velikog mozga. ОSJEĆAJI Čula obavještavaju čovjeka o promjenama u spoljašnjoj sredini. NADRAŽAJI

3. Glavni organ čula sluha je UHO. To je složen organ koji se sastoji od spoljašnjeg, srednjeg i unutrašnjeg dijela. ČULO SLUHA 3. UNUTRAŠNJI DIO – povezan je nervom za koru velikog mozga gdje se stvara osjećaj zvuka. 1. SPOLJAŠNJI DIO – ima ušnu školjku, slušni kanal i bubnu opnu. 2. SREDNJI DIO – ima tri slušne koščice.

4. UHO ČOVJEKA Polukružni kanali Ušna školjka Spoljašnji slušni kanal Puž Eustahijeva tuba Bubna opna Slušne koščice : čekić, nakovanj i uzengije

5. Organi čula sluha Slušne koščice Usna školjka Slušni živac Bubna opna Slušni kanal VANJSKO UHO UNUTRAŠNJE UHO Ušna školjka, slušni kanal i bubna opna. Najsloženije je građe. Тu je smješten i centar za ravnotežu. SREDNJE UHO

6. U srednjem uhu imamo tri koščice: čekić, nakovanj i uzengija te Eustahijevu cijev koja spaja srednje uho sa ždrijelom. Te tri koščice ujedno su i najmanje kosti u našem tijelu, a ime su dobile prema svom izgledu. Unutarnje uho se zbog svog izgleda naziva i lavirint. Sastoji se od koštanoga i membranskoga dijela. Koštani lavirint čine tri dijela: puž, predvorje i polukružni kanalići. Puž ima oblik puževe kućice i savijena je dva i po puta.

7. Kako čujemo? Zvuk ulazi u  uho u obliku titraja vazduha. Bubnjić hvata vibracije i prenosi ih do sitnih koščica u srednjem uhu. One prenose vibracije u tekućinom ispunjeno unutrašnje uho i pužnicu. Titraji zvuka putuju kroz spiralu pužnice, koja je zapravo tekućinom ispunjena cijev, i u njoj stvaraju zvučnetalase. Ti talasi nadražuju stranice nalik na dlačice u takozvanom Cortijevom organu, a on opet šalje signale u mozak. Naborani oblik ušne školjke omogućuje joj bolji prijem i određivanje pravca zvučnih talasa.

8. Kako čuvati organe za sluh? Ljudi se sporazumijevaju govorom. - Zato je važno čuvati uho od ozljeda i bolesti, a osobito od BUKE. - Preglasna muzika oštećuje organ sluha, kao i često, dugotrajno i glasno slušanje muzike pomoću slušalica. - Uši treba redovno njegovati i prati toplom vodom. - Uši ne smijemo čistiti oštrim predmetima. - Ako u uho upadne sitni predmet treba odmah otići liječniku.

9. ČULO MIRISA • Da bi pomirisali neki cvijet primaknemo ga nosu. • Čulo mirisa smješteno je u nosu. • Samo materije koje isparavaju imaju miris. • Mirisi mogu biti prijatni i neprijatni. • Mirisi ulaze u nosnu šupljinu i preko nerva taj nadražaj se prenosi do mozga, gdje se stvara osjećaj mirisa.

10. Nos je početni dio sistema za disanje. Sastoji se od dvije simetrične šupljine koje su odvojene nosnom pregradom. U nosu se nalaze i senzori za miris. U svakoj nosnoj šupljini postoje 3 nosne školjke ispod kojih se nalaze nosni hodnici.  Vanjski su dijelovi nosa napravljeni uglavnom od gumastog tkiva, takozvane hrskavice .

11. Zašto dišemo kroz nos? Disanje kroz nos štiti plućna tkiva od zaraznih klica, prljavština te presuvog i prehladnog vazduha. Vlažna ovojnica nosnih kanala zagrijava i vlaži vazduh. Ljepljiva sluz hvata čestice prašine i čađe, kao i bakterije. Sićušne trepetljikave dlačice, takozvane cilije, tjeraju sluz prema ždrijelu, da je progutamo. Disanje na nos je nešto prirodno i refleksno,za razliku od disanja na usta. Dijete ne može disati na usta do 6. mjeseca života i zato disanje na usta dijete treba naučiti. Kako nos prepoznaje mirise? Na nepcu obije nosnice nalazi se po mala krpica živčanih završetaka, takozvani mirisni epitel, prekriven sluzi. U toj se sluzi otapaju molekule mirisa i nadražuju živčane završetke, pa ovi šalju signale u mirisni dio u mozgu. Drugim riječima, čestice mirisa lijepe se i otapaju u sluzi koju proizvodi nos te tako šalju impulse u mozak, a čovjek osjeća miris. Čovjek prepoznaje više od 10.000 različitih mirisa, a od nekih je sposoban detektovati i samo nekoliko molekula.

13. Kako čuvati organe za miris? • Nos treba održavati uredan i čist, • Čuvati od hladnoće (prehlade i kijavice), • U nosu se prečišćava vazduh, • Koristiti čistu maramicu! • Čuvati se povreda.

14. Organi za sluh: Zapamtimo Organi za miris: • Glavni organ čula sluha je UHO. • Sastoji od: • spoljašnjeg (ušna školjka, slušni kanal i bubna opna) • srednjeg (tri slušne koščice:čekić, nakovanj i uzengija) • unutrašnjeg dijela (puž, Eustahijeva tuba, slušni živac) • Glavni organ čula mirisa je NOS. • Sastoji se od: • dvije iste šupljine, • u nosu postoje 3 nosne školjke ispod kojih se nalaze nosni hodnici, • vanjski dio nosa je od hrskavice. Uloga: Ušna školjka kroz ušni kanal prenosi vibracije (titraje) do bubne opne, a opna šalje do sitnih koščica. Koščice prenose titraj do puža i stvaraju zvučne talase. Talasi nadražuju živac koji prenosi signal u mozak. Uloga: Na gornjem unutrašnjem dijelu nosa nalaze se završeci živaca. U tom dijelu se pojavljuje sluz, koja nadražuje te živce. Živci šalju signal u mozak.

15. ZANIMLJIVOSTI • Krtica, koja njuška po mračnim tunelima, živi u svijetu mirisa i dodira. • Zečevi imaju velike spoljne uši koje koriste kao satelitske antene za prikupljanje zvučnih talasa. Oni mogu da vrte svako uho posebno da bi otkrili zvuk iz svih pravaca. • Gušteri uopšte nemaju spoljnih ušiju. Njihovi slušni organi nalaze se u glavi i povezani su sa spoljašnjim svijetom preko membrane bubnjića. • Prosječna dužina ušiju afričkog slona je 120-125 cm, dok im prečnik može doći i do 2 m. Slonovi nemaju znojne žlijezde i ne znoje se, pa im uši služe za rashlađivanje. Slonovi mogu da registruju dublje frekvencije. • Slijepi miševi mogu registrovati znatno veće frekvencije nego čovjek, tj. frekvencije u ultrazvuku. Kroz nos ili usta oni proizvode piskavi zvuk visokog tona, a potom koriste svoje velike uši da uhvate odjek koji im se vraća. Na osnovu toga oni stvore sliku o okolini i zatim se velikom brzinom upućuju prema insektima u letu, čak i po mrklom mraku.

16. Ljudi koriste sposobnost pasa da nanjuše mirise i dresiraju ih da bi uhvatili prenosioce droga. • Velika bijela ajkula nalazi svoj plijen uglavnom pomoću mirisa. • Zmije imaju račvast jezik koji koriste za kušanje vazduha. Vršci viljuške su uvučeni u organ na vrhu usta. Ovaj organ je povezan s nosom, pa se hemikalije koje jezik prikupi identifikuju velikom osetljivošcu. • Vukovi imaju izvrsno čulo mirisa i ukusa. Oni sa članovima čopora i sa rivalskim čoporima komuniciraju pomocu njuha odnosno mirisa, kao dijela složenog niza društvenih ponašanja.