Ponašanje banaka u krizi

1. Ponašanje banaka u krizi Velimir Šonje

2. Okvir za raspravu • Banke kao promicatelji ili amortizeri krize • Uloga vlade: ekspanzivna ili restriktivna fiskalna politika • Odnos banaka i vlade (istiskuje li vlada zaduživanjem privatni sektor) • Kako sve to utječe na kamatne stope?

3. Teze 1. Kamatna stopa tržišta novca u godinu se dana povećala x 3 (s 3,7% prosječno 01/2008 – 09/2008 na 10,5% od 10/2008 naovamo) - hoće li to utjecati na kamatne stope banaka? - hoće li efekt djelovati kao u eurozoni gdje se 50% rasta euribora prelije na aktivne kamate odmah, a 50% s vremenskom odgodom? 2. U prvoj fazi krize (od 10/2008 naovamo) bankovni krediti su nastavili rasti (iznad 10% god.) čime su donekle amortizirani prvi udari krize; - otkud je financiran rast kredita kad depoziti stagniraju? - je li takav rast održiv i dalje tijekom 2009.?

4. I.Prijenos kamatnih promjena s tržišta novca na depozite i kredite

5. Kamatni prijenos • Ekonometrijska analiza pokazuje da kamate tržišta novca ne utječu na kamatne stope banaka na aktivnoj strani; na pasivnoj samo na kamate na kratkoročne depozite poduzeća (debela crna i debela plava linija)

6. Utjecaj na kamatne stope banaka u dugom roku • ... dominantno zavisi o premiji na hrvatski rizik ... • ... koja se reflektira u prinosu na državne obveznice ... • ... tako da slika pokazuje dugoročni prijenos promjene rizika (prinosa na obveznice) na odabrane kamatne stope banaka: Dugoročni prijenos promjena prinosa na drž. obveznice na kamatne stope 1 – potpuni prijenos 0 – nema prijenosa

7. II.Kreditni rast: kako je očuvan i dokle tako?

8. Krediti Kreditiranje države znatno je povećano u prvoj fazi krize (ukupni krediti ubrzavaju zbog pojačanog kreditiranja države) Krediti privatnom sektoru zadržali su približno istu međugodišnju dinamiku • Banke su sve to same financirale unatoč smanjenju depozita! Rast udjela kredita državi Pad udjela kredita privatnom sektoru Pad depozita od početka krize Nagli rast ino zaduženja banaka Povećano oslanjanje na repo aukcije

9. HRVATSKA ESTONIJA Nastavak umjerenog tempa rasta kredita uz veće oslanjanje na inozemne izvore Naglo usporavanje kreditne aktivnosti unatoč povećanom oslanjanju na inozemne izvore ČEŠKA LATVIJA Stabilno oslanjanje na inozemne izvore ali uz prve znakove usporavanja kreditne aktivnosti Naglo usporavanje kreditne aktivnosti uz stagnantno oslanjanje na inozemne izvore Izvor: IMF IFS

10. Zaključak • Domaća monetarna politika nema velik učinak na tempo kredita i na kamatne stope na kredite i depozite • U tom pogledu zavisimo o bankama-maticama i globalnom tržištu • Hrvatske banke su među rijetkima na svijetu koje su uspjele održati tempo kreditne ekspanzije i povećati pristup međunarodnom tržištu u prvoj fazi krize! • Čak 43% od novog zaduženja banaka (rasta inozemne pasive) 2008/09 – 2009/01 korišteno je za financiranje deficita proračuna umjesto za kreditiranje klijenata • Fiskalnom prilagodbom postižu se dva cilja: - širi se prostor za kreditiranje privatnog sektora - smanjenje premije na rizik otvara prostor za smanjenje kamata