Državni tajnik mr. sc. Stjepan Adanić Zagreb, 30. studenoga 2010.

1. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiNACIONALNA POPULACIJSKA POLITIKA I DJEČJE NAKNADE U CILJU SMANJENJASIROMAŠTVA DJECE Državni tajnik mr. sc. Stjepan Adanić Zagreb, 30. studenoga 2010.

2. Prema Svjetskoj banci (World Bank, 2000) osoba je siromašna ako je njezin dohodak nedovoljan za zadovoljavanje razine nužnih potreba. Razina tih potreba mijenja se tijekom vremena i u različitim društvima, sukladno stupnju razvoja, društvenim normama i vrijednostima. * • 2010. godina kao Europska godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti usmjerena je borbi protiv siromaštva u cjelini. * http//www.ijf.hr/pojmovnik/siromastvo.htm

3. Prema novim podatcima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj najrizičnije skupine stanovništva su starije osobe, nezaposleni, umirovljenici te obitelji s više djece i jednoroditeljske obitelji. • Vlada Republike Hrvatske stavila je obitelj u središte društvenog interesa te od 2004. godine poduzima niz mjera usmjerenih pomlađivanju stanovništva i osnaživanju obitelji. • Jedan od primjera za to svakako je i donošenje Nacionalne populacijske politike.

4. Nacionalna populacijska politika • Donošenjem Nacionalne populacijske politike u 2006. godini Vlada Republike Hrvatske je odgovorila na izazove koje su donijeli izmijenjeni ekonomski uvjeti, promjene u obiteljskoj strukturi i na tržištu rada te posebno višegodišnji nepovoljni demografski pokazatelji. • Temeljna načela Nacionalne populacijske politike su poštivanje temeljnih ljudskih prava, dragovoljnost, slobodno i odgovorno roditeljstvo, ravnopravnost spolova i pozitivno ozračje prema obitelji, braku i djeci. • Ovaj strateški dokument promiče novu svijest o obiteljskim potrebama i izazovima, potrebu sagledavanja obitelji i djece kao jamstva društvenog razvoja i opstanka, nov odnos između obitelji, države, lokalne zajednice i gospodarstva te društvenu zaštitu i osnaživanje uloge obitelji.

5. Nacionalna populacijska politika Nacionalna populacijska politika sadrži sljedeća područja: • Održivi gospodarski razvoj, temeljne i razvojne pretpostavke • Sustav obiteljskih potpora • Porezne olakšice • Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života • Skrb o djeci • Zdravstvena zaštita majke i djeteta te • Senzibilizacija i informiranje. • Od početka primjene Nacionalne populacijske politike, 1. siječnja 2007. godine, zadani ciljevi ostvaruju se provođenjem brojnih mjera u suradnji s tijelima državne uprave, tijelima i institucijama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacijama civilnog društva, znanstvenim institucijama i vjerskim organizacijama te interesnim skupinama građana poput sindikata i poslodavaca.

6. Nacionalna populacijska politika • Zadane mjere i aktivnosti usmjerene su, među ostalim, osnaživanju obitelji u podizanju djece. To je moguće učiniti osiguravanjem fleksibilnijeg zapošljavanja radi skrbi o djeci, rodiljnim dopustima i naknadama, jednokratnim novčanim pomoćima i poreznim olakšicama. U tom smislu ističemo: • povećanje rodiljnih naknada za nezaposlene majke (od 2007. godine najniža rodiljna naknada iznosi 50% proračunske osnovice, odnosno 1.663,00 kn) • delimitiranje rodiljnih naknada za prvih šest mjeseci života djeteta zaposlenim majkama od 2008. godine te • povećanje iznosa pomoći za opremu novorođenog djeteta u iznosu 70% proračunske osnovice (s 1.360,00 kn na 2.328,20 kn)

7. Nacionalna populacijska politikaZakon o rodiljnim i roditeljskim potporama • Izuzetno važna mjera Nacionalne populacijske politike iz područja Sustav obiteljskih potpora, koja se odnosi na institucionaliziranje sustava obiteljskih potpora kroz poseban propis ili zakon, provedena je donošenjem Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji je u primjeni od 1. siječnja 2009. godine. • Zakon na jedinstveni način jednim propisom objedinjuje i uređuje prava po osnovi roditeljstva za sve osobe koje su državljani/ke Republike Hrvatske i osiguranici/e u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja. • Ovim Zakonom uvedene su brojne novosti kojima se promiče kvalitetno roditeljstvo, sigurno i odgovorno podizanje željenog broja djece, ravnopravnost spolova te mogućnost većeg sudjelovanja očeva u skrbi za djecu.

8. Nacionalna populacijska politikaZakon o rodiljnim i roditeljskim potporama • Zakonom je propisano da sve/svi rodilje/roditelji imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu bez obzira na radno pravni status u trenutku rođenja djeteta te se dodatno utječe na izjednačavanje položaja supružnika u brizi za djecu i ostvarivanju prava na rad, odnosno povratak na posao. • Isto tako, redefinira se dodatni rodiljni dopust u roditeljski dopust i uvodi mogućnost njegova korištenja u dijelovima do osme godine života djeteta. • Svim majkama koje ne ostvaruju pravo kao zaposlene majke u vrijeme obveznoga rodiljnog dopusta omogućava se korištenje prava na rodiljnu naknadu, u iznosu od najmanje 50% proračunske osnovice. • Zakonom su stvorene pravne pretpostavke za fleksibilno korištenje roditeljskog dopusta do 8. godine života djeteta i prenošenje prava na drugog roditelja.

9. Nacionalna populacijska politikaZakon o rodiljnim i roditeljskim potporama • Rodiljni i roditeljski dopust može se koristiti u skraćenom radnom vremenu, a roditeljski dopust mogu koristiti oba roditelja istovremeno, naizmjenično i u dijelovima. • Nezaposlena majka djeteta koja koristi pravo na rodiljni, odnosno, roditeljski dopust može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje predmetnog prava i prenijeti to pravo drugom roditelju koji je u istom radnopravnom statusu. • U slučaju ponovnog prekida radnog odnosa, majka koja nije prenijela pravo korištenja roditeljske brige o djetetu na drugog roditelja, može nastaviti koristiti ranije započeto pravo ili može iskoristiti preostali dio ovog prava. • Ovakva fleksibilizacija u korištenju svih navedenih prava maksimalizira mogućnosti zapošljavanja žena, kao jedan od društveno važnih čimbenika koji utječu na smanjenje dječjeg siromaštva i poboljšavanje omjera aktivnih i neaktivnih stanovnika.

10. Nacionalna populacijska politikaZakon o rodiljnim i roditeljskim potporama • O pozitivnim pomacima u ovom području govore i statistički pokazatelji koji bilježe blagi porast živorođene djece u posljednje tri godine. Primjerice, 2007. godine rođeno je 41.910 djece, 2008. 43.753 djece, u 2009. godini 44.577 djece što čini porast od 1,9%, a prema najnovijem priopćenju Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam mjeseci 2010. godine rođeno je 28.644 djece. • Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pozitivni pronatalitetni učinci u razdoblju od 2005. godine do 2009. imali su odraza na ukupno povećanje broja djece najmlađe dobi (djeca od 0 – 4 godine). Tako je ta brojka s 205.100 djece u 2005. godini narasla na 213.000 djece te dobi u 2009. godini. • Usporedbe radi navodimo podatak da je prema istim podacima 2005. godine u ukupnoj populaciji stanovništva RH bilo 219.600 stanovnika u dobi od 70 – 74 godine, a 2009. godine 214.700 stanovnika te dobi.

11. Nacionalna populacijska politikaDoplatak za djecu U području doplatka za djecu ističu se sljedeća rješenja: • proširenje prava na doplatak za djecu podizanjem iznosa dohodovnog cenzusa do kojeg se može ostvariti pravo na doplatak s 40% na 50% proračunske osnovice • uvođenje cenzusnih grupa prema ostvarenom dohotku i podizanje najnižeg iznosa doplatka s 166,34 kune na 199,56 kuna te • uvođenje pronatalitetnog dodatka od 500,00 kuna za svako 3. i 4. rođeno dijete korisnika doplatka za djecu

12. Nacionalna populacijska politikaDoplatak za djecu • Slijedom navedenog doplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. • Podatci analitičkog izvješća Ureda UNDP-a u Hrvatskoj, pod nazivom “Uloga i učinkovitost dječjih doplataka i socijalne pomoći kao mehanizama socijalne sigurnosne mreže”, pokazuju da doplatak za djecu ima ulogu u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s četvero i više djece.

13. Nacionalna populacijska politikaDoplatak za djecu Provedena analiza doplatka za djecu, između ostalog, ukazala je na sljedeće: • udio doplatka za djecu u ukupnom dohotku kućanstva raste s brojem djece (u obiteljima s jednim ili dvoje djece udio doplatka za djecu iznosi oko 7%, dok je u kućanstvima s troje i više djece spomenuti udio 2 do 4 puta veći) • zakonske promjene u ostvarivanju doplatka za djecu, koje su stupile na snagu početkom 2007. godine, rezultirale su povećanjem prosječnog iznosa doplatka zahvaljujući prije svega, uvođenju pronatalitetnog dodatka, ali i uvođenju tri dohodovna cenzusa • doplatak za djecu općenito reducira stopu dječjeg siromaštva • stopa redukcije relativnog siromaštva raste s brojem djece te • stope redukcije siromaštva variraju ovisno o dobi djeteta

14. Nacionalna populacijska politikaZaklada „Hrvatska za djecu” • Donošenjem Zakona o Zakladi „Hrvatska za djecu” u 2008. godini provedena je mjera Nacionalne populacijske politike iz područja Skrb o djeci. • Zaklada „Hrvatska za djecu” započela je s radom u 2009. godini. • Zaklada je osnovana sa svrhom povećanja nataliteta, promicanja obiteljskih vrijednosti i osnaživanja obitelji s većim brojem djece. • Prigodom blagdana Svetog Nikole 2009. godine Zaklada je novčano darivala 1.261 dijete iz obitelji s osmero djece i 65-ero djece bez oba roditelja. • Zaklada danas stipendira 54 studenta i studentice iz obitelji s petero i više djece.

15. Nacionalna populacijska politikaZaklada „Hrvatska za djecu” • U srpnju i kolovozu 2010. godine Zaklada je financirala ljetovanje 700 djece iz višečlanih obitelji i slabijeg imovinskog stanja te djecu iz udomiteljskih obitelji i ustanova socijalne skrbi s područja cijele kontinentalne Hrvatske. • Zaklada će financirati i program zimovanja u koji će biti uključeno oko 200 djece. • Isto tako, zaključeni su natječaji za dodjelu 1.000 stipendija učenicima/učenicama tijekom srednjoškolskog obrazovanja u školskoj godini 2010./2011. te za dodjelu 1.000 stipendija studentima/studenticama u akademskoj godini 2010./2011.

16. Nacionalna populacijska politikaZaklada „Hrvatska za djecu” • Zaključen je i natječaj za provedbu „Edukativnih vikend programa“ za učenike osnovnoškolskog uzrasta iz brojnih obitelji u školskoj godini 2010./2011. Projektom će se obuhvatiti do 2.000 djece te roditelji djece, odnosno osobe koje skrbe o djeci, za djecu kojoj je zbog zdravstvenog stanja potrebna roditeljska briga. • Projekt obuhvaća osmišljeni vikend program koji uključuje: igraonice i radionice primjerene dobi djece, zdravstvene, socijalne i humanitarne programe, edukativne, kulturne, zabavne i sportske sadržaje te stručni nadzor djece tijekom vikend programa. • Objava rezultata za sve prethodno navedene natječaje bit će u vrlo skorom roku kao i uplata sredstava za sve stipendije i prihvaćene projekte u sklopu “Edukativnih vikend programa”.

17. Prema prijedlogu Državnog proračuna za 2011. godinu za doplatak za djecu osigurano je 1.638.399.800,00 kuna, a za rodiljne i roditeljske potpore1.262.000.000,00 kuna • Isto tako, iz dijela prihoda od igara na sreću na razdjelu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u 2011. godini, osigurano je daljnje financiranje dosadašnjih programa i projekata Zaklade „Hrvatska za djecu”.

18. Vlada Republike Hrvatske ohrabrena dobrim pokazateljima o rastu broja novorođene djece te uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom, unatoč recesiji nema u planu umanjiti postojeća materijalna prava korisnika doplatka za djecu, rodiljnih i roditeljskih potpora te potpora iz sredstava Zaklade “Hrvatska za djecu”. • Hvala na pozornosti