Moć i nemoć etičkog poslovanja

1. Moć i nemoć etičkog poslovanja

3. MORALNA DILEMA direktora sektora prodaje u velikom poduzeću visoke tehnologije s jakom konkurencijom U zadnjih šest mjeseci prodaja se značajno smanjuje i njegov šef od njega traži da poboljša rezultate svoga sektora. Naš direktor traži vrhunskog iskusnog trgovačkog predstavnika koji bi pridonio poboljšanju prodaje. Prije tri dana razgovarao je s jednim kandidatom koji je u poslu postigao odlične prodajne rezultate. Nedavno je napustio visoko radno mjesto kod glavnog konkurenta, nakon što je tamo proveo šest uspješnih godina.

4. Ovaj kandidat daleko nadilazi ostale kandidate, i direktor je odlučio da će ga zaposliti kad ovaj iz svoje torbe izvadi disketu. Smješkajući se i sa puno samouvjerenosti u glasu objašnjava da se na disketi nalazi bogatstvo povjerljivih informacija o konkurentu, njegovom dosadašnjem poslodavcu i značajni ugovore za sklapanje velikih poslova. Rekao mu je da će mu dati disketu ukoliko ga zaposli.

5. Direktor doživljava dvojaku reakciju: najprije bijes, takvu osobu ne bi želio u svom radnom timu; nakon dužeg razmišljanja javlja se svijest da ta osoba njegovom poduzeću nudi «zlatni rudnik»: • ako ga zaposli sklopit će nekoliko velikih poslova koje je godinama čekao. Takva se prilika ne javlja rijetko. Situacija u privatnom životu mu nije sjajna, financijske poteškoće, djeca na fakultetu. Novi poslovi mogu dovesti do unapređenja i znatnog povećanja plače.

6. Slijedi razgovor sa starijim direktorom poslovanja: «Zaposli tog čovjeka prije nego što to učini netko drugi. Znam da je rizično, ali svatko u našoj industriji pokušava doći do pouzdanih podataka o konkurenciji na bilo koji način.» • Zatim razgovor sa stručnjakom za poslovno upravljanje: «Ne samo da je to što taj čovjek radi krivo, nego ćete vi podržati ovakav način ponašanja ako ga zaposlite. Osim toga, ne zna se kad on može početi krasti i od vas i prodavati onome tko mu može dati bolju ponudu.»

7. Nakon ovoga direktor razgovara sa osobom zaduženom za pitanja etike u jednom sličnom poduzeću. • Ona je tu zaposlena nakon moralnog skandala u kojem su viši direktori krivotvorili tabele za bilježenje broja radnih sati radnika i tako oštetili državu. • Novi predsjednik je dao izraditi kodeks etike i standarde za vođenje poslovne politike. Uveo je obavezni program etičkog obrazovanja za zaposlene na svim razinama poduzeća. • Naš je direktor pita: «Kad bi netko u tvom poduzeću došao k tebi s takvom dvojbom što bi mu savjetovala?»

8. Dala bih mu «Upitnik o etičnom ponašanju». On nam pomaže analizirati dilemu ispitujući problem na nekoliko različitih razina. • Tri su pitanja a svako od njih različito razjašnjava gledište odluke. • Postoji veliko sivo područje između dobra i zla. Ono se koristi kao izgovor da se ne moramo brinuti o tome postupamo li moralno. • Velik dio tog sivila se može ukloniti pri razmišljanju o moralu. Često jurimo naprijed bez razmišljanja, a onda naknadno racionalizacijom pokušavamo opravdati svoje ponašanje.

9. ALI: NEMA DOBROG NAČINA DA SE UČINI LOŠA STVAR.

10. Upitnik o moralnom ponašanju : Da li je to što namjeravam učiniti zakonito? Da li će se našim postupkom poremetiti ravnoteža odnosa? Kako ću se nakon svoje odluke osjećati, odnosno da li će mi savjest biti mirna?

11. Da li je to što namjeravam učiniti zakonito? (ne samu u smislu građanskog ili krivičnog prava već i poslovne politike poduzeća, što uključuje Etički kodeks poduzeća i Standarde za vođenje poslovne politike; • svaki zaposleni je odgovoran za posljedice svojih postupaka; mora slijediti najviše standarde poštenja, besprijekornosti i pravednosti u svakom postupku koji se tiče poduzeća, posebno u odnosu s kupcima, konkurentima, dobavljačima, javnošću i ostalim zaposlenicima; • svima mora biti jasna poruka kakvo to poduzeće želimo biti; jasna i pisana politika poduzeća potiče etičko ponašanje zaposlenih)

12. Da li će se našim postupkom poremetiti ravnoteža odnosa? • je li to pošteno prema svima kojih se tiče; • promičemo li odnose obostranog dobitka? • hoće li odluka biti pravedna ili će jako favorizirati jednu stranku u odnosu na drugu, u kraćem ili dužem razdoblju; • hoće li jedna strana postati veliki dobitnik a druga veliki gubitnik što dovodi do nedobronamjernih integracija u kojima kratkoročni dioničari i oni koji sklapaju poslove imaju financijski uspjeh, a mnogi zaposleni često gube

13. Odluke u kojima jedan dobiva na račun drugoga nužno dovode do toga da obojica gube; Profit uz ozbiljan gubitak nekog drugog (poslodavca, dobavljača, kupca, konkurenta) vraća se kao mora poslovnoj osobi ili poduzeću. Našim postupkom oštećena konkurencija tražit će priliku da izravna račune, pokušat će oteti naše vrhunske stručnjake, naše informacije i iskoristiti ih protiv nas; Za to vrijeme obračunavanja treći konkurent nas može lako prijeći.

14. Kako ću se nakon svoje odluke osjećati odnosno da li će mi savjest biti mirna? • Ako čovjek radi nešto što je u suprotnosti sa njegovim unutrašnjim osjećajem za dobro, ne može se drugačije osjećati nego loše. Nemoralni čin nagriza osjećaj samopoštovanja. • Savjest se bori s instinktom preživljavanja. Hoćemo dosegnuti uspjeh u svojoj karijeri a istovremeno činiti dobro; ona nam ne da spavati dok ozbiljno razmatramo mogućnost da učinimo nešto što je loše zbog kratkoročnog uspjeha u karijeri.

15. NIJEDAN JASTUK NIJE TAKO MEKAN KAO ČISTA SAVJEST

16. Prvo pitanje nam pomaže da sagledamo postojeće standarde, Drugo potiče naš smisao za poštenje i razumnost, Treće se usredotočuje na osjećaje i na osobni odnos prema moralu.

17. Stalnim raspravljanjem o ovim pitanjima možemo oblikovati model ispravnog ponašanja, a to može doprinijeti stvaranju predispozicije za djelovanje. • Svima nam je dana sloboda izbora da živimo moralno ili nemoralno. Provodeći tu slobodu postajemo jači. • Ako uvijek pribjegavamo laganom izboru ne izgrađujemo karakter. • Slobodna volja vodi nas pred moralne dileme, a bavljenje njima razvija naše moralne snage suprotstavljajući se unutrašnjim i vanjskim pritiscima

18. 5 načela moći etičkog poslovanja Svrha - ako smo usmjereni na najviša načela mi znamo što nam je na duži rok činiti Ponos - moć da činimo ono što je ispravno Strpljenje - vjerovanje u proces, u rast Upornost - treba i prionuti uz svoja stajališta Perspektiva - moć distanciranja od sebe

19. 5 načela moći etičkog poslovanja Svrha - ako smo usmjereni na najviša načela mi znamo što nam je na duži rok činiti Ponos - moć da činimo ono što je ispravno Strpljenje - vjerovanje u proces, u rast Upornost - treba i prionuti uz svoja stajališta Perspektiva - moć distanciranja od sebe

20. 5 načela moći etičkog poslovanja Svrha - ako smo usmjereni na najviša načela mi znamo što nam je na duži rok činiti Ponos - moć da činimo ono što je ispravno Strpljenje - vjerovanje u proces, u rast Upornost - treba i prionuti uz svoja stajališta Perspektiva - moć distanciranja od sebe

21. Ako idemo protiv vlastite predodžbe o sebi i onoga što mislimo da je ispravno osjećat ćemo se loše Hoću život u kojem vrijedi moja riječ Sebe doživljavam kao etički zdravu osobu. Prepuštam da me vodi vlastita savjest. Bez obzira što se dogodilo, uvijek ću moći stati pred ogledalo, pogledati sebi ravno u oči i pri tome imati dobro mišljenje o sebi.

22. SVRHA Svjesni svoje svrhe nismo bespomoćni kad trebamo djelovati. Znamo što hoćemo i uočavamo ono što propuštamo. Ciljevi nisu isto što i svrha. Oni su “jedno od mjesta koje želimo na svom putu posjetiti” (npr, zaraditi novac) oni ne mogu biti svrha života Vrsta osobe koja želim biti, način života na koji želim živjeti Kojim poslom ću se baviti i na koji način

23. Najvrijedniji rad je onaj koji ima shrhu u sebi samom Shole – dokolica, slobodno vrijeme, kreativnost, igra Danas se ljudi žure, čak glume žurbu vjerujući da bi svaka pomisao da imaju slobodnog vremena ili da dokoličare pokvarila sliku o njima kao uspješnim ljudima.

24. Uspješni ljudi nemaju ni trenutak vremena za besposlicu i stalno su zauzeti poslom ne bi li zaradili dovoljno novaca kojim bi mogli kupiti slobodno vrijeme Dokolica nije besposlica Besposlica je vrijeme u kojem je čovjek slobodan od posla ili rada kao prisilne djeloatnosti Dokolica je vrijeme u kojem je čovjek slobodan za stvaralaštvo, za igru, za svoje ostvarenje

25. Bit slobodnog vremena je dosegnuta u dokolici; dokolica je pravo slobodno vrijeme Besposlica postaje slobodno vrijeme ako postoje pretpostavke da se ona ispuni bitno ljudskim i uljuđujućim sadržajima Nerad, ubijanje vremena, prepuštenost potrošačkoj izmanipuliranosti

26. “Zašto je nestalo užitka polaganosti? Ah, gdje li su negdašnje dangube? Gdje li su ti heroji dokoličarenja iz narodnih pjesama, lutalice što se vuku od mlina do mlina i spavaju pod zvijezdama? Zar su iščezli zajedno sa šumskim puteljcima, livadama, proplancima, zajedno s prirodom?

27. Češka poslovica opisuje njihovu slatku besposlicu metaforom: promatraju Božje prozore. Onaj tko promatra Božje prozore ne dosađuje se, sretan je. U našem svijetu dokonost se pretvorila u besposlenost, što je posve nešto drugo. Besposličar je frustriran, dosađuje se, u neprestanu je traženju pokreta koji mu nedostaje.” Milan Kundera

28. Kapitalizam u dvije stotine godine svoga postojanja podriva i ideološki napada dokolicu i profinjenost polaganosti jer one ne donose profit. I škola je izgubila privlačnost kad je prestala biti ono što je prvotno bila – vrijeme i mjesto dokolice. Učenje se pretvorilo u dosadan rad s ciljem često odgođenim za deset i više godina

29. Škola je preorganizirana i preisplanirana Vrijeme za dokolicu nije predviđeno, kao ni vrijeme za tišinu i kontemplaciju Za školske planere bio bi to nerad, prazni hod i neproduktivnost Tehnologija proizvodnje roba primijenjena je na “proizvodnju” znanja. I u jednom i u drugom slučaju traži se brza i jeftina proizvodnja

30. “Mi se borimo jer nam se to sviđa, pjevamo čak i kad nema uha da nas čuje. Radimo čak i kad nema gospodara da nam, kad padne večer, isplati nadnicu. Ne radimo za drugoga; mi smo gospodari.” Nikos Kazandzakis

31. “Jer vladavina nad slobodnima ljepša je od despotske vladavine i više je praćena vrlinom. Osim toga, ne treba neki polis cijeniti sretnim i hvaliti zakonodavca zbog toga što je građane uvježbao da vladaju susjedima, jer to upravo sadrži veliku pogibelj. Jasno je naime da će i od samih građana onaj tko to može nastojati da to isto pokuša ne bi li, ako može, gradom zavladao. ...

32. Isto je naime ono najbolje i pojedincu i zajednici, i to treba da zakonodavac usađuje u duše ljudi: da ratnička uvježbavanja treba provoditi ne zato da bi se pokoravali oni nevrijedni, nego prije svega da ne bi sami bili drugima podvrgnuti. ...

33. A da zakonodavac treba više nastojati oko toga kako bi zakone o ratništvu i ostale uredbe usmjeravao radi življenja u slobodi i mira, o tome svjedoči i ono što se zbiva. Naime najveći broj takvih polisa se doduše ratom spašava, no propada nakon što stekne vlast. Zahrđaju poput željeza, našavši se u miru. A krivac je zakonodavac koji ih nije odgojio za življenje u slobodi.“ Aristotel, Politika

34. Temeljni ''aktivizam'' kojim je već stoljećima i stoljećima prožet i upravljan sav čovjekov pristup… … kako svemu oko sebe tako i svemu u sebi, pa i samom onome po čemu jest i on i cjelina svega… … ne dopušta mjerodavno pozitivno iskustvo toga što bi se kao ''slobodno vrijeme'' i ''vrijeme slobode'' imalo skrivati u toj navodnoj ''dokolici'' i ''praznovanju''.

35. Shole je bitna riječ i stvar cjelokupne Aristotelove filosofije o onom ljudskom. Samo onaj tko je za shole sposoban jest građanin u pravome smislu riječi, kao što i samo onaj polis koji svoje građane za nju odgaja i na nju usmjerava zavređuje doista ime polisa, kao otvorenog mjesta povijesnog zajedništvovanja ljudi, bogova i svega što jest. Damir Barbarić, Grčka filosofija

36. Prema Aristotelu, stvari se u okružju čovjekova života mogu razlikovati kao za život nužne i, s druge strane, dobra: ''Stvari koje ljubimo radi nečeg drugog, bez kojih je život nemoguć nazivamo nužnima... a one koje ljubimo radi njih samih i kada iz njih ne slijedi ništa drugo, dobra su u pravom smislu. Jer nije tako da se ovo izabire radi onoga a ono pak radi drugoga, nego se negdje stane.''

37. Hranimo se radi održavanja života i zdravlja tijela, tijelo je radi duše; ratna umijeća učimo radi rata, ratujemo radi mira, a u miru živimo radi ozbiljenja blaženstva.

38. Hranimo se radi održavanja života i zdravlja tijela, tijelo je radi duše; ratna umijeća učimo radi rata, ratujemo radi mira, a u miru živimo radi ozbiljenja blaženstva. No, duša nije radi nečega drugoga, niti je blaženstvo radi nečega drugoga – tu je kraj niza, oni su sami radi sebe, ne radi nečega drugog.

39. No, duša nije radi nečega drugoga, niti je blaženstvo radi nečega drugoga… … tu je kraj niza, … oni su sami radi sebe, … ne radi nečega drugog.

40. Svrha daje svakom biću valjanost, ona je ono dobro. Biće koje živi iz svoje svrhe došlo je do ''kraja'', sa-vršeno je. Priroda ne čini ništa uzalud te prirodna bića, njihove dijelove i moći uređuje uvijek primjereno svrsi. Jedino je čovjek biće kojeg sama priroda ne dovodi do svrhe, iako mu je ona po prirodi dana. Svrha tek treba biti udjelovljena.

41. PONOS Kao ljudi koji živimo u perspektivi svrhe postižemo rezultate na koje možemo biti ponosni, i ne samo mi već i oni do kojih nam je stalo, s kojima živimo i radimo. To nam daje snagu da činimo ono što je ispravno pa makar postojali i jaki pritisci.

42. Osjećaj zadovoljstva kojeg imamo mi i ljudi do kojih nam je stalo kao rezultat onoga što smo postigli • Oni koji zdravu količinu samopoštovanja imaju više snage da učine ono što je ispravno, makar postojali i jaki pritisci

43. Neki ljudi misle da su nosioci svih zasluga, izvor svih dobrih ideja, da je njihov rad najvažniji, da ne trebaju pomoć drugih. • SKROMNI LJUDI NE MISLE DA SU MANJE VRIJEDNI ONI JEDNOSTAVNO O SEBI MISLE MANJE

44. Oholi misle da su središte svih stvari; svaka razlika u mišljenju stvara sukob tipa pobijediti ili izgubiti. • Potreba da stalno pobjeđuju motivira ih da racionaliziraju, prikivaju, prepiru se, lažu. Učinit će sve kako bi izbjegli loš dojam • Potreba da se uvijek bude u pravu je naporan način života • Oni su usamljeni jer egoizam uvije razdvaja ljude; to je odvajanje od vlastite prave ličnosti; sprečavaju dobivanje povratnih informacija (novih ideja, prijedloga)

45. Oni koji sumnjaju u sebe dovoljno ne vole i nemaju povjerenja u vlastiti sud. Ne žele uzrokovati nemir ili se uzdignuti iznad gomile • Imamo mogućnost izbora ali neki su ljudi izabrali da obezvrijede svoje živote • NITKO VAS NE MOŽE OBEZVRIJEDITI BEZ VLASTITOG DOPUŠTENJA

46. Osobe niskog samopoštovanja teško mogu: • nekoga pohvaliti… …jer nije dovoljno vrijedna da bi kome bilo stalo do njene pohvale • primiti pohvalu… …jer ne vjeruje da ju je zaslužila

47. Tražiti pomoć… ….nije dovoljno vrijedna da bi tko na nju trošio svoje vrijeme • Tražiti informaciju… ….misli da bi ju trebala znati

48. Reći kome da se s njim ne slaže… …misli da će druga osoba imati loše mišljenje o njoj • Izreći kritiku… …druga osoba je vrjednija i ne može je kritizirati

49. Izraziti opravdanu ljutnju, reći da nešto neće učiniti a da se pritom ne osjeća krivom, izraziti opravdano zadovoljstvo… …boji se da će je druga osoba odbaciti • Primiti kritiku… …kritika povećava osjećaj manje vrijednosti

50. Reći svoje mišljenje na sastanku… …misli da ono što će reći nije dovoljno pametno • Govoriti pred većom skupinom… …boji se kako će je toliki ljudi procjeniti